Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Kao 43. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Ive Turka ŽUMBERAK: DEMOGRAFSKA PROBLEMATIKA I MOGUĆNOST REVITALIZACIJE.
– Iz Predgovora | Prikazi knjige | Puni tekst knjige
O Žumberku je do sada mnogo napisano, no ovakve demografske analize još nije bilo, pa se nadam da će ova knjiga biti korisna svakome tko želi upoznati ovo područje, njegovu demografsku problematiku i razvojne mogućnosti. – Iz Predgovora
Ivo Turk
ŽUMBERAK: DEMOGRAFSKA PROBLEMATIKA I MOGUĆNOST REVITALIZACIJE
Biblioteka Studije. – Knjiga 43.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2021. – 198 str.
ISBN 978-953-7964-83-2
Sadržaj
PREDGOVOR
1. UVOD
1.1. Teritorijalni obuhvat
1.2. Osnovna fizičko-geografska obilježja
1.3. Dosadašnja istraživanja
1.4. Hipoteze istraživanja
2. HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ
3. DEMOGRAFSKA DINAMIKA
3.1. Popisno kretanje broja stanovnika (1857. – 2011.)
3.1.1. Popisno kretanje broja stanovnika na razini naselja (1857. – 2011.)
3.1.1.1. Popisno kretanje stanovništva u samoborskom dijelu Žumberka
3.1.1.2. Popisno kretanje stanovništva u krašićkom dijelu Žumberka
3.1.1.3. Popisno kretanje stanovništva u dijelu Žumberka koji je u sastavu općine Žumberak
3.1.1.4. Popisno kretanje stanovništva u ozaljskom dijelu Žumberka
3.2. Prirodno kretanje stanovništva (1971. – 2018.)
3.2.1. Prirodno kretanje stanovništva u samoborskom dijelu Žumberka
3.2.2. Prirodno kretanje stanovništva u krašićkom dijelu Žumberka
3.2.3. Prirodno kretanje stanovništva u dijelu Žumberka koji je u sastavu općine Žumberak
3.2.4. Prirodno kretanje stanovništva u ozaljskom dijelu Žumberka
3.3. Migracijska bilanca i tipizacija općeg kretanja stanovništva (1971. – 2011.)
4. PROBLEMATIKA STRUKTURNIH OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA ŽUMBERKA
4.1. Sastav stanovništva prema dobi i spolu i problem demografskog starenja
4.1.1. Demografsko starenje na Žumberku promatranom u cjelini
4.1.2. Demografsko starenje u samoborskom dijelu Žumberka
4.1.3. Demografsko starenje u krašićkom dijelu Žumberka
4.1.4. Demografsko starenje u dijelu Žumberka koji je u sastavu općine Žumberak
4.1.5. Demografsko starenje u ozaljskom dijelu Žumberka
4.2. Gospodarski (ekonomski) sastav stanovništva
4.2.1. Analiza opće stope aktivnosti na Žumberku promatranom u cjelini
4.2.2. Poljoprivredno stanovništvo na Žumberku
4.3. Obrazovni sastav stanovništva na Žumberku
4.3.1. Stanovništvo bez završene osnovne škole
4.3.2. Stanovništvo sa završenom osnovnom školom
4.3.3. Stanovništvo sa srednjoškolskim obrazovanjem
4.3.4. Stanovništvo sa završenom višom školom ili fakultetom
4.3.5. Indeks obrazovanosti na Žumberku
5. PROBLEMATIKA PROMETNE IZOLIRANOSTI ŽUMBERKA
5.1. Problemi prometne marginaliziranosti na Žumberku
6. MOGUĆNOSTI DEPERIFERIZACIJE I REVITALIZACIJE (DEMOGRAFSKE OBNOVE) ŽUMBERKA
6.1. Stvaranje preduvjeta za razvoj
6.2. Modernizacija infrastrukture
6.2.1. Modernizacija cestovne mreže
6.2.2. Problematika elektrodistribucije i vodoopskrbe
6.2.3. Modernizacija telekomunikacija i internetske povezanosti
6.3. Poticanje ekonomskih investicija
6.4. Poticanje naseljavanja
7. STRUKTURIRANI INTERVJUI
7.1. Analiza intervjua
8. ZAKLJUČAK
LITERATURA
IZVORI PODATAKA
SAŽETAK
SUMMARY
O AUTORU
Kada kažem da sam napisao knjigu o demografskoj problematici Žumberka, često me pitaju: „Zbog čega baš Žumberak?“ Budući da nisam rodom sa Žumberka, to se pitanje može očekivati. No, evo ja sam se unatoč tome odlučio napisati ovakvu knjigu. Kad sam prvi put došao na Žumberak prije kojih dvadeset i pet godina, odmah sam zapazio kako je potrebno jako puno vremena da se prijeđe šezdesetak kilometara od Zagreba do Budinjaka, naselja koje sam prvo posjetio. Shvatio sam da je upravo izoliranost razlog mnogih nepovoljnih procesa na Žumberku, kao i to da je upravo zbog nje taj prostor očuvan te da ima znatne razvojne potencijale.
Došavši u Budinjak, dogodila se svojevrsna „ljubav na prvi pogled“. Bio sam zadivljen ljepotom netaknute prirode i nevjerojatnom činjenicom da je na tome mjestu pronađeno arheološko nalazište koje datira još iz 8. st. prije Krista. Pomislio sam, kako je moguće da je tada ovdje postojala vrlo razvijena kultura, a danas je sve pusto. Činjenica da je vrlo vjerojatno u 8. st. prije Krista na prostoru Budinjaka živjelo znatno više ljudi nego danas činila mi se potpuno neshvatljivom, i to me potaknulo da počnem proučavati Žumberak i njegovu demografsku problematiku.
Od tada sam se Žumberku redovito vraćao, i kad god sam došao, osjećaj je uvijek bio iznimno lijep. To je područje uistinu posebno jer predstavlja svojevrsnu gorsku „oazu“ unutar pretežno nizinske Središnje Hrvatske i prava je šteta što prostor iznimno očuvane prirode i bogata povijesnog naslijeđa nije bolje iskorišten. U Žumberak treba i uložiti i potaknuti lokalno gospodarstvo, jer to je preduvjet demografskog oporavka. Dogodi li se to u budućnosti, Žumberak će se transformirati iz „zaboravljenog“ perifernog prostora u suvremen i razvijen ruralni prostor koji nudi brojne razvojne mogućnosti. O Žumberku je do sada mnogo napisano, no ovakve demografske analize još nije bilo, pa se nadam da će ova knjiga biti korisna svakome tko želi upoznati ovo područje, njegovu demografsku problematiku i razvojne mogućnosti.
Autor
