Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Prometna dostupnost kao čimbenik demografske revitalizacije i deperiferizacije Hrvatske”. Voditelj projekta je dr. sc. Ivo Turk
Loša prometna dostupnost predstavlja bitan čimbenik nepovoljnih demografskih trendova. Jasno je da su prostori koji su slabo dostupni u odnosu na centre kojima gravitiraju u nepovoljnijem položaju s demografskog aspekta od onih čija je prometna dostupnost dobra. Poboljšanje prometne dostupnosti je svakako jedan od preduvjeta izlaska iz postojeće izrazito nepovoljne demografske situacije u Hrvatskoj. Analiza prometne dostupnosti daje uvid u postojeće nodalno-funkcionalne odnose u prostoru i zapravo ocrtava stvarno stanje u međuodnosu centara i periferije.
Često smo svjedoci govora o potrebi decentralizacije Hrvatske. Spomenuti pojam najjednostavnije rečeno podrazumijeva transfer centralnih funkcija iz centara u periferiju pri čemu periferija dobiva, a centar gubi centralne funkcije. Na prvi pogled, ovakav se pristup u hrvatskom kontekstu čini opravdanim, no dublji uvid u problematiku ukazuje na manjkavosti opisanog koncepta decentralizacije. Stoga bi trebalo provesti novi koncept – deperiferizaciju. Za razliku od decentralizacije koja slabi centar u korist periferije, deperiferizacija jača postojeće i generira nove centralne funkcije u periferiji u cilju anuliranja perifernih obilježja. Provedbom deperiferizacije smanjuje se i prometna izoliranost jer je poboljšanje prometne dostupnosti periferije u odnosu na centre gravitiranja značajna odrednica spomenutog koncepta. Dakle, analiza prometne dostupnosti je vrlo bitna za daljnje provođenje šireg koncepta deperiferizacije.
Cilj projekta je utvrditi koliko je loša prometna dostupnost utjecala na depopulaciju hrvatskih ruralnih prostora. Planirano je analizu provesti temeljem studija slučaja na razini odabranih županija ili drugih prostornih jedinica (tradicionalne/povijesne regije, gradovi/općine i sl.). Na taj bi se način dobio uvid u regionalne razlike unutar Hrvatske, pa bi se temeljem toga u konačnici mogao dobiti i prikaz za cijelu Hrvatsku. Istraživačka je pretpostavka da je loša prometna dostupnost jedan od značajnijih čimbenika depopulacije hrvatskih ruralnih prostora te da je intenzitet depopulacije proporcionalan s prometnom izoliranošću. Znanstveni doprinos ovog projekta bio bi vezan uz razumijevanje utjecaja loše prometne povezanosti na nepovoljne demografske procese. Pomoću planiranih analiza mogla bi se provesti i regionalizacija Hrvatske ili pojedinih njezinih županija temeljem značaja utjecaja prometne dostupnosti na demografske procese.
Kao rezultat projektnog istraživanja očekuje objavljivanje znanstvenih radova i otvaranje novih tema za daljnja istraživanja. Pri tome je za očekivati da će proučavanje novih tema zahtijevati interdisciplinarni pristup.
