Objavljen zbornik VICTOR QUIA VICTIMA – Nada za Hrvatsku

Zbornik VICTOR QUIA VICTIMA – Nada za Hrvatsku objavljen je listopada 2012. kao 41. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Obuhvaća radove priopćene na 13. znanstveno-stručnom skupu “Vukovar ‘91. – devetnaest godina poslije” na temu Victor quia victima – nada za Hrvatsku održanom 15. studenoga 2010. u Vukovaru

vqv_korice Cilj skupa bio je osvijetliti žrtvu i mučeništvo Vukovara 1991. godine kroz različite vidove – religijski, sociološki, psihološki, žrtvoslovni, antropološki, humanitarni…, pa je stoga okupio ugledne znanstvenike (teologe, psihologe, sociologe, viktimologe, antropologe) koji su svojim priopćenjima i kroz plodnu, na trenutke i polemičnu, raspravu prepoznali važnost i aktualnost ove teme za život današnjeg Vukovara, pa i Hrvatske

VICTOR QUIA VICTIMA – Nada za Hrvatsku
Uredio: Dražen Živić
Biblioteka ZBORNICI – Knjiga 41.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda i Ogranak Matice hrvatske Vukovar
Zagreb ‒ Vukovar, 2012. – Str. 220.
ISBN 978-953-6666-86-7

Sadržaj / Iz Uredničkog slova / Predstavljanje zbornika

 

Predstavljanje zbornika VICTOR QUIA VICTIMA, Vukovar, 30. 10. 2012.


Sadržaj

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Uredničko slovo (Dražen Živić)
Ivica Raguž: Vukovarske žrtve u svjetlu žrtve Isusa Krista. Obrisi teologije žrtve
Željko Tanjić: Smisao patnje u besmislu nasilja – primjer vukovarske patnje
Ivan Šarčević: Opraštanje neznanja
Nikola Vukoja: Žrtva u životu i nauku sv. Franje Asiškoga
Darko Tepert: Starozavjetna teologija žrtve i ideja mučeništva
Mario Cifrak: Duhovni identitet. Dvoznačnost oponašanja/nasljedovanja Krista
Vine Mihaljević, Ivana Bendra: Neki empirijski pokazatelji religioznosti stanovništva Vukovara za vrijeme opsade grada (25. kolovoza – 18. studenoga 1991.)
Ante Perković: Iskustvo žrtve i mučeništva
Gordan Propadalo: Štovanje žrtve grada Vukovara
Sanja Špoljar Vržina: Anthropology of Vukovar: strategically revealing the ‘civilizing missions’ and practices of the culture of death
Renato Matić: Društvo, interes, moć – odnos prema žrtvi
Rea Fulgosi-Masnjak, Vlasta Vince-Ribarić: Stotinu svjedočanstava
Sažetak
Summary
Bilješke o autorima
>>> Puni tekst knjige


Iz Uredničkog slova

“Oče dobri! Koliko si nas ljubio kada svojemu jedinom Sinu nisi oprostio, nego si ga radi nas predao bezbožnicima! Koliko si ljubio nas radi kojih on nije držao za nepravdu da jednak tebi postane podložan do smrti na križu. On, jedini slobodan među umrlima, koji je imao ovlast položiti svoju dušu i ovlast uzeti je opet natrag. Pred tobom pobjednik i žrtva za nas! Pobjednik upravo zato što je i žrtva; svećenik i žrtva! Svećenik upravo zato što je i žrtva. Od robova nas je učinio tvojim sinovima, on koji je od tebe potekao i tebi služio.”
Riječi su to svetog Augustina iz glave 43, Knjige desete, njegovih Ispovijesti. One su na određen način poslužile u definiranju teme i naslova ovoga zbornika radova koji “predajemo” akademskoj i najširoj javnosti na prosudbu i korištenje.
Victor quia victima – pobjednik upravo zato što je i žrtva. Vukovar – pobjednik jer je bio i žrtva, poput raspetog i uskrslog Krista, jedina je nada za Hrvatsku. Vukovar je iz svoje žrtve izašao kao pravi i pravedni pobjednik. Jer “pobjeda” onih koji su rušili, palili i pljačkali grad te ubijali i protjerivali njegove žitelje bila je tek prividna i privremena. Njihova “pobjeda” nad Vukovarom bio je zapravo poraz njihovih moći i interesa. Plan sile i zemaljske moći poražen je na vukovarskom križnom putu nade i spasa. No i dvadeset godina nakon trpljenja Vukovara i Vukovaraca kao da još uvijek nismo svjesni veličine i dubokoga značenja te žrtve i mučeništva, kao da se bojimo o tomu progovoriti, kao da nas je strah obuzeo te se ne želimo vraćati u teške dane 1991. godine. A to moramo učiniti. Danas smo možda pozvaniji nego ikada cjelovito vrednovati dalekosežne posljedice obrane Vukovara, bez koje ni Hrvatske ne bi bilo. Domoljublje, Čovjekoljublje i Bogoljublje – temeljne su vrednote na kojima je počivala obrana Vukovara (i Hrvatske) od srbijanske oružane agresije. Jesu li one nakon rata ostale temeljnom sastavnicom izgradnje suvremenog hrvatskog društva, drugo je pitanje. Ali u njima se sažimaju stoljetna htijenja hrvatskoga čovjeka za slobodom, samostalnošću i državnom neovisnošću. I na te je vrednote srbijanski agresor bjesomučno nasrnuo 1990-ih godina. Stoga za agresora ništa nije bilo sveto, ni ljudski životi, ni materijalna dobra, ni groblja, niti sakralna baština. Upravo je na vukovarskim ulicama agresor pokazao svoje zloćudno lice i narav. Vukovar je postao Kalvarija uz koju su se uspinjale tisuće hrvatskih branitelja i nevinih, golorukih civila, koji su podnosili golemo fizičko, i ne samo fizičko, nasilje i trpljenje, ali koji su čuvali i sačuvali duhovnu snagu kako bi oni koji su preživjeli po povratku uspjeli “uskrsnuti” jedan novi, a zapravo, stari Vukovar. Hrvatski su ljudi (mnogo manje dnevna politika) prepoznali žrtvu Vukovara i Vukovaraca i zato im ustrajno i u sve većem broju hodočaste, odaju im poštovanje i zahvaljuju na sebedarju. Proročki je Siniša Glavašević, gotovo pred samim streljačkim strojem, zavapio i uskliknuo: Grad, to ste vi! Vukovar – to smo svi mi. Vukovar je Hrvatska i Hrvatska za Vukovar treba danas činiti ono što je Vukovar za Hrvatsku učinio 1991. godine.

Dražen Živić, urednik

>>> Predstavljanje zbornika VICTOR QUIA VICTIMA, Vukovar, 30. 10. 2012.

>>> PODRUČNI CENTAR VUKOVAR

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština