Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Predstavljen zbornik BISKUP MARKO KALOGJERA


U Velikoj dvorani Instituta Ivo Pilar (Marulićev trg 19/I, Zagreb) 17. prosinca 2009. godine predstavljen je zbornik o 120. obljetnici smrti biskupa Marka Kalogjere. O zborniku u dva sveska govorili su Vlado Šakić, Damir Boras, Hrvojka Mihanović Salopek, Valentin Miklobušec i Vinicije B. Lupis.

 

biskup1 biskup2

BISKUP MARKO KALOGJERA. O 120. obljetnici smrti. Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u prosincu 2008. u Blatu

Urednik: dr. sc. Vinicije B. Lupis
Izdavač: Općina Blato / Suizdavači: Župa Svih svetih Blato i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Dubrovnik
Blato, 2008. (Sv. 1.) i 2009. (Sv. 2.)
Sv. 1. - 144 str.; Sv. 2. 120 str.

Svezak 1.

Svezak 2.


- Pozivnica za predstavljanje zbornika
- Skup o biskupu Marku Kalogjeri, Blato, 5.-6. prosinca 2008.
- Program znanstvenog skupa o biskupu Marku Kalodjeri
- Sadržaj 1. sveska zbornika
- Sadržaj 2. sveska zbornika
- Uvodna riječ mons. Marina Barišića




Sadržaj sveska 1.


Mons. Marin Barišić: Uvodna riječ splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita
Damir Boras: Prikaz roda Kalogjera
Franko Oreb: Neke crtice iz života biskupa Marka Kalogjere s kratkim osvrtom na Blato njegova vremena
Željko Brguljan: Biskup Marko Kalogjera i Boka
Valentin Miklobušec: Isusovci i biskup Marko Kalogjera
Hrvojka Mihanović-Salopek: Doprinos biskupa Marka Kalogjere očuvanju glagoljaštva i djelovanje glagoljaškog sjemeništa u Priku
Vinicije B. Lupis: Odnos biskupa Marka Kalogjere prema kulturi, umjetnosti i politici



Sadržaj sveska 2.


Marko Trogrlić: Hrvatski narodni preporod u Splitu i splitski biskup Marko Kalogjera
Slavko Kovačić: Dva službena izvješća biskupa M. Kalogjere o stanju Splitsko-makarske biskupije poslana Svetoj Stolici
Josip Dukić: Imenovanje Marka Kalogjere (1819.-1888.) kotorskim (1856.) i splitsko-makarskim biskupom (1866.)
Alojzije Čondić: Biskupsko djelovanje splitskog i makarskog biskupa Marka Kalogjere prema njegovim pastirskim poslanicama
Ivana Anić: Znanstveni skup: "Biskup Marko Kalogjera - o 120. obljetnici smrti" (In tempestate Securitas - U oluju sigurnost)
Vlaho Pustić: Izvještaj o konzervatorsko-restauratorskim radovima na oltarnoj pali iz crkve sv. Vida u Blatu
Ivka Lipanović: Konzervatorsko-restauratorski zahvat na slici Bogorodica s Djetetom iz Blata na Korčuli
PRILOG I.: Niko Kalogjera, Uspomene iz života i rada biskupa Marka Kalogjere st. prigodom 50-godišnjice njegove smrti, Zagreb, Tiskara Gaj, 1938.
PRILOG II.: Znanstvena knjižnica Dubrovnik, rukopis 140. - Marko Kalogjera, Sonet posvećen Dell' Ornatissima Signora Maria di Calogerà

 


 

Uvodna riječ mons. Marina Barišića


Poštovani organizatori znanstvenog skupa, ugledni predavači, uvažen i priređivači Zbornika, štovani sudionici i gosti ovih svečanosti, dragi Blaćani i Blajke, doma na svome otoku, u domovini i po svijetu, sve vas srdačno pozdravljam; poseban pozdrav mojoj subraći u biskupskoj službi dubrovačkom biskupu mons. Želimiru Puljiću, kotorskom biskupu mons. Iliji ]anjiću, načelniku Općine Blato prof. Ivu Gavraniću, župniku starodrevne blatske župe don Stipi Milošu, Organizacijskom odboru i Uredničkom vijeću i Zbornika, koji nam je već u rukama.
Kotorski i splitski biskup Marko Kalogjera, koji nas je jučer i danas okupio na molitvenu komemoraciju i znanstveni skup, zaslužna je i ugledna ličnost svoga vremena. Rodio se 7. prosinca 1819. u Blatu, a umro kao splitski biskup 4. prosinca 1888. u Splitu.
U zemaljskom je životu vršio različite službe. Bio je svećenik dubrovačke biskupije, biskupov tajnik, učitelj filozofije, kroničar i župnik, ravnatelj sjemeništa u Dubrovniku, profesor teologije u Zadru, 10 godina kotorski biskup i 22 godine moj prethodnik na i stolici sv. Dujma, kao splitski i makarski biskup.
No, ono što je najvažnije, u svom je vremenu odgovorno i dostojanstveno živio i radio, ustrajno i uspješno, na crkvenom i društvenom području. Bila su to, kako znamo, zahtjevna vremena 19. stoljeća i završna razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda, u kojima su se, uz goleme napore i zalaganja, učvršćivale naša nacionalna svijest i kultura, učvršćivalo zajedništvo i povezivao hrvatski sjever i jug, gradila novija povijest i potvrđivao crkveni duh.
Biskup Marko Kalogjera je na ovim našim južnim područjima u tome imao značajnu ulogu i velike zasluge. S razlogom je, ,stoga zahvaljujući razboru i radu, postao duhovni, kulturni i narodni velikan naše crkvene i nacionalne povijesti.
Visoka obljetnica njegove smrti, 120. godina, odnosno ovaj znanstveni skup i Zbornik pružaju nam priliku da ga bolje upoznamo, a s njim i povijesne okolnosti u kojima je živio i radio. Koliko u Crkvi, u našim biskupijama, toliko u društvu i narodu.
Danas je osobito važno to osvijetliti i, naravno, posvijestiti. To više što je povijest - ma kakva bila - važan dio naše historijske stvarnosti, osobne i nacionalne, našeg kulturnog, crkvenog i nacionalnog bića. Njezine su prilike i neprilike, poglavito uspjesi i vrijednosti organski utkani, dakako, u manjoj ili većoj mjeri, u konkretna ostvarenja, u naš duhovni i društveni kod i hod, koji nam pomažu da budemo svoji na svome. Po njoj smo dionici i sudionici kršćanske baštine i zajedničke europske sudbine, ali jednako tako svjesni svog određenja, svog duhovnog, kulturnog i narodnog bića, vlastitog svijeta i identiteta.
S ponosom ćemo naglasiti da je biskup Marko Kalogjera U"svojim odgovornim službama - svećenika, odgojitelja, profesora, župnika i biskupa - bio savjestan službenik svoje Crkve, ali jednako tako, u skladu s tim, savjestan i dostojanstven član svoje društvene zajednice, odgovoran djelatnik na duhovnom, kulturnom i političkom polju svoga naroda.
Imao je protivnika, u prvom redu autonomaša, ali se zbog toga još upornije zalagao za istinu i pravdu, vjeru i domovinu. Crkvena mu i društvena glasila u svezi s tim za života i povodom smrti, kao i njegov životopisac prof. dr. Niko Kalogjera, izriču istinsko priznanje i neskrivenu zahvalnost za mnoge smjele i požrtvovne pothvate te mudro vodstvo na različitim područjima, koliko u crkvenoj upravi i višestrukom radu, toliko u društveno- političkim zalaganjima i uspjesima.
Najkraće rečeno, biskup Kalogjera je djelovao u duhu svog crkvenog poziva, biskupski duhovno i odgojno, etično i pravično. Jasno, to se po svojoj naravi širilo na konkretna područja, te je imalo stalan utjecaj na širem crkvenom i društvenom planu.
Svemu je smireno i razumno pristupao. I knjiga mu je bila važna. Kao bogoslov i mladi svećenik, uz svoje se redovite službe i dužnosti bavio i književnim radom, poglavito pjesništvom. Tako je u želji da zapadni svijet upozna stanje u hrvatskom narodu i ulogu bana Josipa Jelačića, 1849. godine na talijanski preveo pjesmu Dubrovčanina Antuna Kaznačića posvećenu Jelačićevu značenju i liku. Kao profesor u Zadru, napisao je respektabilan filozofijski priručnik Metafizika, a kao biskup u Kotoru i Splitu sustavno je stu- dirao okolnosti i potrebe te brižno donosio planove i odluke. U tom je svjetlu poticajno sastavljao i objavljivao svoje pastoralne upute, programe, pouke i poslanice.
U Kotoru je djelovao 10 godina, s dubokim osjećajem prema duhovnim i materijalnim vrijednostima, crkveno i humanitarno; razvijao je pučku i liturgijsku pobožnost, širio štovanje bI. Gracija, promicao ekumenizam, obilazio župe,brinuo se za crkvene objekte i kulturnu baštinu, te je - što je veoma značajno - kao kotorski biskup, obnovio staru Bokeljsku mornaricu. Učvrstio joj tradiciju i priredio joj Statut.
U Splitu je kao ordinarij posebnu brigu posvećivao pastoralnom radu, vjerskom životu i svećeničkom pomlatku. Sustavno je radio na poticajnim programima, pučkim J misijama, humanitarnom angažmanu, razvoju crkvenih i narodnih društava te popravku crkvenih objekata; izgradio je sjemenište te uspješno poticao i izveo obnovu splitske katedrale. Uz to je, što je posebno značajno, 1878. godine pokrenuo redoviti biskupijski vjesnik, pod naslovom List biskupije, koji još uvijek izlazi.
Osim toga, biskup Kalogjera je u važnim težnjama ondašnje hrvatske misli i političke borbe za narodnu stvar bio načelan i odlučan. Vremena nisu bila laka. Bilo je i previše izazova i poteškoća. U Splitu su bili veoma jaki autonomaši. Poznati gradonačelnik Bajamonti, podupiran s različitih nenarodnih strana, otvoreno se suprotstavljao osnovnim narodnim težnjama, koliko političkom sjedinjenju hrvatskog sjevera i juga, toliko hrvatskom jeziku, nacionalnoj svijesti i narodnim školama.
Kad je biskup to vidio, nije oklijevao. Jasno je i otvoreno surađivao s narodnjacima. Opravdano. Jer, pravo naroda na svoj jezik, svoje škole, svoj glas i vlastito odlučivanje u društvenom životu za nj su bile temeljne vrijednosti i neotuđivo narodno pravo. U tom svjetlu je svojim ugledom i djelovanjem pripomogao splitskim narodnjacima da preuzmu gradsku upravu, općinu, u svoje ruke te tako ostvare konačnu pobjedu nad autonomašima na području čitave Dalmacije.
Jednako je tako bio odlučan u borbi s neprijateljima glagoljice. U tomu je imao velikih neprilika. Najprije mu je Austrijska vlada, pod utjecajem spomenutih autonomaša i njihovih stranih saveznika, 1879. godine dokinula staro glagoljaško sjemenište na Priku kod Omiša. Naravno, kao poklonik hrvatske kulturne baštine, on se i unaprijed brinuo za svoje glagoljaše i njihov pomladak. No, borba protiv glagoljice nije jenjavala nego se pojačavala. Biskup Kalogjera se u tim okolnostima pokazao pravim borcem za crkvenu  i narodnu stvar. Nije popuštao ni bečkom caru, ni svom zadarskom metropolitu, ni papinskom nunciju u Beču. Pobijao je protivnike i slao utoke na Svetu Stolicu, školovao je glagoljaše i popunjavao glagoljaške župe. Don Mihovil Pavlinović ga je zbog toga nazvao „najznamenitijim biskupom u Dalmaciji poslije Grgura Ninskoga“.
Na ovom ćemo znanstvenom skupu sve to osvijetliti i mnoge nove stvari doznati. Zbornik će ih ponuditi široj javnosti. Zbog toga sam posebno zahvalan organizatorima: Općini Blato, Župi Svih svetih u Blatu, Institutu za društvena istraživanja „Ivo Pilar“ Područni centar Dubrovnik, što su organizirali ovaj znanstveni skup s ciljem da se prouči i prikaže uloga i značenje biskupa Marka Kalogjere, na crkvenom i društvenom području u preporodnim vremenima 19. stoljeća.

Mons. Marin Barišić
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolita

 

 

 

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro