SPLIT: Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Split i Ekumenska inicijativa žena u suradnji s Centrom za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu predstavili su 5. lipnja 2012. u Splitu (Pinakoteka crkve Gospe od zdravlja) knjigu PROPITIVANJE ŽENSKIH, FEMINISTIČKIH I MUSLIMANSKIH IDENTITETA – Postsocijalistički konteksti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. O knjizi su govorili Jadranka s. Rebeka Anić, Marija Geiger Zeman, Suada Hadžić te urednica knjige Zilka Spahić-Šiljak. – Iz medija

1_img_2449 2_img_2450 3_img_2493

Predstavljanje knjige “Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta” u Splitu, 5. lipnja 2012.

4_slusatelji3

Iz medija (IKA)

Split, (IKA) – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Split i Ekumenska inicijativa žena u suradnji s Centrom za interdisciplinarne postdiplomske studije Sveučilišta u Sarajevu organizirali su predstavljanje knjige “Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta. Postsocijalistički konteksti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu”, u utorak 5. lipnja u pinakoteci Gospe od Zdravlja u Splitu. O knjizi su govorili dr. sc. Jadranka s. Rebeka Anić, dr. sc. Marija Geiger-Zeman, muallima Suada Hadžić i urednica knjige dr. sc. Zilka Spahić-Šiljak, a program je pjesmom uljepšao Zbor Medžlisa islamske zajednice Split.

“Knjiga, premda tematizira identitete žena muslimanki na području BiH i Kosova, zanimljiva je i u Hrvatskoj i to ne samo zbog metode rabljene u istraživanju već i zbog teorijskog dijela u kojem je prikazan povijesni razvoj ženskih ljudskih prava i feminističkog pokreta za zapadu kao i razvoj i različite vrste feminizma na istoku, u većinskim muslimanskim zemljama”, istaknula je dr. Anić, koja je predstavila strukturu i sadržaj knjige. Knjiga je ishod dvogodišnjeg istraživalačkog projekta pod nazivom “Feminizam u postsocijalističkim muslimanskim kontekstima u BiH i na Kosovu” koji je proveo Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Sveučilišta u Sarajevu. Knjigu je uredila i veći broj poglavlja napisala Zilka Spahić-Šiljak: od pet poglavlja, Zilka je dva poglavlja napisala sama uz uvod i zaključak, a dva je poglavlja napisala u koautorstvu. Osim Zike, u knjizi se pojavljuje još 6 autorica/autora. Knjiga sadrži pojmovnik i indeks, ima 265 stranica i podijeljena je na dva dijela: teorijski i empirijski. Predgovor knjizi napisala je prof. Margot Badran, povjesničarka koja više od četiri desetljeća piše o feminizmima u muslimanskim društvima na Bliskom istoku, i u njemu je iznesena glavna napetost koja čini okosnicu cijele knjige: način na koji se oko feminizma u islamu lomi pitanje odnosa istoka i zapada.

“Temeljna postavka u knjizi je da se feminističke ideje ne razvijaju odvojeno od sociopolitičkih procesa, već da su usko povezane s ostalim čimbenicima u procesu sekularizacije i desekularizacije muslimanskih društava. Ta postavka je razlog zašto skupina autorica i autora u trećem poglavlju donosi prikaz sociopolitičkih uvjeta u BiH i na Kosovu u socijalističkom razdoblju i u vrijeme nakon demokratskih promjena. Posebna pozornost posvećena je odnosu prema islamu i feminizmu u ta dva društvena razdoblja i posljedicama koje je to imalo za identitet i uloge žena”, naglasila je dr. Anić. Dok su mnogobrojna istraživanja napisana o ženama u muslimanskim zemljama Bliskog istoga i sjeverozapadne Afrike, Indonezije i Malezije kao i značajan broj istraživanja o iskustvima muslimanskih imigrantskih zajednica u Europi i SAD-u, iskustvo autohtonih muslimanki na Balkanu rijetko su bila predmet istraživanja (Zilka navodi svega četiri takve studije). I u tomu se vidi vrijednost i važnost knjige, koja ideološku obojenost rasprave o feminizmu dekonstruira te time otvara put ženama vjernicama za kreativno promišljanje svoga ženskog, vjerskog i građanskog identiteta, i ujedno oslobađa stereotipnog i uniformnog poimanja emancipacije (primjerice pitanje hidžaba).

Knjiga predstavlja produbljenje i proširenje tema sadržanih i u drugim knjigama koje je Zilka ili napisala ili uredila: “Žene, religija, politika” i “I vjernice i građanke”. „Zilkin pristup zbilji mogli bismo ocijeniti holističkim. Ona uočava da nije dovoljno da se ograniči na islam već jednakom zauzetošću istražuje položaj žena u židovstvu i kršćanstvu, jednakom zauzetošću se susreće i radi sa ženama iz islamske zajednice kao i drugih vjerskih zajednica i iz sekularnog ženskog pokreta. U svetim tekstovima svih vjerskih zajednica i u njihovim tradicijama Zilka traži najbolje i to iznosi na vidjelo. Ona time ne upada u vjerski relativizam niti sinkretizam već ostajući vjerna svojoj vjeri, druge vjerske zajednice kao i sekularne humanistkinje i humaniste potiče da traže ono najbolje u njihovim tradicijama i svjetonazorima, gotovo da se takmiče u dobru svjesna da tek zajedno možemo graditi uistinu humano društvo”, zaključila je dr. Anić.

Dr. sc. Marija Geiger-Zeman istaknula je da se u nizu zanimljivih i provokativnih tema i spoznaja, posebno zanimljivim pokazuje motiv obitelji i obiteljskih odnosa ali i tradicionalne rodne socijalizacije unutar obitelji. “Ispitanice su upravo primarnu obitelj istaknule kao krucijalan faktor u formiranju vlastitih identiteta zbog čega su se rijetke usudile kritizirati i dekonstruirati tradicionalne obiteljske aranžmane”, naglasila je predstavljačica, istaknuvši zanimljivost da su ispitanice s Kosova isticale dominantne očeve koji su im odobrili školovanje i prekoračili tradicionalnu patrijarhalnu normu koja zabranjuje ili ograničava pristup ženskoj djeci obrazovanju. U tom su se smislu takvi progresivni očevi pokazali kao ključni akteri u emancipaciji kćeri. Sve su ispitanice isticale i formalno i neformalno obrazovanje kao ulaznicu u emancipirani, slobodni, aktivni i progresivni način života.

Vjeroučiteljica – muallima (ar.) Suada Hadžić govorila je o svom iskustvu imamove supruge i majke četvero djece te o iskustvu rada sa ženama i mladima. Govoreći o feminizmu muslimanki, naglasila je da Kur’an ženu drži na visokoj razini te da će svaki muž vjernik podržati svoju ženu i kad u izricanju svoga stava istupa kao feministkinja.

Na kraju se nazočnima obratila urednica i koautorica knjige dr. Spahić. Istaknula je da joj je radeći na knjizi bilo iznimno važno vidjeti na koji način muslimanke u ova dva postsocijalistička konteksta BiH i Kosova razumijevaju svoje identitete žene, muslimanke i feministkinje, ne samo kako razumijevaju nego kako se i isprepliću, što na njih utječe i kako jedan drugoga formiraju, konstruiraju i dekonstruiraju.

– Pozivnica za predstavljanje knjige “Propitivanje ženskih, feminističkih i muslimanskih identiteta” u Splitu, 5. lipnja 2012.

 

 

pozivnica_identiteti

 

 

>>> PODRUČNI CENTAR SPLIT

 

 

Također provjeri

Dr. sc. Ines Sučić na 17. tjednu psihologije u zatvorskom sustavu i probaciji, 19.-25. 2. 2024.

Dr. sc. Ines Sučić je u povodu obilježavanja Tjedna psihologije u Hrvatskoj (19. – 25.… Pročitaj više o Dr. sc. Ines Sučić na 17. tjednu psihologije u zatvorskom sustavu i probaciji, 19.-25. 2. 2024.