Zbornik VUKOVAR ‘91. — GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EU

Zbornik VUKOVAR ’91. – GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE objavljen je listopada 2014. kao 45. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Obuhvaća četrnaest radova (osamnaest autora) izloženih na istoimenom 16. znanstveno-stručnom skupu “Vukovar ’91. – dvadeset i druga godina poslije” održanom 14. i 15. studenog 2013. u prigodi obilježavanja 18. studenoga — “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine” 

Memor nasl

Institut Pilar kroz svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i izdavaštvo, a napose organiziranje već tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa, ustraje u promišljanjima, analizama i predočivanju složenog fenomena Vukovara ’91., koji je iz niza već dobro poznatih razloga prepoznat, barem u većini akademske i najšire javnosti, kao hrvatska kulturna i nacionalna paradigma


VUKOVAR ’91. — GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE

Urednici: Dražen Živić, Sanja Špoljar Vržina, Sandra Cvikić, Ivana Žebec Šilj
Biblioteka ZBORNICI — Knjiga 45.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Ogranak Matice hrvatske Vukovar
Zagreb – Vukovar, 2014. – Str. 248.
ISBN 978-953-7964-10-8
Omot / Impresum / Sadržaj / Uredničko slovo / O autorima

 
Sadržaj

Omot / Impresum / Sadržaj

Uredničko slovo

Stjepan G. MEŠTROVIĆ: Postemotional Politics and the Siege of Vukovar
Vlado ŠAKIĆ: Vukovar 2013.: povratno oblikovanje identiteta i/ili nova kulturna paradigma
Sanja ŠPOLJAR VRŽINA: The Culturocide, Postemotional Memoricide and Fanonesque Resistance of Vukovar (A Contribution to the Anthropology of Vukovar)
Josip BOŠNJAKOVIĆ, Gordan ČRPIĆ: Oskvrnuće svetoga kao strategija razaranja zajednice. Silovanje u ratu kao racionalan projekt razaranja zajednice
Mate BUNTIĆ, Ivica MUSIĆ: Ideja pravednog rata i pravednog mira u antičkoj i skolastičkoj misli
Tihomil MAŠTROVIĆ: Otpor memoricidu: Zbirka knjiga o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Dražen ŽIVIĆ: Hrvatski Domovinski rat u zrcalu istraživanja Instituta Pilar
Mateo ŽANIĆ, Dražen ŽIVIĆ: Vukovar ’91. u istraživanjima Instituta Pilar
Renato MATIĆ, Anita DREMEL, Mateja ŠAKIĆ: Manipulacije predrasudama i mitovima: primjer Vukovara
Henrik Ivan DAMJANOVIĆ: Memoria — spomen. Teološko-biblijska refeksija očuvanja identiteta narodnosti s pomoću prisjećanja Djela Gospodnjih
Mladen MILIĆ: Dijalektika smrti Boga i čovjeka — nihilizam zaustavljen na pola puta
Miljenko BREKALO: Slatinska ratna kronika 1991. — poseban osvrt na ratni zločin u Balincima, Četekovcu, Čojlugu, Humu i Voćinu
Ivo TURK: Saborsko 1991. — zločin i posljedice
Miroslav TUĐMAN: Strateški ciljevi bošnjačke politike 1993.—1994.

Sažetak
Summary
O autorima

>>> Puni tekst knjige

 
Uredničko slovo

Dragi čitatelji,
upućujemo vam iskrene riječi pozdrava i dobrodošlice na stranice Zbornika radova 16. znanstveno-stručnog skupa “Vukovar ’91. — dvadeset i druga godina poslije”, koji su u prigodi obilježavanja 18. studenoga — “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine” o temi “Vukovar ’91. — genocid i memoricidna baština Europske unije” organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba te vukovarski Područni centar Instituta Pilar.

I dvadeset i dvije godine nakon Vukovarske bitke, nakon herojske obrane grada, tolikih ljudskih stradanja i kataklizmičkih razaranja grada te višegodišnje okupacije, Institut Pilar kroz svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i izdavaštvo, a napose kroz organiziranje ovoga već tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa, ustraje u promišljanjima, analizama i predočivanju složenog fenomena Vukovara ’91., koji je iz niza već dobro poznatih razloga prepoznat, barem u većini akademske i najšire javnosti, kao hrvatska kulturna i nacionalna paradigma.

Aktualni društveni događaji iznova su afirmirali simboličko, narativno ali i stvarno značenje Vukovara ’91. kao prijelomnice u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Isticali smo da je upravo Vukovarska paradigma ključnom sastavnicom oblikovanja modernog hrvatskog nacionalnog identiteta jer su obranom Vukovara (o)branjene i tradicionalne hrvatske nacionalne vrijednosti, ali i vrijednosti slobode i prava hrvatskoga naroda na samostalnu i demokratsku državu. Proteklih šesnaest godina istraživali smo različite vidove Vukovara ’91. jer je od početaka naših istraživanja bilo razvidno da se Vukovar ’91. nikako ne može svesti na jedan ili dva aspekta, ma koliko bili važni i sveobuhvatni. Vukovar ’91. je, naime, višestruko složen društveni, politički i vojni fenomen u najširem smislu tih riječi koji, uistinu, nadilazi lokalnu i nacionalnu razinu; štoviše, u nekim ga je aspektima nužno promatrati kao europski, pa i svjetski fenomen. Sadržajnim reduciranjem Vukovara ’91. gubimo iz vida njegovo dalekosežno značenje koje je imalo i koje još uvijek ima u suvremenom hrvatskom sjećanju, istovremeno čineći ponovnu nepravdu pamtiteljima po iskustvu. Onima koji se predugo označavaju žrtvama bez mogućnosti prelaska u uspješne “tumače” prošle i sadašnje stvarnosti Vukovara. Stoga smo i do sada održane skupove zamišljali i provodili kao susretišta različitih pogleda i različitih znanstvenih područja i disciplina, kao interdisciplinarni i multidisciplinarni dijalog koji nikada nije i ne će priječiti detaljnije znanstvene uvide u pojedina uža problemska područja i teme. Rezultat tih naših pokušaja najbolje se zrcali u objavljenim zbornicima radova, među koje od sada ubrajamo i Zbornik koji se nalazi u vašim rukama. Zbornik ima međunarodnu recenziju i donosi četrnaest radova ukupno osamnaest autora, od kojih su dva rada na engleskom jeziku što pridonosi boljoj međunarodnoj vidljivosti ne samo ove publikacije, nego i “vukovarskih” tema uopće.

Danas smo, možda više nego ikada, dakle, suočeni s pokušajima krivotvorenja, prikrivanja pa i programiranja istine o Vukovaru ’91., kao i posramljivanja vukovarske tragedije, sve u funkciji izjednačivanja namjere i uloge agresora i pozicije žrtve. Držimo, stoga, da je na djelu neka nova strategija pristupa ovom fenomenu u okviru koje se nastoji, čak i nasilno, prevrednovati njegova uloga u oblikovanju moderne hrvatske kulturne i nacionalne paradigme i identiteta. Kao znanstvenici obvezni smo i odgovorni neprestano promišljati “stare” i osobito “nove” odnose i prilike koje mogu dalekosežno usmjeriti razvoj hrvatskoga društva i nacionalne države, naročito u kontekstu činjenice da je Hrvatska od 1. srpnja prošle godine članica Europske unije. Vukovar u ljeto i jesen 1991., nažalost, nije bio tema koja je osobito zanimala i zabrinjavala tadašnji europski i svjetski politički vrh, ali to ne znači da se mi danas ne trebamo baviti ulogom i djelovanjem međunarodnih čimbenika različite provenijencije tijekom srbijanske agresije na Vukovar i Hrvatsku, koji su 1991. ostali uglavnom nezainteresirani za izazove i politiku etničkoga čišćenja i genocida, urbicida i kulturocida koji su počinjeni u Vukovaru. Štoviše, danas to činimo iz obaveza koje smo preuzeli postavši europski građani, odgovorni za njezinu svekoliku baštinu, pa i onu u Vukovaru, gdje je memoricid, grmekovski definiran još ranih devedesetih godina, u jeku početaka genocidnih obrazaca, protegnut sve do današnjih dana.

Zahvaljujemo svim autorima radova koji su svojim intelektualnim promišljanjima pridonijeli znanstvenoj i empirijskoj valorizaciji povijesno-političkih i društvenih procesa bitnih za razumijevanje uzroka i procesa hrvatskoga državnog i nacionalnog osamostaljenja te obrane slobode, demokracije i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske u nametnutom joj ratu i agresiji, a napose važnosti Vukovara ’91. i poruka koje on nosi za sadašnjost i budućnost. U radovima su obavljeni potrebni lektorski zahvati, a znanstveni je aparat, uključujući način citiranja i navođenja literature, ujednačen u mjeri koja ne narušava autorski pristup i stil. Dakako, za iznesene podatke i tvrdnje odgovorni su autori radova.

Zahvaljujemo Ogranku Matice hrvatske Vukovar na spremnosti da bude suizdavačem i ovog Zbornika radova te tako produbi našu ionako vrlo uspješnu suradnju.

Konačno, naše riječi zahvale idu hrvatskim braniteljima i braniteljicama Vukovara i Hrvatske, koji su svoje živote i svoje zdravlje, u neizrecivom sebedarju, darovali svojoj domovini Hrvatskoj i tako nama omogućili da živimo i radimo u miru.

U Vukovaru, 2. rujna 2014.

Urednici:

Dražen Živić
Sanja Špoljar Vržina
Sandra Cvikić
Ivana Žebec Šilj

>>> 16. ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „Vukovar ’91.”, 14.-15. 11. 2013.

>>> PODRUČNI CENTAR VUKOVAR

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština