Objavljen zbornik KOGA (P)ODRŽAVA ODRŽIVI RAZVOJ?

Zbornik KOGA (P)ODRŽAVA ODRŽIVI RAZVOJ? Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj objavljen je kao 52. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Uredili su ga Anita Bušljeta Tonković, Željko Holjevac, Ivan Brlić i Nikola Šimunić a donosi radove s petnaestog tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa Annales Pilar Instituta Pilar održanog 27. svibnja 2016.Uvodna riječ | Sadržaj

Hrvatska je ovim Zbornikom dobila novu i vrijednu čitanku ruralne održivosti, a Lika priliku da predvođena lokalnim intelektualnim kapitalom, uz podršku i suradnju (na kojoj zahvaljuje uvidima koje samo ona može pružiti), iskorači u nove utopije rekonstrukcije ruralnosti 21. stoljeća. − Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Aleksandra Lukića

KOGA (P)ODRŽAVA ODRŽIVI RAZVOJ?
Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj
Uredili: Anita Bušljeta Tonković, Željko Holjevac, Ivan Brlić i Nikola Šimunić
Biblioteka ZBORNICI. – Knjiga 52.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2017. – Str. 208.
ISBN 978-953-7964-49-8

Predstavljanje zbornika u Smiljanu, 16. veljače 2018.
Predstavljanje zbornika u Zagrebu, 10. travnja 2018.


Sadržaj

Omot | Impresum | Sadržaj
Uvodna riječ
I. (NE)RAZVOJ NEKADA I SADA
Ivan Brlić: Pregled povijesti zaštite prirodnog i kulturnog okoliša u Lici (1746.–1942.)
Nikola Šimunić i Ivo Turk: Stanovništvo Grada Gospića i održivi razvoj: izazovi budućnosti
II. UTIRANJE STAZE ZA ODRŽIVU BUDUĆNOST
Toni Popović, Renata Relja i Tea Gutović: Aktualnost ruralne sociologije: problematiziranje održivosti „prostora iza“
Andelina Svirčić Gotovac: (Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu
Olga Orlić i Nataša Bokan: Prakse održivosti: tko radi ono o čemu mi maštamo?
Neven Duvnjak i Kajo Ferić: Sociološki okvir održive gradnje
III. O ODRŽIVOSTI KROZ „SVIJET ŽIVOTA“
Anita Bušljeta Tonković: Koncept održivog ruralnog turizma: primjeri dobre prakse u Lici
Katarina Milković: Pećinski park Grabovača u funkciji razvoja održivog turizma s naglaskom na geobaštinu, georaznolikost i geoturizam
Sažetak
Summary
O autorima

Puni tekst zbornika

 

Uvodna riječ

Knjiga pred vama svojevrstan je nastavak rasprava o integralnoj održivosti i održivom razvoju, odnosno o ruralnim prostorima i potrebi za njihovom revitalizacijom koje se u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar vode puna dva desetljeća. U Zborniku doprinos dajemo temi održivosti ruralnih područja kroz tri tematska poglavlja. Prvo poglavlje, (Ne)razvoj nekada i sada (autori su Ivan Brlić, Nikola Šimunić i Ivo Turk), koncentrirano je na Liku i njezine razvojne mogućnosti protekla dva stoljeća. Poseban naglasak stavljen je pritom na (negativna) demografska kretanja koja su još vidljivija kada ih sagledamo u kontekstu konkretnog područja kao što je grad Gospić. Drugo poglavlje, Utiranje staze za održivu budućnost (autori Toni Popović, Renata Relja, Tea Gutović, Anđelina Svirčić Gotovac, Olga Orlić, Nataša Bokan, Nenad Duvnjak i Kajo Ferić) govori o važnosti ruralne sociologije i znanstvenih istraživanja na ruralnim područjima, o mogućnosti razvoja upravo zbog postojanja malih i srednjih gradova, praksama održivosti koje u Hrvatskoj već postoje te mogućnostima za održivu gradnju. Posljednje poglavlje, O održivosti kroz „svijet života“ (autorice Anita Bušljeta Tonković i Katarina Milković), omogućuje kritičko promišljanje primjera dobre prakse. Nabrojeni autori u statusu su od poslijedoktoranada do znanstvenog savjetnika, a pristupi zastupljeni u radovima rezultat multidisciplinarnog mozaika koji su oblikovali sociolozi, geografi, antropologinja, ekonomistica, povjesničar i građevinar.

Premda se tematika vezana uz održivi razvoj u ovom trenutku, kada koncept bilježi tri desetljeća od nastanka i oblikovanja unutar znanstvenog diskursa, čini svakidašnjom i pomalo iscrpljenom, valja još jednom podsjetiti da su održivi razvojni modeli, postizanje cjelovite, integralne održivosti, riječju sinergija društva i okoliša češće iznimka nego pravilo. Nužnost određenja održivog ruralnog – koje je proteklih stoljeća u Hrvatskoj češće zaboravljano nego razvijano – nalazimo upravo u paradoksu nastalom između nemara i zaborava. Rezultat je tog paradoksa – očuvanost prirodnog okoliša! Međutim, očuvanost se u ovom slučaju odnosi na gospodarsku i infrastrukturnu nerazvijenost. Ona nas ujedno obvezuje na promišljanje mogućnosti održivog razvoja, a nastojanje na razvoju u 21. stoljeću ne mora nužno nositi konotaciju uništavanja.

Hrvatska ruralna područja, koliko god mi to odgađali, moramo makar pokušati razviti uz pomoć suvremenih znanstvenih dostignuća, a na korist lokalnih zajednica i njihova očuvanog okoliša. Takav je razvojni proces, koji nam dijelom omogućava članstvo u Europskoj uniji a dodatno je potaknut europskim razvojnim politikama, dokumentima i smjernicama, ulaznica za postupno usvajanje novih ideja i koncepata. Takav je proces, naime, idealna prilika za upoznavanje i postupno implementiranje koncepata budućnosti poput otpornosti (engl. resilience) i odrasta (engl. degrowth), s kojima vas upoznaju i autori Zbornika.

Zbornik Koga (p)održava održivi razvoj? rezultat je petnaestog tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa Annales Pilar Instituta Pilar održanog 27. svibnja 2016. godine. U Područnom centru Instituta u Gospiću okupili su se u toj prigodi znanstvenici sa sljedećih hrvatskih sveučilišta i instituta: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Agronomski fakultet, Institut za antropologiju, Sveučilište u Zadru – Odjel za sociologiju, Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za sociologiju te Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Oni su posebnu pažnju usmjerili upravo na lokalne, ruralne prostore. Pišući o svojim iskustvima i nesebično dijeleći stečena znanja, podršku su iskazali i akteri iz područja javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Ovdje valja dodati kako su upravo akteri iz gospodarskog sektora, lički poduzetnici Milan Bašić, Mario i Ivan Brkljačić, Dražen Frković, Milan i Ivan Uremović i Josip Vrkljan pomogli da ovaj Zbornik ugleda svjetlo dana. Krajnji rezultat takvog zajedničkog djelovanja ogleda se u našem podnaslovu: Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj. Poseban je naglasak, rekli smo, stavljen na ličko ruralno područje, no ideje, koncepti i razvojni modeli oblikovani unutar suvremenog društvenog i humanističkog diskursa primjenjivi su gotovo univerzalno, osobito ako se prilagode pojedinom prostoru i lokalnoj zajednici. Sukus je ovog uredničkog obraćanja čitatelju pojašnjenje da ovaj Zbornik pokušava ne samo znanstvenoj zajednici nego prvenstveno široj publici približiti suvremene koncepte i ideje koje možemo ovdje svesti pod zajednički nazivnik integralna održiva budućnost, koja nam je, nesumnjivo, svima potrebna.

U potrazi za što jednostavnijim odgovorom na pitanje iz naslova o tome koga (p)održava održivi razvoj prisjetili smo se prvih redaka iz Hemingwayeva romana Kome zvono zvoni.

Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe;
svaki je čovjek dio kontinenta, dio zemlje,
ako more odnese grudu zemlje,
Europe je manje, kao da je odnijelo nekakav rt,
posjed tvog prijatelja ili tvoj vlastiti;
smrt svakog čovjeka smanjuje mene jer sam obuhvaćen u čovječanstvu;
i zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni; tebi zvoni.

Zvono je, dakle, predodređeno da zazvoni svima nama. Urednici ovog Zbornika podsjećaju sve nas da je održivi razvoj u svojoj biti i težnji prema integralnoj održivosti posljednja spona između ugodne tišine i alarmantne zvonjave klimatskih promjena. Kada bismo, napokon, izvukli pouke iz prošlosti, kritički sagledali sadašnjost i pomno isplanirali budućnost, tek tada bismo bili sigurni da sve nas (p)održava ovaj koncept kojemu je mjesto – osim u knjigama, zbornicima, izvješćima, dokumentima ili pak nazivlju naših administrativnih ureda – u našoj svakodnevici. Kad bismo ga uistinu uspjeli živjeti, tada bi održivi razvoj održavao i podržavao sve nas.

Urednici

Područni centar Gospić

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština