DR. SC. MIRELA ALTIĆ: “Rješenje graničnoga pitanja Hrvatske i Slovenije”

Portal Glasa Koncila donosi razgovor s prof. dr. sc. Mirelom Altić pod naslovnom “RJEŠENJE GRANIČNOGA PITANJA HRVATSKE I SLOVENIJE. Granice su ucrtane na dan priznavanja samostalnosti. I točka”. Razgovor je vodio Vlado Čutura a objavljen je 4. ožujka 2018.
Razgovor

DR. SC. MIRELA ALTIĆ: RJEŠENJE GRANIČNOGA PITANJA HRVATSKE I SLOVENIJE. Granice su ucrtane na dan priznavanja samostalnosti. I točka, Glas Koncila, 4. ožujka 2018.

Naglasci

Svjetski poznata kartografkinja prof. dr. Mirela Altić isključivo sa znanstvenoga stajališta ekskluzivno je za »Glas Koncila« i »Priliku« na temelju povijesnih karata potvrdila koja je stvarna granica Hrvatske sa Slovenijom.

Moj presudni susret s kartografijom zbio se još u ranom djetinjstvu. Moja najdraža igračka bio je atlas. Kako sam odrastala na putopisnim knjigama kao što su »Kon-Tiki« i »Kroz pustinju i prašumu«, u karte sam ucrtavala trase putova glavnih junaka tih i drugih knjiga koje sam čitala. S vremenom, igra je prerasla u profesiju, a profesija u životnu fascinaciju. Danas ne mogu zamisliti život bez karata. Njih proučavam već više od 25 godina i još uvijek me nadahnjuju. Moj je interes primarno usmjeren na stare karte koje proučavam kao povijesni izvor. Kada sam studirala, povijesna kartografija kao disciplina koja se bavi proučavanjem i interpretacijom sadržaja starih karata nije se nigdje predavala pa sam od svojih profesionalnih početaka bila usmjerena na profesore i kolege u inozemstvu, od kojih sam mnogo naučila. Uz to, moj dugogodišnji rad u arhivu pomogao mi je da naučim raditi na povijesnim izvorima, što je osnovna istraživačka metoda i u historiografiji i u povijesnoj kartografiji. Ne može se ispravno interpretirati sadržaj neke karte a da nema uvida u popratne pisane dokumente koji objašnjavaju kontekst njezina nastanka.

Karte su neobično zahvalan povijesni izvor za mnoštvo pitanja. Stare karte koje su zabilježile sliku nekoga prostora u određenom povijesnom trenutku pružaju mnoštvo informacija, jasno, ako ih se znade očitati i ispravno interpretirati. Naime, povijest se uvijek odvija u prostoru, a dokument koji najkonciznije prikazuje procese i odnose u prostoru, bez ikakve konkurencije, jest – karta. Osobno mislim da je potencijal povijesne kartografije kod nas mrtvi kapital, osobito u područjima poput prostornoga i urbanoga planiranja, zaštite prirodnoga i kulturnoga krajolika, geopolitike i granica. To su ključna pitanja za zaštitu nacionalnoga identiteta i teritorijalnoga integriteta, posebice u sadašnje globalizacijsko vrijeme kada se sve nacionalno dovodi u pitanje.

Karte kartiraju sve pojave u prostoru i već gotovo dvadeset godina učim studente povijesti kako da koriste karte u historiografskim istraživanjima. Zato sam i napisala udžbenik »Povijesna kartografija – kartografski izvori u povijesnim znanostima« koji je Matica hrvatska svojevremeno nagradila kao najbolju znanstvenu knjigu godine. Nadam se da ću uskoro pripremati i drugo dopunjeno izdanje. Pokušavam odgojiti naše mlađe naraštaje da nastave moj posao, no čini mi se da oni nemaju upornost starijih naraštaja. Mnogo je zaprjeka bilo na mojem putu, mnogo je trebalo žrtvovati. Uvođenje nove znanstvene discipline nije bio proces bez otpora struktura. Nakon 18 objavljenih knjiga i stotinjak znanstvenih radova, nadam se da sam nešto pomaknula s mrtve točke, ali rezultati nikako nisu zadovoljavajući jer se podatci temeljeni na izvornim istraživanjima nedovoljno koriste u rješavanju ekonomskih, političkih i drugih pitanja, što je velik gubitak za društvo. Pokušavam strane stručnjake za to područje dovesti u Hrvatsku. Tako sam 2016. godine u Dubrovniku kao potpredsjednica međunarodne Komisije za povijest kartografije organizirala veliki međunarodni skup iz povijesti kartografije sa sudionicima iz 23 zemlje svijeta. Nažalost, bilo nas je samo dvoje iz Hrvatske.

Također provjeri

Dr. sc. Saša Mrduljaš: Ne može Dodik računati s potporom Hrvatske u odvajanja RS-a od BiH…, 8. 1. 2024.

Portal Hrvatskog kulturnog vijeća 8. siječnja 2024. objavljuje razgovor s dr. sc. Sašom Mrduljašem pod… Pročitaj više o Dr. sc. Saša Mrduljaš: Ne može Dodik računati s potporom Hrvatske u odvajanja RS-a od BiH…, 8. 1. 2024.