Femme industrielle – industrijske radnice u socijalističkoj Hrvatskoj – primjer Borova, Vukovar

U razdoblju od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Femme industrielle – industrijske radnice u socijalističkoj Hrvatskoj – primjer Borova, Vukovar”. Voditeljica projekta je dr. sc. Ivana Žebec Šilj.Novosti

Projekt predstavlja pilot studiju i ima organizacijski oblik zasebnog istraživanja manjega dometa s obzirom na vremenska i financijska ograničenja pretpostavljena natječajem te se tematski fokusira na istraživanje “industrijske radnice” u socijalističkoj Hrvatskoj: radnice kombinata Borovo u Vukovaru (1962. – 1972.) na temelju dobivenih rezultata provedenog Pilarovog istraživačkog projekta Društveni utjecaj centralno-planske ekonomije u socijalističkoj Hrvatskoj – Primjer Vukovara (prosinac 2018. – prosinac 2019.). U okviru tog projekta kojemu je cilj bio proširiti znanstvene spoznaje o centralno-planskoj ekonomiji socijalističke Hrvatske na mikro-razini vukovarskoga društva (1962. – 1972.) i u tvrditi kako su i na koji način socijalističke ekonomske politike utjecale na vukovarsko društvo (Cvikić, Žebec Šilj, 2018.); istraženo arhivsko gradivo, ponajprije ono pohranjeno u Državnom arhivu Vukovar i Arhivu Jugoslavije u Beogradu, kao i analizirani lokalni tisak Borovskih novina neočekivano su usmjerili daljnja istraživanja u pravcu proučavanja “žene radnice” u samoupravnom socijalizmu jugoslavenske privrede. Naime, ulaskom u fazu intenzivne industrijalizacije, žene koje su se „jednako hrabro“ (Jancar-Webster, 1999) kao i muškarci borile u NOB-u, u eri posvemašnje sovjetizacije postaju radnice-udarnice (Anić, 2012; Matošević, 2015), ravnopravne borkinje za bolje sutra i izgradnju zajedničke Jugoslavije u industrijskom, odnosno ekonomskom smislu. Dapače, ravnopravnost im je zajamčena člankom 24. Ustava FNRJ iz 1946. Međutim, razlazom sa Sovjetskim blokom 1948. godine i uvođenjem samoupravljanja 1950.-ih stav i retorika o ženskoj (emancipaciji) participaciji u društvu i politici donekle se mijenja. Jedan od indikativnih primjera je ukidanje Antifašističke Fronte Žena (AFŽ), a na temelju kritike da djeluje elitistički i da nije masovan. Također, u govoru J. B. Tita u Bjelovaru 1953. istaknuta je uloga žene kao glavne „reproduktivne“ snage nove Jugoslavije (Jambrešić Kirin, 2012). U ženskoj historiografiji i feminističkom znanstvenom diskursu, ova promjena odnosa/stava prema ženskoj ulozi u jugoslavenskom društvu naziva se i rapatrijarhalizacija ili retradicionalizacija (Milinkov, 2014; Đokanović, Dračo i Delić 2014). No, može li se zaista govoriti da je na djelu spomenuti proces retrogradizacije poimanje žena i njezine uloge u razdoblju nakon rezolucije Informbiroa? Naime, istodobno sa distanciranjem od SSSR-a i zemalja tzv. narodne demokracije dolazi i do zaokreta u industrijskoj politici, odnosno otklona od forsiranja teške industrije ka favoriziranju industriji široke potrošnje, što donosi promjenu u odnosu žene i rada (Cvikić, 2016), jer upravo su žene glavna (brojčano premoćna) radna snaga u granama industrije široke proizvodnje kao što je tekstilna industrija, industrija obuće, plastike i u prehrambenoj industriji.

Svrha projekta je potaknuti znanstvenu raspravu o “industrijskoj radnici” u socijalističkoj Hrvatskoj na temelju dobivenih spoznaja o istraženom životu i radu radnica tvornice Borovo u Vukovaru (1962. – 1972. godine) kako bi se odgovorilo na pitanje dolazi li zaista u razdoblju samoupravljanja do tzv. retradicionalizacije uloge žene, pogotovo s obzirom na njihov udio zaposlenih u industrijskom sektoru “jugoslavenske privrede”. Može li se, na temelju borovskoga primjera, govoriti o prijenosu organizacijske brige o položaju žena sa jedne više institucionalne razine (kao što je bio AFŽ) na nižu kao što je bila samoupravna organizacija radničkog savjeta i ženska komisija unutar radničkog savjeta (HR DAVU VK 216, Borovo Jugoslovenski kombinat gume i obuće, Vukovar, Radnički savjet 1962-63). Budući da u usporedbi sa zemljama Zapadne Europe, pa čak i SAD-a masovnija zapošljavanja žena započinju puno ranije u Jugoslaviji i drugim zemljama Istočnog bloka (Wolchik, 1985), žene radnice su u Jugoslaviji bile zato puno ranije suočene s tzv. second shift problemom, odnosno problemom balansiranja između rada i obitelji te društvenog (i/ili političkog) angažmana.

Opći cilj projekta je istražiti položaj i ulogu “industrijske radnice” u socijalističkoj Hrvatskoj na primjeru radnica tvornice Borovo u Vukovaru (1962. – 1972.) unutar tri ključna specifična cilja:

1) istražiti i utvrditi društveno-politički položaj “žene radnice” u samoupravnom socijalizmu (zakonodavni okvir),
2) istražiti i utvrditi ulogu “industrijske radnice” unutar centralno-planske ekonomije (institucionalni okvir), te
3) istražiti društveni i obiteljski život “industrijske radnice”.

Očekivani rezultat ovog primarno povijesnog znanstveno-istraživačkoga projekta multidisciplinarnog karaktera (povijesno sociološki) bit će proširene znanstvene spoznaje o nedovoljno istraženom ekonomskom aspektu hrvatske socijalističke “paradoksalne modernizacije” (Rogić, 2000) “industrijskih radnica” tvornice Borovo u Vukovaru. U tom se kontekstu nalazi znanstveni doprinos predloženog istraživanja, ne samo u tematskom području problematiziranja “ženskog pitanja” u jugoslavenskome samoupravnom socijalizmu, nego i u jedinstvenom doprinosu proširenja znanstvenih spoznaja kao temelja za bolje razumijevanje ekonomskog naslijeđa koje ima veliki utjecaj na osmišljavanje budućih razvojnih politika vukovarskog gospodarstva i društva u cjelini (Cvikić, 2018.a, 2018.b; Živić, Žebec Šilj, Cvikić, 2019). Istovremeno, znanstvena produkcija i diseminacija novih znanstvenih spoznaja na međunarodnoj razini koja je započeta provedbom prethodnog Pilarovog istraživačkog projekta ali i znanstvena suradnja s Institutom ekonomskih nauka iz Beograda (Republika Srbija), sada će se ovim projektom dalje intenzivirati i nastaviti što će osigurati i veću međunarodnu vidljivost znanstvene produkcije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (Cvikić, Žebec Šilj, 2018.).

Novosti

Znanstvenice Instituta Pilar na znanstvenoj konferenciji u Ruskoj Federaciji, 16.-17. 12. 2019.

Projekti Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

Također provjeri

Razvijanje višedimenzionalnog modela istraživanja društvenih nejednakosti

Od 1. svibnja 2019. do 30. travnja 2021. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt… Pročitaj više o Razvijanje višedimenzionalnog modela istraživanja društvenih nejednakosti