Objavljena knjiga Saše Poljanec-Borić HRVATSKO DRUŠTVO I TURIZAM

Početkom studenog 2011. iz tiska je izašla knjiga dr. sc. Saše Poljanec-Borić, više znanstvene suradnice Instituta Ivo Pilar, pod naslovom HRVATSKO DRUŠTVO I TURIZAM – Prilog socioekonomiji lokalnog razvoja. Knjiga je objavljena u sunakladništvu Naklade Jesenski i Turk i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Sociološkoj biblioteci Naklade Jesenski i Turk (suizdavač biblioteke: Hrvatsko sociološko društvo; urednik biblioteke: Goran Batina; urednica knjige: Mirjana Paić-Jurinić)
 

naslov_hdt

Radovi Saše Poljanec-Borić uvijek su bili i prinos rješavanju akutnih razvojnih problema Hrvatske… U korpusu hrvatskih društvenih znanosti autorica zauzimlje istaknuto mjesto zbog inovativnosti pristupa društvenim fenomenima, širokog izbora tema, kombinacije istraživačkih metoda, znalačkog kombiniranja sociologije i ekonomije. – Iz recenzije dr. sc. Maje Štambuk

Saša Poljanec-Borić
HRVATSKO DRUŠTVO I TURIZAM
Prilog socioekonomiji lokalnog razvoja
Sociološka biblioteka Naklade Jesenski i Turk
Naklada Jesenski i Turk i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, listopad 2011. – Str. 318. – ISBN 978-953-222-390-3

Sadržaj / Predgovor / Iz recenzija / O autorici


Sadržaj

Predgovor

Turizam i razvoj

Simbolika sekundarnog stanovanja
Zavičajni park Istre
Turistički znak Hrvatske – simbol ili imitacija?
Analiza španjolske, grčke i austrijske turističke kampanje
Kako upotrijebiti turistički “plan konzistencije” u svrhu repozicioniranja?
Sistemski uvjeti za razvoj turizma u nerazvijenim područjima Hrvatske
Prema novoj metodologiji kontrole kvalitete u turističkim destinacijama

Kapitalizam i hrvatsko društvo

Od paradoksalne modernizacije do samoupravne postmodernizacije
Socijalnoekonomska i identitetska obilježja ispitanika i obitelji u naseljima Lonjskog polja
Privatizacija hrvatske hotelske industrije: reforma i anomija
Društveno okruženje i korištenje državnih potpora u malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj
Socioekonomija endogenog razvitka hrvatskih županija

Bilješka o izvorima
Summary


Predgovor

Knjiga koja se nalazi pred čitateljima osobno je svjedočanstvo o istraživačkoj posvećenosti suvremenim lokalnim i nacionalnim društvenim temama. Ona je, također, subjektivna kronika razvoja istraživačkih interesa koji su, zahvaljujući obiteljskom odgoju i humanističkom obrazovanju što sam ga stekla u ranoj mladosti, uvijek bili nešto šireg profila nego što je to od mene tražila akademska stega. Istodobno, tekstovi koji čine knjigu odraz su objektivne činjenice da su primjenjivost mojih istraživanja u bitnom odredile institucije u kojima sam se formirala kao istraživačica a koje su, svaka na svoj način, u svojoj poslovnoj misiji težile ili primijenjenom istraživanju turističkog fenomena (Institut za turizam u Zagrebu) ili sustavnom istraživanju hrvatskoga društva (Institut Ivo Pilar u Zagrebu).  Zbog toga bez ustezanja mogu reći da sam se primijenjenim istraživanjima hrvatskoga društva mogla baviti jer sam imala sreću što su institucije u kojima sam provela većinu profesionalnog života takav istraživački smjer razumjele i podržavale.

S obzirom na to da sam istraživanja u području društvenih znanosti započela u području turizma, ne treba čuditi što knjiga  počinje raspravom o “vikendicama”, točnije raspravom o latentnoj funkciji sekundarnog stanovanja u tada socijalističkim političkim uvjetima u kojima se oblikovala “društvena stvarnost”. Nije trebalo dugo da potraga za latentnim funkcijama nekog društvenog fenomena proizvede uvid u razumijevanje društvenih okolnosti  u kojima na pojedinim dijelovima nacionalnog teritorija djeluju razvojne silnice. Tako je nastao drugi analitički tekst koji se ovdje objavljuje a koji razumijevanje strukturnih društvenih razvojnih problema smješta u nacionalno-regionalni politički kontekst, na prostor središnje Istre, u samim počecima hrvatske državne samostalnosti. Istraživački interes za  skrivenim u onom što je vidljivo obilježava i sljedeći rad koji se objavljuje u ovoj knjizi a govori o simboličkoj vrijednosti hrvatskoga turističkog znaka ili “loga”, koji se početkom devedesetih prošlog stoljeća stvara radi međunarodnog objavljivanja gospodarskog identiteta zemlje. Rad nastaje kao oblik strateškog promišljanja sektora koji se uspostavlja, dok je država, međunarodno priznata, još rastrgana ratnom stvarnošću na dijelovima svog nacionalnog teritorija. Širok obuhvat primijenjenih društvenih istraživanja u turizmu kao i izrazita izloženost tog “sektora” međunarodnoj konkurenciji uvjetuju i potrebu za komparativnim istraživačkim uvidima koji su podloga za raspravu o španjolskim, grčkim i austrijskim marketinškim konceptima što je četvrta tema koja se, u okviru istraživanja turističkih tema, pojavljuje u ovoj zbirci. Rasprava o tipologiji strateških dokumenata koji mogu odraziti stvarne potrebe za kvalitativnim promjenama u turističkom sektoru u tranzicijskim uvjetima nastaje u razdoblju dinamične međunarodne istraživačke aktivnosti, u vrijeme kad proces “mirne reintegracije” naznačuje stratešku odluku države da se kooperativno uključi u novonastajući globalni politički poredak. Slijedi rad o racionalnoj potrebi za ekonomskom regulacijom u turizmu koja se argumentira strateškim društvenim ciljem ravnomjernog razvoja teritorija. Napokon, metodološki rad kojim završava prvi dio knjige opisuje razvoj instrumenta kontrole kvalitete ponude na razini turističke destinacije u  uvjetima u kojima sam već velik dio svog akademskog interesa preusmjerila na  socioekonomske razvojne teme. Ipak, razumijevajući činjenicu da početkom 21. stoljeća hrvatski turistički proizvod ulazi u “postmasovnu” fazu tražeći istodobno novu nišu na globalnom turističkom tržištu, rad je nastojanje da se sažme napor koji su u razvoj instrumenta istraživanja uložili istraživači Instituta Ivo Pilar u suradnji s institucionalnim partnerima, Hrvatskom gospodarskom komorom i HRT-om.

Radovi u drugom dijelu knjige šireg su socioekonomskog karaktera i de facto proizlaze iz istraživačkih aktivnosti koje sam obavljala u sklopu različitih projekata u Institutu Ivo Pilar. Za razliku od radova u prvom dijelu, koji su poredani kronološki i svjedoče o interdisciplinarnom razvoju istraživačke karijere primarno u području turizma, u tom su dijelu knjige poredani sukladno teorijskom „opsegu“. Zato ne treba čuditi što taj dio otvara rasprava o samoupravnoj postmodernizaciji, ključnom društvenom kodu koji, po mojem mišljenju, prilagođava “zapadni” postmodernizacijski proces nacionalnoj društvenoj stvarnosti. Naime razumijevanje “vulgarnog” konteksta širih strukturnih procesa koji oblikuju stvarnost modernog hrvatskog društva predstavlja glavnu teorijsku podlogu svih istraživanja koja sam posljednjih desetak godina izvela kao praktične projekte. Zato mi se činilo opravdanim kratki tekst u kojem se jezgrovito prenose moja osnovna teorijska uvjerenja staviti na početak tog dijela. Tekst o socijalnoekonomskim i identitetskim obilježjima stanovnika u Lonjskom polju temeljen je na  uvjerenju istraživača da je razvoj neodvojiv od karakteristika i kapaciteta lokalne društvene strukture pa ga ovdje objavljujem kao potvrdu svojeg stalnog, nikad prevladanog  interesa za lokalni razvoj. Središnji tekst drugog poglavlja predstavlja rasprava o privatizaciji hrvatske hotelske industrije, koji gotovo sigurno predstavlja jedan od prvih znanstveno kategoriziranih evaluacijskih radova o privatizaciji u Hrvatskoj uopće. Zanimljivo je da, iako objavljen 2004. godine, i danas čini se posjeduje relevantnost imajući na umu činjenicu da se uvelike bavio i privatizacijom poduzeća “Sunčani Hvar” na otoku Hvaru. Recentni rad o korištenju državnih potpora za mala i srednja poduzeća posredno ukazuje na probleme koje usporeni razvoj demokratskog creda “dobre uprave” stvara u ekonomskoj mreži malih i srednjih poduzeća nastalih u tranziciji. Napokon, završna rasprava o razvoju Vukovarsko-srijemske županije, pokazuje kako je jednostavnim analitičkim postupkom moguće relativno precizno utvrditi društvene troškove poratnog razvoja na krajnjim, istočnim granicama Hrvatske.

Vjerujem da cjelina ovdje prikazanih tekstova dovoljno svjedoči o mojem izrazito interdisciplinarnom istraživačkom usmjerenju i o nastojanju da se ono istodobno ostvari kako u analizi hrvatskog društva tako i u razumijevanju širih pa i globalnih uvjeta u kojima kao živa struktura sudjeluje i s kojim je, duboko sam uvjerena, izrazito interaktivno. Također, svjesna sam činjenice da se informiranom analizom hrvatskog društva ne bih mogla baviti da mnogi društveni znanstvenici prije mene nisu razvili kategorijalni aparat koji to omogućuje. Zbog toga se, u izvjesnoj mjeri, osjećam dijelom autohtone hrvatske sociološke škole koja je  duboko urasla i u europsku i američku sociološku tradiciju. Za to u Hrvatskoj imam dosta uzora. I na tom sam im svima zahvalna. Jer sve što sam naučila, naučila sam od njih. Ex nihilo nihil fit.

dr. sc. Saša Poljanec-Borić


Iz recenzija

Ovom zbirkom radova objavljenih od 1989. do 2010. autorica pokazuje da je njen izbor istraživačkih tema uvijek zadovoljavao, uz neosporne znanstvene, i važne društvene ciljeve. Njeni radovi uvijek su bili i prinos rješavanju akutnih razvojnih problema Hrvatske, osobito problema tranzicijskog razdoblja. U korpusu hrvatskih društvenih znanosti autorica zauzimlje istaknuto mjesto zbog inovativnosti pristupa društvenim fenomenima, širokog izbora tema, kombinacije istraživačkih metoda, znalačkog kombiniranja sociologije i ekonomije.

U hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji tek se povremeno pojave radovi koji uspješno sadržajno i metodološki povezuju problematiku razvoja i društva, lokalne zajednice i gospodarskog napretka, specifičnih gospodarskih grana i njihova utjecaja na lokalne procese. U tom pogledu, doista možemo izdvojiti knjigu dr. sc. Saše Poljanec-Borić i vrsnoću kojom te teme predstavlja znanstvenoj i stručnoj javnosti.

dr. sc. Maja Štambuk
 

recenzije Knjiga Hrvatsko društvo i turizam bi se morala naći na policama svih kroničara i teoretičara hrvatske društveno-ekonomske tranzicije, kao i svih intelektualno znatiželjnih osoba koje žele dublje uroniti u bespuća socio-ekonomske zbiljnosti na hrvatskom putu prema Europskoj uniji.
– Iz recenzije dr. sc. Ive Kunsta

Autorica iznosi nove i originalne teze, razmišljanja i zapažanja, što ovu knjigu čini ne samo znanstveno izvornom nego i iznimno interesantnim štivom kako za znanstveno-stručnu tako i za širu, intelektualno osvješteniju publiku. Stoga bi se morala naći na policama svih kroničara i teoretičara hrvatske društveno-ekonomske tranzicije, kao i svih intelektualno znatiželjnih osoba koje žele dublje uroniti u bespuća socio-ekonomske zbiljnosti na hrvatskom putu prema Europskoj uniji.

dr. sc. Ivo Kunst


O autorici

sasa_knjiga   dr. sc. Saša Poljanec-Borić

Saša Poljanec-Borić (Zagreb, 1961.) diplomorala je filozofiju i francuski i magistrirala sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorat iz ekonomije stekla je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao prevoditelj, istraživač, konzultant i visoki državni službenik a danas je viša znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i viši predavač na specijalističkom studiju održivog turizma. Osim u Hrvatskoj, školovala se u SAD-u i u Francuskoj. Tečno govori engleski i francuski. Područje su njenog istraživačkog rada sociologija razvoja i ekonomija doživljaja a područje međunarodne ekspertize turizam. Objavila je niz znanstvenih radova i surađivala u tridesetak domaćih i međunarodnih projekata. Trenutačno surađuje na dva znanstvena projekta od kojih se jedan financira iz domaćih a jedan iz europskih izvora te vodi jedan domaći i jedan međunarodni projekt.

 

 

>>> Centar za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština