Kao 22. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. sc. Vinicija B. Lupisa DUBROVAČKE SREDNJOVJEKOVNE ZLATARSKE TEME. – “Zlatarstvo, a naročito sakralno zlatarstvo, nije nikada sustavno promišljano u cjelovitosti interdisciplinarnog istraživanja. Autor je na nov i suvremen način multidisciplinarno obradio posve nepoznate teme, a što je posebno važno, prvi su put na znanstveno vidjelo izišli desetci srednjovjekovnih umjetnina od plemenitih kovina.” – Iz recenzija | O knjizi
“Stvarajući sveobuhvatnu kulturološku studiju o ovom slabo poznatom i gotovo nevidljivom umjetničkom mikrokozmosu … Lupis daje sveobuhvatan znanstveni zaron u magmu zlatnih i srebrenih talina, u maglicu brušenja dragog i poludragog kamenja, koralja, biserja i sedefa … otkrivajući, za našu kulturnoumjetničku baštinu, slabo ili nikako poznato blago naših, prvenstveno sakralnih riznica i u doslovnom i u prenesenom značenju…” – Iz recenzije dr. sc. Branka Matulića Vinicije B. Lupis |
Iznova o lopudskim moćnicima
Historijat istraživanja i novi prilozi poznavanju najstarijeg sloja moćnika dubrovačke prvostolnice
Prilog: Popis moćnika iz 1335. godine
Liturgijski predmeti i zavjetni darovi
Liturgijska oprema
Zavjetni darovi
Moćnik katedrale
Povijesna slojevitost Moćnika dubrovačke prvostolnice
Stilska slojevitost Moćnika
Zaključna razmatranja o podrijetlu i brojnosti moćnikâ
Katalog
Emajlni reljefi na moćniku glave i desne ruke sv. Vlaha
Staurotheca iz Dubrovnika
Moćnik glave sv. Vlaha
Moćnik desne ruke sv. Vlaha
O moćnicima u obliku glave iz Moćnika dubrovačke prvostolnice do kraja 15. stoljeća
O kasnobizantskim zlatarskim likovnim utjecajima u Dubrovniku
Staurotheca di Gerusalemme u Dubrovniku
O dubrovačkim moćnicima sv. Vlaha iz 14. stoljeća i vrličkom pojasu
Prilog poznavanju gotičkog zlatarstva u Dubrovniku
Nikola Paskov Papac, dubrovački zlatar iz prve polovine 14. stoljeća
O srebrnoj pali i srebrnom reljefu sv. Vlaha
Nove spoznaje o starijem dubrovačkom zlatarstvu
Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske
Povijesni uvod
Moćnici ugarskih kraljeva svetaca u dubrovačkim riznicama
Primjeri mađarskog zlatarstva u Dubrovniku
Dubrovački moćnik glave sv. Stjepana Ugarskog u Stolnom Biogradu
Povijesni uvod
Moćnici glava iz dubrovačkoga dominikanskog samostana
Moćnik glave sv. Stjepana Ugarskog iz Stolnog Biograda
Liturgijski predmeti iz crkve sv. Andrije na Pilama
Dva raspela iz crkve sv. Ane na Brgatu
Prilog poznavanju dubrovačkog zlatarstva 14. stoljeća
Srednjovjekovna raspela iz Stona i okolice
Prilozi poznavanju utjecaja toskanskog zlatarstva na dubrovačko zlatarstvo 14. stoljeća
Benediktinci i njihova baština na dubrovačkom području
Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
Ophodno raspelo dubrovačkog nadbiskupa Reinalda Gratiana iz 1516. godine
Dubrovnik i Poljska. O kulturnim vezama hrvatskog juga i Poljske
O prvim vezama Dubrovnika i Poljske
Stopnički kalež
BOSANSKOHERCEGOVAČKE ZLATARSKE TEME
Moćnik sv. Luke evanđelista iz stolnoga grada Jajca
Nekoliko podataka o liturgijskim predmetima s područja Trebinjsko-mrkanjske biskupije
Sažetak
Summary
Izvori i literatura
Popis likovnih priloga
O autoru
About the Author
>>> Puni tekst knjige
Dubrovnik je vječna tema, a na području povijesti umjetnosti neiscrpno vrelo. Zlatarstvo, a osobito sakralno zlatarstvo, nikada nije sustavno promišljano u cjelovitosti interdisciplinarnog istraživanja. Ovdje se donosi niz spoznaja mukotrpno istrgnutih iz skrivenih kutaka sakristija i riznica. Tako se prvi put u cjelini od šest starokršćanskih moćnika razmatra skupina s otoka Lopuda, upoznaje prvi poznati dubrovački zlatar Nikola Papac i njegova sačuvana umjetnina. Isto tako, obrađena je oltarna pala – sačuvani reljef svetog Vlaha iz njegove crkve. Prikaz svetog Vlaha stoljećima je utkan u sve sastavnice kulturne baštine Dubrovnika. Njegov je lik tijekom dugog niza stoljeća omiljena likovna tema u primijenjenoj umjetnosti, a najstariji Svečev lik sačuvan je u Dubrovniku na moćniku glave sv. Vlaha. Dolazak moći sv. Vlaha zbio se, prema lokalnoj tradiciji, u vrijeme bizantskog cara Konstantina VIII. (1025.—1028.), nasljednika velikog Bazilija II., koji je učvrstio granice Carstva mačem i diplomacijom, te u vrijeme gradskog suca Lampridija i nadbiskupa Vitala. Vrijeme Vitalova nadbiskupovanja bilo je važno za sudbinu Dubrovnika kao regionalnog središta i zbog preklapanja političkih i crkvenih interesa. Nazočnost moći sv. Vlaha u tom razdoblju potvrđuje njegovu iznimnu važnost za bizantsku politiku na jadranskom području. Danas se samo na osnovi iznimno škrtih povijesnih izvora može zamisliti trenutak kada je u grad Ragusium došao srebrni moćnik sa zlatnim emajlima jer u prvom sačuvanom popisu moći iz 1335. godine stoji: “Capud Beati Blasijepi. inbacino argeti (argenti)”. Ragusium se, preuzevši novog sveca zaštitnika, koji je zamijenio ratničke svece sv. Srđa i sv. Bakha, te Pankracija i ostale, od bizantskog castruma s vojnom posadom emancipirao u glavno gradsko središte Gornje Dalmacije, za koje je bilo potrebno imati zagovor moćnog sveca – biskupa.
Zlatarstvo, a naročito sakralno zlatarstvo, nije nikada sustavno promišljano u cjelovitosti interdisciplinarnog istraživanja. Autor je na nov i suvremen način multidisciplinarno obradio posve nepoznate teme, a što je posebno važno, prvi su put na znanstveno vidjelo izišli desetci srednjovjekovnih umjetnina od plemenitih kovina. Prvi se put u cjelini od šest starokršćanskih moćnika razmatra skupina s otoka Lopuda, upoznaje prvi poznati dubrovački zlatar Nikola Papac sa sačuvanom umjetninom, obrađena je oltarna pala – sačuvani reljef sv. Vlaha iz Parčeve crkve… Emajlni reljefi s moćnika sv. Vlaha otkrili su začudno bajkovit svijet XI. i XII. stoljeća, potvrđujući kult sv. Petilovrijenaca početkom XII. stoljeća. Relikviologija kao posebna pomoćna disciplina potvrdila je postojanje moćnika koje spominje car-pisac Konstantin VII. Porfirogenet, ali prvi je put uočen jedinstveni moćnik sv. Križa iz X. stoljeća u Moćniku dubrovačke prvostolnice. Brojne zlatarske teme iz visokog srednjeg vijeka
prikazuju Dubrovnik kao važan europski centar zlatarstva.
• Dr. sc. Tomislav Šeparović
Stvarajući sveobuhvatnu kulturološku studiju o ovom slabo poznatom i gotovo nevidljivom umjetničkom mikrokozmosu čija je vrijednost obrnuto proporcionalna dosadašnjoj površnoj valorizaciji, Lupis daje sveobuhvatan znanstveni zaron u magmu zlatnih i srebrenih talina, u maglicu brušenja dragog i poludragog kamenja, koralja, biserja i sedefa pretvorenih, bolje rečeno, međusobno sklopljenih u zanatske i umjetničke oblike, otkrivajući, za našu kulturnoumjetničku baštinu, slabo ili nikako poznato blago naših, prvenstveno sakralnih riznica i u doslovnom i u prenesenom značenju. (…) Zapanjujući je to umjetnički izričaj koji uvijek ima jednu zadaću: vlastitim jezikom naglasiti teološki ili još bolje liturgijski, ponekad i paraliturgijski čin štovanja pri čemu je votivni čimbenik u pravilu nezaobilazan. U nijednom umjetničkom stvaralačkom činu kao u sakralnom zlatarstvu ne očituje se tolika povezanost materije i duhovnog sadržaja. Nema prikladnijih od usjajenih površina plemenitih kovina i dragih kamenova za slutnju idealnog zrcaljenja svetopavlovskog “praga nade” pred kojim s ove strane vječnosti makar naslućujemo taborovsku svjetlost Stvoritelja. Ova knjiga govori upravo o ovozemnom odsjaju kroz zlatom i srebrom materijaliziranu molitvu: “Svjetlost vječna svijetlila im Gospodine” u novom Jeruzalemu kako nas Otkrivenje uči: “Zidine su gradske sagrađene od jaspisa, a sam grad od čistoga zlata, slična čistu staklu.”
• Dr. sc. Branko Matulić