Objavljen zbornik RURALNA OPĆINA: SUTRA

Zbornik RURALNA OPĆINA: SUTRA. Društvena re/konstrukcija na ruralnom teritoriju objavljen je prosinca 2014. kao 46. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Zbornik su uredile Maja Štambuk i Lynette Šikić-Mićanović a priloge su objavili Marijan Jukić, Jasenka Kranjčević, Marica Marinović Golubić, Tereza Rogić Lugarić, Lynette Šikić-Mićanović i Maja Štambuk

RO nasl Zbornik obuhvaća osnovna obilježja modela organizacije teritorija u Hrvatskoj i dominantne socijalne, demografske i razvojne tendencije; potom aspekte normativne decentralizacije, napose financijske te njezine glavne učinke, riječju, “pogled izbliza” u financijske prilike i značaj decentralizacije za male ruralne lokalne jedinice

RURALNA OPĆINA: SUTRA. Društvena re/konstrukcija na ruralnom teritoriju
Uredile: Maja Štambuk i Lynette Šikić-Mićanović
Biblioteka ZBORNICI – Knjiga 46.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2014. – Str. 140.
ISBN 978-953-7964-03-0
Omot / Impresum / Sadržaj / Uvodna napomena / O autorima

 
Sadržaj

Omot / Impresum / Sadržaj

Uvodna napomena
Maja Štambuk: Razvojna samoodrživost na ruralnom teritoriju
Maja Štambuk: O istraživanju
Marijan Jukić: Demografski resursi ruralnog prostora u kontekstu razvojne samoodrživosti
Tereza Rogić Lugarić: Decentralizacija u malim lokalnim jedinicama: pogled izbliza
Jasenka Kranjčević, Marica Marinović Golubić: Prostor kao element ruralne rekonstrukcije
Lynette Šikić-Mićanović: Biste li vi živjeli ovdje? Socijalna uključenost u ruralnim općinama
Maja Štambuk: Općina kao prostor razvitka
Literatura
Summary
O autorima
>>> Puni tekst

 
Uvodna napomena

Projekt pod naslovom Društvena rekonstrukcija na ruralnom teritoriju: razvojna samoodrživost (194‑1941535‑1509) financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Radi se o empirijskom istraživanju društvenih i razvojnih problema i posljedica upravno‑teritorijalne razdiobe hrvatskog teritorija, i to onoga dijela koji pripada ruralnom segmentu hrvatskog društva. Terenski dio istraživanja obavljen je u trima županijama sjeverozapadne Hrvatske: Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko‑zagorskoj. U konceptualizaciji projekta pošlo se od teritorijalnog pristupa što će, pretpostavljalo se, omogućiti potpunije razumijevanje modernizacijskih procesa u ruralnom svijetu s obzirom na to da je ruralno u svim svojim aspektima određeno (i) fizičkim obilježjima prostora. Takvim polazištem znatno je olakšana suradnja s drugim znanstvenim područjima i disciplinama. U projektu su, osim sociologa, antropologa i demografa surađivali pravnik i arhitekt.

Sadržajno, studija obuhvaća osnovna obilježja postojećeg modela organizacije teritorija u Hrvatskoj i dominantne socijalne, demografske i razvojne tendencije; potom aspekte normativne decentralizacije, napose financijske te njezine glavne učinke, riječju, „pogled izbliza“ u financijske prilike i značaj decentralizacije za male ruralne lokalne jedinice. Poseban naglasak je na analizi stanja, uvjeta i potreba žena i muškaraca na selu. Autori se potom osvrću na osobitu važnost prostora u planiranju razvitka u jedinicama lokalne samouprave te osobito na mogućnosti heterogenizacije seoske socijalne i gospodarske strukture kao preduvjeta samoodrživosti što je jedno od polazišta u analizi upravno‑administrativnog položaja ruralne općine kao realnog okvira za razvojne procese. U tom smjeru, interdisciplinarni i intersektorski pristup i suradnja nezaobilazni su u pripremi razvojnih
projekata u ruralnom području.

Na kraju, valja nam istaknuti da se radovi u ovom zborniku temelje na ograničenom uzorku što djelomice ograničava njegove dosege. Držimo da bi ova tema, osobito u svjetlu (najavljenih) promjena u teritorijalno‑administrativnom ustrojstvu zemlje, trebala pobuditi više pažnje društvenih planera prije svega zato što će se promjene ponajviše odnositi na lokalne zajednice u ruralnom prostoru koje još uvijek ne sudjeluju ravnopravno u raspravama o vlastitoj budućnosti.

Urednice

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština