IZLAGANJA u sklopu projekta Second Homes and Social Sustainability…

Članovi istraživačkog tima projekta “Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia” sudjelovali su s izlaganjima na dvije konferencije: “Primijenjena i integrativna istraživanja u prostoru”, Trogir, 29. 9. – 2. 10. 2015. i “Urban Planning and Architecture Design for Sustainable Development”, Lecce (Italija), 14.-16. 10. 2015. – Sažeci i prezentacije

 

1. Promjene u populacijskoj dinamici i stambenom fondu Hrvatske 2001.-2011. godine

U Trogiru je od 29. rujna do 2. listopada 2015. godine održan 6. hrvatski geografski kongres s međunarodnim sudjelovanjem na tema “Primijenjena i integrativna istraživanja u prostoru”. Na konferenciji su sudjelovali članovi istraživačkog tima projekta „Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia“ Roko Mišetić, Nenad Pokos i Geran-Marko Miletić s izlaganjem u kojemu su prezentirani rezultati do sada obavljenih analiza na projektu. Naslov izlaganja je bio „Promjene u populacijskoj dinamici i stambenom fondu Hrvatske 2001.-2011. godine“. 

– Sažetak izlaganja: U Hrvatskoj je nakon 1991. godine uočen veliki nesrazmjer između kretanja broja stanovnika i broja stanova. Dok je ukupan broj stanovnika posljednja dva međupopisna razdoblja bilježio smanjenje, broj stanova je nastavio daljnji rast. U radu se analiziraju promjene broja tih dvaju popisnih jedinica između 2001. i 2011. godine kada je u Hrvatskoj ukupan broj stanovnika smanjen 3,4%, a broj stanova povećan 19,7%. Takvim debalansom u promjeni broja stanovnika i stanova prosječna veličina stana po stanovniku povećana je sa 27,2 m² (2001.) na 34,8 m² (2011.). Istodobno je smanjen i broj osoba po jednom stanu sa 2,67 na 2,24 osobe što ne znači da je nužno došlo i do naglog povećanja standarda stanovanja. Na to ukazuju i podaci da je porast stanova za stalno stanovanje iznosio samo 15,2% dok je broj privremeno nenastanjenih stanova povećan 74,1%, broj napuštenih stanova 74,5%, a broj stanova za odmor i rekreaciju 36,6%. Naime, ti podatci mogu značiti i da je na tržištu relativno velik broj neprodanih stanova, da je dio imućnijih stanovnika ulaganjem u nekretnine želio sačuvati vrijednost kapitala ili da je znatan broj stanova, ponajprije u depopulacijskim krajevima, napušten. Indikativne su i promjene na razini županija jer je u svima zabilježen porast broja stanova dok su samo četiri županije imale porast broja stanovnika (Zadarska, Zagrebačka, Grad Zagreb i Istarska). Među njima se posebno ističe Zadarska županija s relativno najvećim porastom broja stanovnika, ali i broja stanova. Prema porastu broja stanova slijede Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija koje su istodobno imale smanjenje broja stanovnika. Kod Splitsko-dalmatinske to je ponajviše rezultat porasta broja stanova za stalno stanovanje, najvećeg nakon Zadarske županije, dok je Šibensko-kninska županija imala na razini Hrvatske relativno najveći porast stanova za odmor i rekreaciju (92,5%). Upravo je iznadprosječan porast broja stanova za odmor uvjetovao da i ostale primorske županije (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska) imaju iznadprosječan porast broja stanova premda su sve navedene, osim Istarske županije, smanjile ukupan broj stanovnika. Osim Grada Zagreba sve ostale (kontinentalne) županije zabilježile su ispodprosječan porast broja stanova, a po relativno najmanjem porastu ističe se Bjelovarsko-bilogorska županija (2,8%) koja je na državnoj razini imala i najmanji porast broja stanova za stalno stanovanje. Ujedno, u toj je županiji čak smanjen broj stanova za odmor i rekreaciju što je uz nju zabilježila samo Koprivničko-križevačka županija. Detaljnija analiza prostorne diferencijacije bit će prikazana promjenom broja stanovnika i stanova na razini gradova i općina.

– Prezentacija: Promjene u populacijskoj dinamici i stambenom fondu Hrvatske 2001.-2011. godine

2. New perspectives on sustainable development of second homes in Croatia: strategic planning or proliferation of building?

U Lecceu (Italija) je od 14. do 16. listopada 2015. godine održana konferencija “Urban Planning and Architecture Design for Sustainable Development (UPADSD)”. Na konferenciji su sudjelovali članovi istraživačkog tima projekta „Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia“ Sara Ursić, Roko Mišetić i Anka Mišetić s izlaganjem u kojem je prezentirani dio rezultata do sada obavljenih analiza na projektu. Naslov izlaganja je bio „New perspectives on sustainable development of second homes in Croatia: strategic planning or proliferation of building?“

– Sažetak izlaganja: Planning approaches nowadays face challenges and changes that are reflected in the contemporary concepts of space:  “space of flows” and “space of places”, “thirdspace”, compression of time and space and the idea of mobility. Furthermore, the planning profession has to deal with the demands of sustainability as an important criterion in spatial development.
The authors have focused on the second home phenomenon that is developing in the most attractive areas. It irretrievably distorts the quality of space with numerous consequences for the local settlements (Gartner, 1987) (Gallent, Mace & Tewdwr-Jones, 2005, Kelly & Hosking, 2008, Kondo, Rivera i Rullman, 2012). That phenomenon is most visible in the coastal areas that have a great environmental value and which are most exposed to devastation. As an indicator of the strong dynamics of the second home in the coastal region of Croatia, a 49.8% increase in the number of holiday homes in the period between 2001-2011 has been registered.
Regarding the second home issues, the aim of this paper is to gain insight into the extent in which the criteria of sustainable development has been implemented in spatial and urban planning documents. For that purpose the documents were analysed with emphasize on municipalities and towns in which the proportion of housing units for second homes is higher than 50%. 
The analyses has shown that the Croatian urban planning documents (as regulatory mechanisms) neither sufficiently recognize nor do they control the development of second home and its huge influence on sustainable development.  Consequently we have identified many ecological as well as social problems in the coastal settlements: inadequate planning of infrastructure and facilities, illegal and substandard building, aesthetically questionable constructions and divided communities.

– Prezentacija: New perspectives on sustainable development of second homes in Croatia: strategic planning or proliferation of building?

 

>>> PROJEKT: Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia