Naslovna / Novosti / Projekti / Istraživanje stradanja romskog stanovništva na području Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre za vrijeme Drugog svjetskog rata

Istraživanje stradanja romskog stanovništva na području Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre za vrijeme Drugog svjetskog rata

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju od lipnja 2019. do siječnja 2020. provodi projekt “Istraživanje stradanja romskog stanovništva na području Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre za vrijeme Drugog svjetskog rata”

Naslov projekta: „Istraživanje stradanja romskog stanovništva na području Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre za vrijeme Drugog svjetskog rata“
Institucija: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (Zagreb)
Istraživački tim: dr. sc. Danijel Vojak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb) – voditelj; dr. sc. Ivan Brlić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Gospić) – istraživač
Razdoblje trajanja: lipanj 2019. – siječanj 2020.

Opis projekta

Romsko stanovništvo danas čini jednu od najstarijih i najbrojnijih manjinskih skupina u Republici Hrvatskoj. Njihovo naseljavanje na hrvatskim područjima zabilježeno je prije više od šest stoljeća, a u tom su razdoblju postali sastavni dio povijesti stanovništva na hrvatskim područjima. Migracijska kretanja Roma prvo su bilježena u urbanim naseljima, poput srednjovjekovnog Dubrovnika i Zagreba, a od tih područja postepeno su naselili većinu današnjih hrvatskih područja, poput Slavonije, Srijema i Baranje od XVIII. st., Međimurja i Podravine od sredine XIX. st., itd. Od njihovog naseljavanja u XIV. st. do danas državne i lokalne vlasti su nastojale različitim odredbama regulirati njihov položaj u hrvatskom društvu. Ovaj proces bio je obilježen politikom sustavne i represivne asimilacije koji je vrhunac imala za vrijeme Drugog svjetskog rata na području Nezavisne Države Hrvatske. Tada su Romi su bili jedna od skupina stanovništva kojima su bila oduzeta prava putem rasnih zakona, a istodobno su ih ustaške vlasti sustavno deportirale u koncentracijske logore, posebice Jasenovcu, gdje je većina njih bila od 1942. mučena i ubijena. Jedna od posljedica ustaške politike bila je gotovo uništena romska predratna zajednica. Nakon Drugog svjetskog rata u većini europskih zemalja, uključujući socijalističku Jugoslaviju, došlo je do marginalizacije stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu. Tako se nisu komemorirale romske žrtve, niti su u sjećanje na njih postavljeni spomenici, nazivane ulice i/ili trgovi i sl. Istodobno, u hrvatskoj historiografiji romsko stradanje tek je usputno spominjano u kontekstu stradanja fašističkih žrtava. No, tek povjesničarke Narcisa Lengel-Krizman i Slavica Hrečkovski početkom i sredinom 1980-ih u prve objavljuju znanstvene radove o Romima u Drugom svjetskom ratu.

Unatoč određenim pomacima u istraživanju stradanja Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i dalje je većina toga još nedovoljno istražena. Jedno od takvih neistraženih pitanja odnosi se položaj Roma na području Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ovo područje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bilo većinom pod kontrolom talijanskih fašističkih vlasti i ovaj projekt će se fokusirati na istraživanje odnosa talijanskih, njemačkih, ustaških i četničkih vlasti prema Romima. Osim toga, analiza će obuhvatiti i odnos hrvatskog antifašističkog pokreta prema Romima na ovom području.

Cilj je navedenog projekta da se na temelju prikupljenih dokumenata objavi znanstveno – pedagoška studija položaja Roma na dalmatinskom, primorskom i istarskom području za vrijeme Drugog svjetskog rata. Osim znanstvene studije, namjera je organizirati dva stručna predavanja učiteljima i nastavnicima. Upravo putem ovih predavanja stručnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama biti će omogućeno saznavanja nedovoljno objašnjenje teme u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Ovaj projekt je na tragu dviju rezolucija koje je unazad nekoliko godina donio Europski parlament. Prva od njih donesena je u travnju 2015. pod naslovom „Rezolucija povodom Međunarodnog dana Roma – rasna netrpeljivost prema Romima u Europi i priznanje na razini EU-a dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu“ u kojoj se Romi ističu kao „najveća europska etnička manjina“ i „povijesni dio društva u mnogim europskim državama“ čime su oni smatrani dijelovima „europske kulture i vrijednosti“. Nadalje, posebno je zanimljiv dio Rezolucije koji se odnosi na pitanje njihovog stradanja u Drugom svjetskom ratu. Tako se navodi kako je u tom ratu ubijeno „barem 500 000 Roma“ i pritom je navedeno kako se „genocid nad Romima“ „još uvijek većinom zanemaruje“ te ju stoga šira javnost ne priznaje i često nije prepoznata niti se podučava u školama, čime se romsko stanovništvo nalazi među „zanemarenim” žrtvama genocida počinjenog za vrijeme Drugog svjetskog rata“. Osim toga, istom se Rezolucijom poziva na priznanje i službeno komemoriranje genocida nad Romima. Europski parlament je u listopadu 2017. donio „Rezoluciju Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma (2017/2038(INI))“ u kojem se, između ostalog, pozivaju države članice da povijest Roma uključe u nastavne planove u školama, „organiziraju kampanje za podizanje razine osviještenosti“ o ovoj tematici te da „organiziraju dobrovoljne tečajeve za javne službenike o holokaustu nad Romima“.

Institucije

1. Hrvatski državni arhiv, Zagreb
2. Državni arhiv u Rijeci
3. Državni arhiv u Zadru
4. Državni arhiv u Splitu
5. Državni arhiv u Dubrovniku
6. Državni arhiv u Pazinu
7. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Projekt STRADANJE ROMA U HRVATSKOJ ZA VRIJEME 2. SVJETSKOG RATA

Također provjeri

Povijesno oblikovanje etničkih identiteta na tlu južne Dalmacije, istočne Hercegovine i Crne Gore

U razdoblju od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar …