Objavljena knjiga dr. sc. Saše Poljanec-Borić PRAVO NA SADA!

Kao 28. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. sc. Saše Poljanec-Borić PRAVO NA SADA! Radovi iz sociologije prostora. – „Knjiga se sastoji od četrnaest publicističkih radova posvećenih društvenim promjenama u hrvatskom prostoru objavljenih u obliku komentara na internetskom portalu H-Alter u tijeku 2014. i 2015. godine. Također, u knjizi se objavljuju četiri rada koja se bave sličnim društvenim i prostornim temama kao i publicistički radovi ali u drugoj, znanstvenoj formi… ” – Iz Predgovora

PravoNaSada-nasl

Ono što tekstove okupljene u knjizi čini jedinstvenom cjelinom njihova je usmjerenost na analizu društvenih procesa u prostoru, u svim njegovim „analitičkim“ cjelinama: ruralnim i urbanim, kontinentalnim i primorskim, obalnim i otočnim, nacionalnim i regionalnim… – Iz Predgovora

Saša Poljanec-Borić
PRAVO NA SADA! Radovi iz sociologije prostora
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 28.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2016. – Str. 166.
ISBN 978-953-7964-26-9

– Omot | Impresum | Sadržaj | Iz Predgovora

 
– Predstavljanje knjige dr. sc. Saše Poljanec-Borić PRAVO NA SADA!; Zagreb, 16. ožujka 2017.

 

Sadržaj

– Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

PUBLICISTIKA

Pravo na sada!

O Zagrebu

Posljednja Zgupština
Kraj hrvatskog političkog zenitizma
Bitka za Zagreb
Klin za Parospin
Zagreb na Savi, Sisak u banani

O Jadranu

Koncesiokrati
Bušenje Jadrana – 1. put
Bušenje Jadrana – 2. put
Kome zvone zvona GONG-a?

O Lici, Visu i Svijetu

Discover Lika
Vis ovisi o (Euro)viziji
Tri teze o urbanizmu
Antropocen

ANALIZE

Nacionalna energetska infrastruktura i sigurnost: stavovi socijalnih aktera u Plominu, Senju i Osijeku
Makarsko primorje: od rivijere do mikroregije
Gospić, razvojni potencijali
Upravljanje brendom destinacije u svrhu razvoja političkog identiteta: primjer Slovenije

O autorici

>>> Puni tekst knjige

 

Iz Predgovora

Javna i opća dobra kao što su spomenici (Paromlin), ulice i trgovi (Varšavska i Cvjetni trg), planinski vrhovi (Srđ) i more (Jadransko) predstavljaju sastavni dio svake mješovite ekonomije. Ekonomska je bit javnih i općih dobara kolektivni algoritam. U slučaju javnih dobara, taj algoritam obično služi očuvanju i prosperitetu lokalne zajednice, pa se stoga ugrađuje u mješovitu ekonomiju kroz posebna pravila korištenja i održavanja (ulice, trgovi, spomenici). U slučaju općih dobara (planine, more, voda, svjetlo) taj algoritam najčešće služi očuvanju i prosperitetu nacije i per extensionem čovječanstva uopće, pa se obrana javnih i općih dobara često pretvara, pa čak transvaluira, u borbu za očuvanje resursa, iako je to zapravo zalaganje za izvorne vrijednosti demokracije. Zbog kolektivnog algoritma koji je u srži javnih i općih dobara i koji je ugrađen u sve tržišne ekonomije, javna i opća dobra ne smiju se umanjivati, otuđivati ili dovoditi u stanje visokog rizika bez javnog ili općeg konsenzusa do kojeg se dolazi transparentnom institucionalnom procedurom. Zbog toga prisvajanje javnih i općih dobara pod preferencijalnim uvjetima nije dio tržišne ekonomije, nego nepripadno prisvajanje lokacijske rente tj. uzurpacija. Zaobilaženje transparentnih procedura i izostanak konsenzusa u promjeni režima javnih i općih dobara predstavljaju demokratski deficit, a on je, pak, opasan za političke i građanske slobode te za ostvarivanje socijalnih prava građana u svakoj modernoj naciji. Stoga angažman oko problema korištenja javnih i općih dobara u Hrvatskoj predstavlja istovremeno stručnu obvezu društvenih znanstvenika i prodemokratski građanski aktivizam koji se ne mora nužno povezati ni s kojim dijelom aktualnog političkog spektra.

Autorica

Također provjeri

Obnovljena zgrada Instituta Pilar na Festivalu svjetla 2024.

U sklopu Festivala svjetla (Zagreb, 20. – 24. ožujka 2024.) za jednu od 24 svjetlosne… Pročitaj više o Obnovljena zgrada Instituta Pilar na Festivalu svjetla 2024.