Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Objavljen zbornik GACKA U SREDNJEM VIJEKU


Potkraj 2012. godine u izdanju Instituta Ivo Pilar objavljen je zbornik GACKA U SREDNJEM VIJEKU koji su uredili Hrvoje Gračanin i Željko Holjevac. Knjiga je predstavljena u Otočcu u svečanoj prigodi proslave Dana grada

gacka-naslovnica Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu 5.–6. ožujka 2010.



GACKA U SREDNJEM VIJEKU
Uredili: Hrvoje Gračanin i Željko Holjevac
Biblioteka ZBORNICI – Knjiga 42.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić
Zagreb ‒ Otočac, 2012. – Str. 370.
ISBN 978-953-6666-96-6

SadržajPredgovorPredstavljanje zbornika

 

Predstavljanje zbornika GACKA U SREDNJEM VIJEKU, Otočac, 18. 1. 2013.

 
Sadržaj

 

- Omot / Impresum / Sadržaj
Predgovor
Mile Bogović: Od kneza Gačana do Mikule u Otočcu
Vladimir Sokol: Gacka u IX. stoljeću
Hrvoje Gračanin: Guduskani/Guduščani – Gačani: promišljanja o etnonimu Gačani i horonimu Gacka u svjetlu ranosrednjovjekovnih narativa i suvremenih historiografskih tumačenja
Krešimir Filipec: Guduscani 9. stoljeća između kneza Borne i kneza Ljudevita
Tatjana Kolak – Dalibor Šušnjić: Novi ranosrednjovjekovni nalazi iz Gacke
Radomir Jurić: Srednjovjekovni hrvatski nakit u Gackoj i Krbavi
Enver Ljubović: Granice, stanovništvo i plemeniti rodovi srednjovjekovne Gacke župe
Marko Medved: Nastanak i nestanak Otočke biskupije
Milko Brković: Diplomatičko-povijesni sadržaj bule pape Pija II. o osnutku Otočke biskupije i grada Otočca (5. III. 1460.)
Ante Gulin: Otočka biskupija, Kaptol i biskup Petar Andrijević
Blaženka Ljubović: Frankapansko razdoblje u političkim i društveno-gospodarskim odnosima Otočca i Senja
Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljska bašćina u današnjoj Lici s naglaskom na Gacku
Mladen Ibler: Borgiano Illirico 5-6. Prilog srednjovjekovnoj glagoljaškoj baštini Gacke
Vesna Badurina-Stipčević – Milan Mihaljević – Marinka Šimić: Mjesto Dabarskoga brevijara među hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima
Andrea Radošević: Propovijed Vrime estь namь ot sna vstati iz Kolunićeva zbornika
Milan Kranjčević: Regija Gacka od samih početaka u hrvatskoj povijesti pa sve do suvremenosti
Popis autora
>>> Puni tekst knjige

 

 
Predgovor

U ožujku 2010. navršilo se 550 godina od osnutka Otočke biskupije i prvoga proglašenja Otočca gradom (civitas)temeljem bule koju je papa Pio II. izdao 5. ožujka 1460. na inicijativu kne za Sigismunda Frankapana, tadašnjega gospodara Gacke. U svojoj povijesti Otočac je tri puta proglašavan gradom: prvi put u vrijeme utemeljenja Otočke biskupije, drugi put u drugoj polovici 18. stoljeća kao privremeni vojni komunitet i treći put 1993. u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Osnutak biskupije u Otočcu, koja se poslije 1534. više ne spominje, bio je vrhunac povijesnog i kulturnog razvoja srednjovjekovne Gacke, jedne od triju Porfirogenetovih banskih župa u gorskoj Hrvatskoj (druge dvije bile su Lika i Krbava). Otočka biskupija, koja je u svoje vrijeme opstala tek jednu generaciju, prethodila je, zajedno sa starom biskupijom u Krbavi i Modrušu i biskupijom u Senju, današnjoj Gospićko-senjskoj biskupiji, uspostavljenoj 2000. godine.
Imajući na umu sve te činjenice, okupio se u srpnju 2009. u Otočcu Inicijativni odbor koji je svoja nastojanja posvetio zamisli da se u prigodi navedene povijesne obljetnice pripremi i održi znanstveni skup o Gackoj i Otočcu u srednjem vijeku. Na skup održan u ožujku 2010. pozvan je širok krug povjesničara-medievista te arheologa i stručnjaka srodnih znanosti iz humanističkog i društvenog područja. Odazvali su se znanstvenici iz institucija kao što su Filozofski fakultet u Zagrebu, zavodi za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i Zadru, Staroslavenski institut u Zagrebu, Arheološki muzej u Zadru, Teologija u Rijeci, Muzej Like u Gospiću, Gradski muzej u Senju itd.
Srednjovjekovno razdoblje povijesti Gacke i Otočca kolorirano je temama koje nisu važne samo za povijest toga kraja nego i za razumijevanje ukupne hrvatske povijesti srednjega vijeka. Takve su teme primjerice Gačani i knez Borna, Otočac na Bašćanskoj ploči, krčki knezovi Frankapani, glagoljica u Gackoj itd. Svakako, tu je i Otočka biskupija, svojevrsna kruna razvoja Gacke prije nego što je postala dijelom vojničkoga predziđa koje je obranilo "ostatke ostataka" hrvatskih zemalja od osmanske ugroze, ali je dugoročno sputalo lokalne razvojne mogućnosti i poduzetničke inicijative, posljedice čega – ne računajući sve ono što se u krajevima između Une i sjevernoga Jadrana događalo do novijih vremena – osjećamo i danas.
Ogledalo svega toga bio je pomalo i skup o Gackoj i Otočcu u srednjem vijeku. Bio je to prvi znanstveni skupodržan u Otočcu poslije 36 godina koliko je prošlo od 1974., kada je u gradiću na Gacki održan znanstveni skup o arheološkoj problematici Like, a prilozi sa skupa tiskani su godinu dana poslije. U međuvremenu su se dogodile mnoge promjene i Domovinski rat, u kojem je Otočac pretrpio materijalna razaranja i ljudske žrtve, uslijed čega su i domaće energije, usmjerene prema napretku, dugo bile preslabe i bez odgovarajuće pomoći izvana nisu m ogle iznova pokrenuti slične inicijative, iako je određenih zamisli bilo.
Znanstveni skup "Gacka i Otočac u srednjem vijeku" (5.–6. ožujka 2010.) zajednički su organizirali Područni centar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Gospiću, Razred za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke i Gacko pučko otvoreno učilište. Pokrovitelj skupa bio je Grad Otočac. Radovi napisani na podlozi podnesenih priopćenja objedinjeni su u zborniku koji sada, nepune tri godine poslije održavanja skupa, izlazi na svjetlo dana.
Uz dužnu zahvalu autorima koji su strpljivo čekali na objavljivanje radova i svima koji su u međuvremenu na bilo koji način pomogli, zbornik radova Gacka u srednjem vijeku predajemo znanstvenoj zajednici i najširoj čitateljskoj javnosti sa skromnom željom da njegovo pojavljivanje posluži i kao mogući novi poticaj dugoročnijem umrežavanju Otočca u suvremenu znanstvenu ekumenu i njegovu pouzdanijem prepoznavanju na znanstvenoj karti Hrvatske u europskom i svjetskom kontekstu.
U Zagrebu i Otočcu, listopada 2012.
Urednici



>>> Predstavljanje zbornika GACKA U SREDNJEM VIJEKU, Otočac, 18. 1. 2013.

 

>>> PODRUČNI CENTAR GOSPIĆ

 

Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog društva 2012.


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar proveo je za potrebe organizacije SIPU International AB - TACSO ured u Hrvatskoj istraživanje javnog mnijenja Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj 2012. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi eventualne promjene u vidljivosti i javnoj percepciji udruga tijekom posljednjeg desetljeća, a na temelju usporedbe podataka o vidljivosti udruga i stavova javnosti prikupljenih 2012. godine s podacima prikupljenim prijašnjim istraživanjima Instituta Pilar za potrebe organizacije Academy for Educational Development iz 2006.,* 2007.** i 2005.***

ocd_2012

ISTRAŽIVANJE
Javno mnijenje: Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj 2012.
NARUČITELJ
SIPU International AB - TACSO ured u Hrvatskoj
ORGANIZACIJA I PROVEDBA ISTRAŽIVANJA
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
VODITELJICA ISTRAŽIVANJA
Renata Franc
AUTORI IZVJEŠĆA
Renata Franc, Ines Sučić, Vanja Međugorac i Stanko Rihtar
PREDAJA IZVJEŠĆA
15. kolovoza 2012.


- Puni tekst elaborata: Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj 2012.

Istraživanje je  provedeno telefonskom anketom na nacionalnom reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske na reprezentativnom uzorku 1004 odraslih stanovnika Republike Hrvatske. Rezultati pokazuju da se u odnosu na stanje iz sredine 2000-ih povećala vidljivost udruga, budući se znatno povećao udio građana koji razumiju značenje izraza udruga, udio građana koji poznaju članove udruge, udio građana koji navode da su osjetili neku korisnu posljedicu rada udruga te udio  građana koji se smatraju članovima udruga. Drugim riječima, svi obuhvaćeni pokazatelji vidljivosti udruga (kod kojih je moguća usporedba s nalazima iz 2007. godine) jednoznačno su ukazali na povećanje vidljivosti udruga.
Za razliku od vidljivosti udruga glede eventualnih promjena u javnoj percepciji udruga opći zaključak istraživanja jest da javna percepcija udruga nije bitno promijenila u odnosu na nalaze iz 2007. godine. Ipak, udruge se u ovogodišnjem ispitivanju u većoj mjeri procjenjuju djelotvornijima danas nego prije pet godina, manje se izražava sumnjičavost u pogledu postojanja nekih dodatnih ciljeva udruga, percipira se veći doprinos udruga poboljšanju kvalitete života i u većoj se mjeri smatra da bi udruge trebale imati veći utjecaj na lokalnoj i nacionalnoj razini. Ne manje važno, građani u većoj mjeri izražavaju i spremnost za uključivanje u rad udruga. Istodobno, građani u odnosu na razdoblje otprije pet godina manje podržavaju vladinu financijsku pomoć udrugama, izražavaju veće nezadovoljstvo doprinosom udruga razvoju demokracije i razvoju civilnog društva, a donekle manjim procjenjuju i sadašnji utjecaj udruga na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Značajne promjene u odnosu na 2007. utvrđene su i u pogledu percipirane mogućnosti utjecaja osobe kao člana udruge te građani percipiraju da kao članovi udruga imaju manju mogućnost utjecaja na odluke koje se tiču lokalne razine, razine regije i Hrvatske.
U pogledu sociodemografskih obilježja, religioznosti i političke orijentacije kao izvora razlika u vidljivosti i javnoj percepciji udruga ovogodišnji nalazi uglavnom potvrđuju nalaze prijašnjih anketa Instituta Pilar iz 2007., 2006. i 2005. godine.

______________
* Franc, R., Šakić, V. (2006.). Stavovi javnosti o nevladinim organizacijama (istraživačko izvješće; telefonska anketa). Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, naručitelj Academy for Educational Development.
** Franc, R., Šakić, V. (2007.). Stavovi javnosti o nevladinim organizacijama (istraživačko izvješće; telefonska anketa). Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, naručitelj Academy for Educational Development. http://www.uzuvrh.hr/UserFiles/stavovi%20javnosti_2007%282%29.pdf
***Franc. R., Šakić, V. (2006.). Izvješće o istraživanju javnog mnijenja Instituta Ivo Pilar: Stavovi javnosti o nevladinim organizacijama (srpanj 2005., terenska anketa). U Franc, R., Šakić, V., Šalaj, B., Lalić, D., Kunac, S. (2006.). Udruge u očima javnosti: istraživanje javnog mijenja s osvrtima. Academy for Educational Development, http://www.uzuvrh.hr/UserFiles/Udruge_u_ocima_javnosti%282%29.pdf



- Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva: Novine Civilno društvo, br. 16/2012., str. 2.
- TACSO: Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog društva, 2. kolovoza 2012.












ELABORATI: Zlouporaba sredstava ovisnosti i Igranje igara na sreću


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar na inicijativu Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH proveo je prvo nacionalno istraživanje uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji, pod nazivom Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske, a čiji je osnovni cilj bio prikupiti podatke o prevalenciji konzumacije različitih sredstava ovisnosti u općoj populaciji i relevantnim subgrupama populacije. Provedbu istraživanja sufinancirali su Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH, Ministarstvo zdravlja RH i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)
 

zlouporaba_s substance_s

 

BIBLIOTEKA ELABORATI

- Puni tekst: Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: istraživačko izvješće
Puni tekst: Substance Abuse among the General Population in the Republic of Croatia: Research Report

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4756 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine, a prikupljanje podataka trajalo je od svibnja do kolovoza 2011. godine. Teme istraživanja bile su: (1) prevalencije uzimanja legalnih droga (duhan, alkohol, lijekovi), (2) prevalencije uzimanja ilegalnih droga, (3) stavovi i mišljenja o drogama i politici vezanoj uz droge te (4) relevantna obilježja ispitanika.

Koncepcija istraživanja temeljila se na metodološkim smjernicama EMCDDA-a kao i na iskustvu Instituta Pilar u provođenju znanstvenih istraživanja. U istraživanju je korišten upitnik European Model Questionnaire (EMQ), koji se standardno koristi u nacionalnim studijama zlouporabe sredstava ovisnosti, čime je osigurana međunarodna usporedivost epidemiološkog stanja u području zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja predstavljeni su u opsežnom istraživačkom izvješću:

- Glavak Tkalić, R., Miletić, G. M., Maričić, J., Wertag, A. (2012.). Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: istraživačko izvješće. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske.

Rezultati su prikazani i u izvješću na engleskom jeziku:

- Glavak Tkalić, R., Miletić, G. M., Maričić, J., Wertag, A. (2012). Substance Abuse among the General Population in the Republic of Croatia: Research Report. Zagreb: Institute of Social Sciences Ivo Pilar and Government of the Republic of Croatia – Office for Combating Drug Abuse.

 

igranje_s

 

- Puni tekst: Igranje igara na sreću u općoj populaciji Republike Hrvatske: istraživačko izvješće

U sklopu projekta prikupljeni su i podaci o igranju igara na sreću u općoj populaciji, a rezultati su predstavljeni u sljedećoj publikaciji:

- Glavak Tkalić, R., Miletić, G. M. (2012.), Igranje igara na sreću u općoj populaciji Republike Hrvatske: istraživačko izvješće. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.


>>> Tiskovna konferencija: ZLOUPORABA SREDSTAVA OVISNOSTI
>>> CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE SOCIJALNOG IDENTITETA I SOCIJALNIH DEVIJACIJA


Objavljena knjiga dr. sc. Cvjetka Milanje KONSTRUKCIJE KULTURE


Srpnja 2012. u izdanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je kao 16. knjiga  Biblioteke Studije knjiga znanstvenog savjetnika dr. sc. Cvjetka Milanje KONSTRUKCIJE KULTURE. Modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća


milanja_kk_naslovnica

Knjiga je koncipirana na način da s metodološke i teorijske razine dvaju uvodnih poglavlja o pojmovima kulture i nacionalnog i kulturnog identiteta otvara polje u uvid na nekoliko razina onih elemenata koji su bitno konstitutivni za procese modernizacije i stvaranja građanske Hrvatske





Cvjetko MILANJA
KONSTRUKCIJE KULTURE. Modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća
Biblioteka Studije – Knjiga 16.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2012. – Str. 316.
ISBN 978-953-6666-90-4
- OmotImpresumSadržajProslovSažetakO autoru


 

Sadržaj


Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige

Proslov
UVOD
Opis i definicija kulture
Problem nacionalnog i kulturnog identiteta
KULTURNA MODERNIZACIJA U HRVATSKOJ 19. STOLJEĆA
Drugo 19. stoljeće
Društvo
Institucije
Znanstvena "obrada" društva
Ideologija – nacionalna i državotvorna
Kulturacijski procesi
Jezik i književnost
Zaključak
Literatura
Sažetak
Summary
Bilješka o autoru

>>> Puni tekst knjige

 

 

Sažetak

Knjiga Konstrukcije kulture. Modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća koncipirana je na taj način da s metodološke i teorijske razine dvaju uvodnih poglavlja, zapravo teorijskih skica, o pojmu kulture i pojmu, problemu nacionalnog i kulturnog identiteta otvara polje u uvid na nekoliko razina onih elemenata koji su bitno konstitutivni upravo za 19. stoljeće i procese modernizacije i stvaranja građanske Hrvatske. Analitički i kritički otvarajući diskusiju, kultura se poima u najširem smislu kao "način života", pored toga što se ona realizira u svojim specifičnim i specijalnijim sektorima. Slično se, metodološki, postupa i u segmentu propitkivanja problema nacionalnog i kulturnog identiteta. Pritom se polemizira s najrecentnijim i najviše citiranim autorima (Anderson, Gellner, Hobsbawm, Smith, Wehler) te se polemički ukazuje da postoje argumenti za tezu kako hrvatska nacija (nacionalizam) nije "zamišljena" ili "izmišljena", što se analizama tvorbenih česti procesa hrvatske modernizacije u 19. stoljeću kuša i dokazati, posebice u jezičnim te umjetničkim (i književnim) praksama.

Knjiga je, nadalje, strukturirana u nekoliko poglavlja. Tako prvo izlaže činjenice, u njihovim "izvornim" stanjima, koje tvore strukturu društva, od materijalne do društvene sfere, s posebnim osvrtom na institucije koje su u 19. stoljeću u Hrvatskoj imale snažan inicijalni zamašnjak i opskrbu tvorbenih sadržaja. Te se "činjenice", kao "izvorne", nisu mogle proizvesti različitim diskurzivnim modelima, kao što je to bio slučaj s epistemološkim "sređivanjem" ili umjetničkim praksama. Zato se sljedeći dio knjige i bavi znanstvenom "obradom" tih društvenih činjenica. A to je u biti već određeno epistemološko uređenje, koje samim tim činom "sređuje" društvenu stvarnost, s jedne strane, te je, upravo diskurzivnim radom, i proizvodi, u smislu konstrukcijskog "plana", s druge strane, a ujedno svjedoči o visokom stupnju metastrukturne svijesti, s treće strane.

Posebnu se pozornost posvećuje formama ideologije i modelima državotvornosti kao važnom segmentu u konstituciji, a ne samo konstrukciji, hrvatske nacije, koja dakako ima i svoju povijest, a ne samo "hir" devetnaestostoljetne „mode“ nacionalizma. Taj je segment, odnosno ta društveno-povijesna činjenica, jedan od najizravnijih i najjasnijih argumenata protiv teza o "izmišljanju" nacije, jer se ona u hrvatskom primjeru gradila i povijesno afirmirala u procesu koji se može jasno pratiti, i koji upravo tom povijesnošću nudi snagu argumenta.

Kulturacijski procesi prate tijek kulture u užem smislu riječi, to jest prate umjetničke prakse koje pokazuju da mogu "preskočiti" dvostruku rubnost, u kojemu se položaju inače našla Hrvatska u tom stoljeću. To se jednako odnosi na "materijale" kao i na forme. To, sa svoje strane, još "hrvatskije" pokazuje segment jezika i književnosti. Jezik, naime, upravo logikom svojega dijakronijskoga razvitka, kroz tropismenosti i trogovornost (tronarječnost), egzemplarno svjedoči o onom što se u najboljem smislu riječi može imenovati jezičnim nacionalizmom, jer je jezik u pravom smislu "kuća bitka" (Heidegger), što su hrvatski preporoditelji imali vazda na umu. Književnost, opet, ne samo zato što je pisana hrvatskim jezikom, nego i zato što se trudila, kako je govorio Šenoa, uzimati ponajprije hrvatsku građu kao svoj gradivni materijal, što znači da je "pisala" specifičnu društvenu stvarnost 19. stoljeća, ta je književnost dakle ne samo "pročitala" temeljne silnice koje su se u promjenama 19. stoljeća zatekle "na terenu", nego je svojim "projektivnim" sugestijama nudila elemente za konstrukciju hrvatskog identiteta, pa makar i via negationem. S jedne se strane to odnosilo na građanski etos, a s druge strane, glede tehnologije u užem smislu, nastojala je biti u suglasju s europskim stilskim modelima, pa je i ona dakle imala svoje balzakovske vrhunce.

Kako u manjim zaključcima nakon svakoga dijela knjige, tako i u završnom zaključku, knjiga nudi meta-metastrukturnu razinu diskursa koja, "apstraktno", sintetizira diskurzivnu "obradu" i modelski "poopćuje" epistemološko "sređivanje" kakvo su ponudili procesi kulturacije motrenoga stoljeća.

 

Institut na Interliberu i Frankfurtskom sajmu knjiga 2009.


Institut Ivo Pilar predstavio se na dva sajma knjiga: na Interliberu nakladničkom produkcijom u sklopu nastupa Erasmus naklade a na Frankfurtskom sajmu knjiga priredbom Hommage und Präsentation: Dr. Srećko Lipovčan (1942 - 2009)

frankfurt-cro-web frankfurt-letak interliber-09

U organizaciji Almae Matris Alumni Croaticae - Deutschland e.V. - Udruženja bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta o liku i djelu dr. Srećka Lipovčana govorila je književna znanstvenica iz Münstera dr. Alida Brener.

- Hommage und Präsentation: Dr. Srećko Lipovčan (1942 - 2009)
- Distributeri izdanja Instituta Ivo Pilar

Rezultati 5. kruga Europskog društvenog istraživanja za Hrvatsku


Zahvaljujući financijskoj potpori Hrvatske zaklade za znanost te podršci i istraživačkom timu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatska je nakon četvrtog kruga sudjelovala i u petom krugu međunarodnog projekta EUROPSKO DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE (EDI; European social survey - ESS)


Projekt: European Social Survey – ESS
http://www.europeansocialsurvey.org/



Europsko društveno istraživanje provodi se tako da se istim upitnikom i točno utvrđenom metodologijom u svakoj zemlji članici anketira reprezentativni uzorak od namjanje 1.500 sudionika. Upitnik se sastoji od središnjeg modula koji se primjenjuje u svakom dvogodišnjem ispitivanju i dodatnog modula koji se mijenja s obzirom na trenutnu važnost pojedinih društveno-političkih tema.

Terenskim anketiranjem nacionalno reprezentativnog uzorka od 1649 sudionika (provedeno od rujna do prosinca 2011.) prikupljeni su, međunarodno usporedivi, podaci za Hrvatsku o sljedećim temama: korištenje medija i povjerenje u ljude, interes za politiku, povjerenje u državne institucije, sudjelovanje u političkom i javnom životu, politička orijentacija i sklonost konkretnim strankama, društvene i političke orijentacije; subjektivno zadovoljstvo životom i osjećaj sreće, društvena isključenost, religijska orijentacija i religioznost, doživljena diskriminacija, nacionalni i etnički identitet te socio-demografski profil kućanstava odnosno sudionika.

Uz podatke o ovim temama koje se Europskim društvenim istraživanjem kontinuirano prate, u ovom petom krugu EDI-a prikupljeni su i podaci o dvije dodatne teme:

- povjerenje u policiju i sudstvo (uključujući suradnju s policijom i sudstvom, kontakt s policijom i stavove prema kažnjavanju) te
- posao, obitelj i dobrobit (uključujući utjecaj recesije na kućanstvo i posao, sigurnost zaposlenja, dobrobit, iskustva nezaposlenosti te ravnotežu između posla i života).

Formirane baze sa svim prikupljenim podacima su nakon kontrole koju je provela Norveška služba za podatke u području društvenih znanosti (Norwegian Social Sciences Data Services), pohranjeni na internet stranicama ESS-a http://ess.nsd.uib.no i time dostupni za analize i međunarodne usporedbe svim zainteresiranim istraživačima.

>>> Institut Pilar u projektu European Social Survey
>>> Objavljeni rezultati 4. kruga Europskog društvenog istraživanja za Hrvatsku

 

 




PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA - Nova studija D. Čengića i sur.


Kako su hrvatska poduzeća dočekala i kako se nose s recentnom ekonomskom krizom? Kojim se strategijama opstanka služe? Što žele od države i političke elite/države? - Odgovore na ta i druga pitanja nudi studija Centra za istraživanje poduzetništva objavljena rujna 2011. pod naslovom PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA - Socioekonomska analiza rezultata empirijskoga istraživanja u hrvatskoj metaloprerađivačkoj i drvoprerađivačkoj industriji: neka iskustva od 2008. do 2010. godine
 

poduzeca

Govoriti u hrvatskim prilikama o poduzećima i krizi iz 2008. godine, na općenitoj ili pak na nekoj kontekstualnoj razini (na razini pojedinih industrija), znači prije svega govoriti o moći i/ili nemoći malih i srednjih poduzeća da se bore s krizom; naime, oni brojčano dominiraju i hrvatskim gospodarstvom. Potom, to znači govoriti i o ne/moći poslovne i političke elite da tu borbu na primjereni način podrže – ili barem da je svjesno ne blokiraju zbog svojih parcijalnih interesa... - Iz Zaključnih napomena



Drago Čengić (voditelj projekta, urednik), Ružica Butigan, Nada Kerovec, Saša Poljanec Borić
PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA. Socioekonomska analiza rezultata empirijskoga istraživanja u hrvatskoj metaloprerađivačkoj i drvoprerađivačkoj industriji: neka iskustva od 2008. do 2010. godine
Zaklada Konrada Adenauera, Centar za istraživanje poduzetništva Instituta Ivo Pilar i Hrvatska gospodarska komora
Zagreb, 2011. - Str. 126. - ISBN: 978-953-95030-4-6

- Sadržaj / Na početku... / Puni tekst knjige

 


Sadržaj

- Omot / Impresum / Sadržaj
Na početku...
I. ANLIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Drago Čengić, Ružica Butigan: Uvodno: čemu ovo istraživanje?
Drago Čengić: Vlasnici, menadžeri i proizvodnja post-kriznih strategija
Ružica Butigan: Marketing, poduzeća i strategije uspješnosti u vrijeme gospodarske krize
Nada Kerovec: Kriza, tržište rada i ne/zaposlenost: europska i hrvatska perspektiva
Saša Poljanec Borić: Regulacija, kriza i poduzeća: treba li računati na pomoć države?
II. ZAKLJUČNE NAPOMENE
Drago Čengić: Kriza i poduzeća: neke poruke za nove strategije djelovanja poslovne i političke elite
III. ZUSAMMENFASSUNGEN
IV. DODATCI
* Temeljni rezultati istraživanja
* Marketinške strategije: kvalitativna analiza
* Anketni upitnik
* Zahvala

- Puni tekst knjige



Na početku...

U godinama obilja mudar čovjek štedi, dok lakoumni i površni karakteri na to ne misle, računajući da višim prihodima ne može doći kraj i da u budućnosti može biti "samo bolje". Pa ipak, nema ekonomskih bajki s decenijski dugim razdobljima zajamčenoga gospodarskoga rasta u suvremenom, nadasve globaliziranome svijetu. To je naučila (ili je mogla naučiti) i Hrvatska, odnosno njena politička i ekonomska elita i obični građani nakon 2008. godine.

Od te godine postalo je jasno da nas svjetska financijsko-ekonomska kriza neće mimoići, bez obzira što je to u početku nijekao tzv. politički establishment. Kriza je do sada skinula brojne maske, pogotovo one o naravi prethodnoga gospodarskoga rasta, o stvarnoj (ne)brizi politike i države za gospodarski razvoj zemlje i o razvojnoj (ne)moći hrvatskoga gospodarstva. Ona je razotkrila i brojna unutrašnja žarišta društvenih i ekonomskih sukoba, koja godinama rađaju društvenom potrošnjom bez ekonomskoga pokrića i kupovinom socijalnoga mira na račun budućih generacija.

Postoje li i gdje su ključevi za izlazak iz sadašnje ekonomske recesije i krize upravljanja zemljom? Dio (oporbene) politike, kao i dio intelektualne javnosti, misli da ima odgovore na ta pitanja, no njihove ideje nisu za sada sastavnice bilo kakvog operativnog, novog modela gospodarskoga rasta ili pak hrvatskoga modela socijalno-tržišnoga gospodarstva u uvjetima krize. Stjecajem okolnosti naš je istraživački tim temi krize prišao iz jedne druge, socioekonomske perspektive, prateći djelovanje krize na poduzeća u metaloprerađivačkoj i drvoprerađivačkoj industriji. Zanimalo nas je, prije svega, kojim se strategijama poduzeća u te dvije industrije bore s posljedicama krize i koje su pouke njihove borbe sa sadašnjom krizom za ostale sudionike političkoga, gospodarskoga i intelektualnoga života u zemlji. Tome smo cilju prilagodili raspoložive hipoteze, prikupljeni empirijski materijal, korištenu sekundarnu građu i u ovoj knjizi prikupljene radove. Koliko smo u tome uspjeli? O tome neka sude čitatelji, osobito onaj dio stručne javnosti koji nove ideje o post-kriznoj praksi nastoji temeljiti i na svježim podatcima iz svijeta oko nas, pa tako i iz rukovodne i tržišne prakse poduzeća iz ove dvije važne industrijske grane.

Koristim također ovu priliku da se još jednom iskreno zahvalim Uredu Zaklade Konrada Adenauera u Zagrebu što je financijski pomogao ovaj projekt, kao i Institutu Ivo Pilar te Hrvatskoj gospodarskoj komori što su, svatko na svoj način, pripomogli da njegov rezultat - ova studija - ugleda svijetlo dana.

Drago Čengić


>>> Centar za istraživanje poduzetništva
>>> Konferencija: GOSPODARSKO STANJE HRVATSKE I POST-KRIZNE STRATEGIJE, 16.9.2011.



Objavljena knjiga dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović SKRIVENI ŽIVOTI


Srpnja 2012. u Biblioteci Centra za urbane i ruralne studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je kao 2. knjiga studija dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović pod naslovom SKRIVENI ŽIVOTI - Prilog antropologiji ruralnih žena


lyn_naslovnica

Ova knjiga nastala je na temelju doktorskog rada iz antropologije u kojem sam istraživala rodna iskustva ruralnih i seoskih žena te poimanja ženstvenosti. Tijekom terenskog rada u Slavoniji vrlo su se brzo uzdrmale kulturne pretpostavke koje sam do tada uzimala zdravo za gotovo, jer sam otkrila meni nove načine "činjenja" i "raščinjenja" roda u ruralnim prostorima...
- dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović, Iz uvoda

 
 

Lynette ŠIKIĆ-MIĆANOVIĆ
SKRIVENI ŽIVOTI - PRILOG ANTROPOLOGIJI RURALNIH ŽENA
Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije – Knjiga druga
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2012. - Str. 174.
ISBN 978-953-6666-89-8
- Omot / Impresum / Sadržaj / Iz recenzija / O autorici

 


 

Sadržaj

Omot / Impresum / Sadržaj 
Zahvale
1. ROD I RURALNOST
Uvod
Struktura knjige
Uvod u pojmove
Rod
Ženstvenosti i muškosti
Ruralnost
Ruralne rodne studije
2. METODOLOŠKA RAZMATRANJA
Metodološki pristupi u ruralnim studijama
Etička razmatranja
Promatranje sa sudjelovanjem
Kvalitativnoistraživački intervjui
Terensko istraživanje
3. OSOBNO I ETNOGRAFSKO SEBSTVO
Uvod
Uloga istraživača pri oblikovanju podataka
Moja pozicionalnost
Moja istraživačka usmjerenja
Pristup i odnos
Istraživačke dileme i izazovi
Zaključne napomene
4. RODNE VRIJEDNOSTI I STAVOVI: IZMEĐU TRADICIJE I SUVREMENOSTI
Uvod
Pokazatelji tradicionalizma
Biti djevojka/žena
Rodna očekivanja
"Idealna" žena
Rodne prakse
Zaključne napomene
5. ZNAČENJA, PRAKSE I UČINCI KUĆANSKOG RADA
Uvod
Kućanski posao i blagostanje
Neplaćeni i kućanski: tko obavlja te poslove?
Ideali i težnje: što one žele činiti i tko žele biti?
Zaključne napomene
6. DOPRINOS ŽENA RURALNOM RAZVOJU
Uvod
Povijesna pozadina ruralnih populacija u Hrvatskoj
Uloga žena u ruralnim prostorima
Sudjelovanje žena u donošenju odluka
Zapreke jednakim mogućnostima
Ruralne žene – neiskorišten resurs?
Zaključne napomene
7. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI
Glavne teme i zaključci
Obrazovanje i rod
Mobilnost i rod
Slobodno vrijeme i rod
LITERATURA
SUMMARY
BILJEŠKA O AUTORICI

>>> Puni tekst knjige



Iz recenzija

Knjiga Skriveni životi: Prilog antropologiji ruralnih žena Lynette Šikić-Mićanović važna je zbog najmanje dva razloga. Prvi se od ovih razloga tiče činjenice da socijalno i regionalno osjetljiv problem društvenog položaja žena u ruralnim sredinama, koji knjiga obrađuje, nije dovoljno društveno problematiziran. Drugi razlog tiče se doprinosa ove knjige trenutnom stanju spoznaja iz kvalitativne metodologije u Hrvatskoj. Knjiga se objavljuje u Hrvatskoj, na hrvatskom jeziku, u znanstvenoj zajednici u kojoj se rade tek prvi koraci u usvajanju kvalitativnih pristupa i metoda. U takvom kontekstu, način na koji autorica problematizira sebe kao istraživačicu, način na koji daje preporuke za daljnja istraživanja, te način na koji se odnosi prema javnim politikama, važan je doprinos humanističkim i društvenim znanostima u Hrvatskoj. 
Lynette Šikić-Mićanović u ovoj knjizi uspijeva znanstveno kompetentno provesti istraživanje i na temelju njegovih rezultata formulirati preporuke javnim politikama. Aktivna društvena uloga ali i minuciozan znanstveni terenski rad Lynette Šikić-Mićanović rezultirali su studijom koja će zasigurno postati dio literature u kolegijima koji obrađuju kvalitativne pristupe unutar društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović

Ovaj rad predstavlja značajan znanstveni doprinos istraživanju rodnog identiteta ruralnih žena u Hrvatskoj po svojim teorijskim i metodološkim dosezima. Osim konceptualne jasnoće, sadržajnog bogatstva, valjano izvedenih zaključaka i obimne literature, rad predstavlja vrstan primjer kvalitativnog istraživanja, interpretativne i humanističke antropologije te refleksivne etnografije. Kao takav, bez dvojbe će koristiti širokom krugu stručnjaka, od istraživača, preko sveučilišnih nastavnika do političara, a predstavljat će i nezaobilazno štivo studentima društvenog i humanističkog usmjerenja, kod kojih je razumijevanje interakcijskih temelja svog subjektivnog svijeta i subjektivnog svijeta druge osobe, kao i ovladavanje osnovama kvalitativne metodologije ključno u razvoju profesionalnih kompetencija.

Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš


>>> Studija dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović SKRIVENI ŽIVOTI na engleskom
>>> Predstavljanje knjige dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović  SKRIVENI ŽIVOTI, 16. 1. 2015.
>>> Razgovor s dr. sc. Lynette Šikić Mićanović o sudiji SKRIVENI ŽIVOTI

>>> CENTAR ZA URBANE I RURALNE STUDIJE
































Studija Marina Sopte HRVATI U KANADI, 1945.-1995.


Lipnja 2012. u izdanju Instituta Ivo Pilar objavljena je kao 15. knjiga Biblioteke Studije knjiga HRVATI U KANADI - Oblikovanje hrvatske zajednice od 1945. do 1995. autora Marina Sopte. Pomanjkanje znanstvenih radova o povijesti Hrvata u Kanadi, kao i činjenica da je autor gotovo tri desetljeća živio, školovao se i radio u toj zemlji, bili su glavni motivi koji su ga potaknuli na ovaj rad

sopta_naslovnica Istraživanja su pokazala i dokazala da je ideja vodilja i svrha organiziranja hrvatskih zajednica u Kanadi od 1945. do 1995. bila, s jedne strane, ideja hrvatskog nacionalnog oslobođenja u domovini, a s druge, očuvanje njihova nacionalnog i kulturnog identiteta u Kanadi. Uspostavom demokratske i slobodne Republike Hrvatske prva se ideja ostvarila, a druga poprima nove oblike djelovanja - Iz Uvoda



Marin SOPTA

HRVATI U KANADI. Oblikovanje hrvatske zajednice od 1945. do 1995.
Biblioteka Studije – Knjiga 15
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2012. – Str. 424.
ISBN 978-953-6666-88-1
- Naslovnica / Impresum / Sadržaj / Uvod / Sažetak / O autoru


>>> Predstavljanje knjige Marina Sopte HRVATI U KANADI, Zagreb, 5. lipnja 2012.

Sadržaj

Posveta
I. UVOD
Osvrt na dosadašnja istraživanja, literaturu, izvore i gradivo o Hrvatima u Kanadi
II. KANADA U GLOBALNIM MIGRACIJSKIM VALOVIMA
III. POLITIKA DRŽAVNOG MULTIKULTURALIZMA – ČIMBENIK OBLIKOVANJA POLOŽAJA SUVREMENIH DOSELJENIKA U KANADU
IV. DOSELJAVANJE HRVATA U KANADU
V. OSNIVANJE VJERSKIH, KULTURNIH I SPORTSKIH UDRUGA I KLUBOVA HRVATA U KANADI
Osnivanje vjerskih udruga Hrvata u Kanadi
Hrvatske katoličke misije/župe u Kanadi
Hrvatska župa svetog Marka, Sudbury
Župa sv. Križa, Hamilton
Župa Naše Gospe Kraljice Hrvata, Toronto
Župa Majke Božje zaštitnice putnika, Sault Ste. Marie
Hrvatska župa sv. Antuna, Welland
Župa sv. Leopolda Mandića, London
Župa sv. Nikole Tavelića, Montreal
Župa sv. Franje Asiškog, Windsor
Hrvatska katolička župa sv. Leopolda Mandića, Ottawa
Župa hrvatskih mučenika, Mississauga
Župa Presvetog Trojstva, Oakville
Župa sv. Obitelji, Kitchener
Župa Prečistog Srca Marijina, Vancouver
Hrvatska župa sv. Leopolda Mandića, Victoria
Župa Majke Božje Bistričke, Calgary
Hrvatska župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, Thunder Bay
Župa sv. Nikole Tavelića, Winnipeg
Hrvatska katolička župa Mala Gospa, Edmonton
Hrvatsko franjevačko središte „Kraljica Mira“, Norval
Hrvatski islamski centar u Kanadi
Osnivanje kulturnih udruga Hrvata u Kanadi
Hrvatski tisak u Kanadi
Savez kanadsko-hrvatskih društava
Hrvatsko žensko društvo „Katarina Zrinski“
Hrvatski folklor u Kanadi
Hrvatski jezik i kultura u Kanadi
Almae Matris Croaticae Alumni
Osnivanje sportskih udruga i klubova Hrvata u Kanadi
Hrvatski nogometni klubovi u Kanadi
VI. OSNIVANJE I DJELOVANJE HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE U KANADI
VII. OBLIKOVANJE POLITIČKIH UDRUGA I ORGANIZACIJA HRVATA U KANADI
Osobitosti hrvatske političke emigracije u Kanadi
Hrvatska seljačka stranka u Kanadi
Ujedinjeni Hrvati Kanade
Osnivanje i rad Hrvatskog oslobodilačkog pokreta
Hrvatski oslobodilački pokret nakon smrti Ante Pavelića
Rascjep u Hrvatskom oslobodilačkom pokretu
Hrvatski oslobodilački pokret – Reorganizacija
Hrvatski narodni odbor
Hrvatski narodni otpor
Djelovanje Hrvatskog narodnog otpora u Kanadi
Hrvatska republikanska stranka u Kanadi
Hrvatsko narodno vijeće
Hrvatski državotvorni pokret
Kanadsko-hrvatski kongres
VIII. ODNOS SLUŽBENE POLITIKE DRUGE JUGOSLAVIJE PREMA HRVATIMA U KANADI
IX. ODNOS SLUŽBENE HRVATSKE POLITIKE 1990.–1995. PREMA HRVATIMA U KANADI
X. PRINOS KANADSKIH HRVATA STVARANJU I OBRANI REPUBLIKE HRVATSKE
XI. PRINOS KANADSKIH HRVATA POLITIČKOM, DRUŠTVENOM I EKONOMSKOM ŽIVOTU I RAZVOJU KANADE
Zaključci
Literatura i izvori
Sažetak
Summary
Bilješka o autoru


Iz Uvoda

Iako je nakon uspostave demokratske i slobodne Republike Hrvatske objavljen niz znanstvenih i drugih publikacija o povijesti hrvatskih iseljenika diljem svijeta, osjeća se potreba za novim i dodatnim istraživanjima. Najbolji su primjer Hrvati Kanade, odnosno hrvatske zajednice diljem te prostrane zemlje, koje su u svom razvoju i povijesti imale neke specifičnosti koje su ih donekle razlikovale od drugih hrvatskih zajednica. Bez obzira na te razlike, povijest Hrvata u Kanadi dio je cjelokupne povijesti hrvatskih iseljenika. Pomanjkanje znanstvenih radova o povijesti Hrvata u Kanadi, kao i činjenica da je autor gotovo tri desetljeća živio, školovao se i radio u toj zemlji, bili su glavni motivi koji su ga potaknuli na ovaj rad. Prikaz osnivanja i djelovanja zajednica u gradovima u kojima do tada nisu postojale ili uključivanje u već postojeće, kao i opis različitih kulturnih, vjerskih, sportskih, političkih i drugih organizacija i društava u sklopu hrvatskih zajednica predstavlja srž ovog istraživanja. Ono prikazuje i dokazuje neprestanu borbu i nastojanja kanadskih Hrvata da različitim oblicima djelovanja očuvaju nacionalni i kulturni identitet. Dajući prikaz kanadske politike multikulturalizma, autor je nastojao što vjerodostojnije opisati rad raznih hrvatskih društava i pojedinaca. Pomanjkanje gradiva i dokumenata za potrebe ove knjige autor je uspio nadoknaditi svojim znanjem i poznavanjem djelovanja i rada Hrvata u Kanadi, posebno posljednja četiri desetljeća. Sama činjenica da je autor bio veoma aktivan u radu hrvatske zajednice Toronta i Kanade umnogome je pridonijela procesu istraživanja za ovu knjigu. Naime, osobno poznanstvo s mnogim istaknutim pojedincima te izravno ili posredno sudjelovanje u organiziranju mnogih manifestacija koje su imale velik utjecaj na život Hrvata u Kanadi omogućili su autoru uspostavljanje izravnih kontakata s njima. Obavljeni intervjui s mnogim svećenicima, političkim, sportskim i kulturnim djelatnicima dali su mu uvid u obilje vjerodostojnih podataka i informacija o radu i djelovanju različitih hrvatskih udruga u Kanadi. Ova knjiga iznad svega upućuje na potrebu daljnjeg istraživanja građe o toj temi. Zato se autor nada da će ovaj njegov pionirski rad inspirirati i potaknuti studente povijesti, sociologije i drugih društvenih znanosti da nastave istraživati ovu temu, koja pokazuje da borba Hrvata za očuvanje svojeg nacionalnog i kulturnog identiteta u Kanadi nije završena, naprotiv – ona se i dalje vodi, samo u drukčijem socijalnom ambijentu i potpuno drukčije nego prije. Također, istraživanje pokazuje da se proces integracije i asimilacije Hrvata u kanadsko društvo nakon uspostave demokratske i slobodne Republike Hrvatske odvija u potpuno novom, gotovo prijateljskom ozračju. Istraživanje je pokazalo i da je dinamika i taktika djelovanja kroz različita hrvatska društva i organizacije u Kanadi pridonijela razvijanju kulture dijaloga i tolerancije kao i političke kulture među Hrvatima Kanade. Ova tvrdnja nalazi svoju potvrdu i dolazi do punog izražaja u susretima i odnosima Hrvata Kanade i predstavnika raznih političkih organizacija osnovanih krajem 1990-ih godina u domovini. Istraživanje je pokazalo napredak Hrvata u Kanadi u njihovim političkim razmišljanjima i načinu djelovanja – kako u Kanadi tako i prema domovini. To se najbolje očituje u njihovu sve većem angažmanu u političkom, gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i sportskom životu Kanade, s jedne strane, i, s druge strane, u njihovu odnosu prema Hrvatskoj.
Knjiga završava poglavljem posvećenom opisu djelovanja i doprinosa kanadskih Hrvata uspostavi i izgradnji demokratske i slobodne Republike Hrvatske. Istraživanja su pokazala i dokazala da je ideja vodilja i svrha organiziranja hrvatskih zajednica u Kanadi od 1945. do 1995. bila, s jedne strane, ideja hrvatskog nacionalnog oslobođenja u domovini, a s druge, očuvanje njihova nacionalnog i kulturnog identiteta u Kanadi. Uspostavom demokratske i slobodne Republike Hrvatske prva se ideja ostvarila, a druga poprima nove oblike djelovanja.


>>> Predstavljanje knjige Marina Sopte HRVATI U KANADI, Zagreb, 5. lipnja 2012.

Studija NACIONALNI INTERESI I KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA


U Biblioteci Centra za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja Instituta Ivo Pilar ožujka 2012. objavljena je knjiga dr. sc. Vladimira Laya i dr. sc. Dražena Šimleše NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA

laysimlesa-korice Knjigu pod ovim naslovom odlučili smo napisati stoga što smo u svojim analizama u rasponu od planetarnog razvoja u duhu (ne)održive globalizacije i (ne)održivih razvojnih procesa u Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina (1991.–2011.) utvrdili kako određenje nacionalnih interesa Hrvatske na sociologijski način u nas još nije poduzeto. Pred naletom globalizacijskih razvojnih samorazumljivosti nedostaje pojmovna i sadržajna jasnoća u pogledu pitanja nacionalnih interesa razvoja Hrvatske danas...



Vladimir Lay i Dražen Šimleša
NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA
Biblioteka Centra za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja - Knjiga 3.
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2012. - Str. 140.


>>> Puni tekst knjige NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj
UVOD
I. TEORIJSKA RAZMATRANJA (V. Lay)
1. Nacionalni interesi (razvoja) Hrvatske
2. Globalizacija i globalni akteri ne brinu za nacionalne, narodne interese
3. Nacionalni interesi i održivi razvoj / kretanje k održivosti
II. PRIRODNI SUSTAVI, ENERGIJA, HRANA (D. Šimleša)
1. Zaštititi prirodne sustave
2. Upravljati proizvodnjom i potrošnjom energije u smjeru povećanja ukupne energetske dugoročne održivosti Hrvatske
3. Upravljati proizvodnjom hrane u smjeru povećanja ukupne dugoročne održivosti
III. REGIONALNI RAZVOJ (D. Šimleša)
1. Snažiti regionalne kapacitete društvenog razvoja te iskoristiti posebnosti i raznolikost hrvatskih regija
IV. SOCIJALNA KOHEZIJA HRVATSKOG DRUŠTVA (D. Šimleša)
1. Jačati socijalnu pravdu i smanjivati socijalne nejednakosti koje razaraju društvo
V. RAD, ODRŽIVA PROIZVODNJA I POTROŠNJA (V. Lay)
1. Što se inače razumijeva pod „održivom proizvodnjom i potrošnjom“?
2. Nacionalni interesi razvoja Hrvatske na području održive proizvodnje i potrošnje
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA (V. Lay)
K aktivnoj brizi za nacionalne interese Hrvatske i razvoju kao sustavnom kretanju k održivosti

LITERATURA
SAŽETAK
SUMMARY
BILJEŠKE O AUTORIMA

 

>>> Puni tekst knjige NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro