Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Objavljena knjiga Marka Marinića MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA

 
Kao 33. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Marka Marinića MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA - Bioetička rasprava o vrijednosti/vrednoti života. - Iz Uvoda

 

MMM nasl

Kao svojevrsni résumé prikazanih rezultata istraživanja bilo bi dovoljno istaknuti i samo sljedeće: odnosi, odnosi i opet odnosi! Unutar svih analiziranih područja, od kojih se svako na svoj način pita o ljudskom životu, socijalna podrška pokazala se konstantom od izrazite važnosti… – Iz Zaključka

Marko Marinić
MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA. Bioetička rasprava o vrijednosti/vrednoti života
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 33.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2017. – Str. 246
ISBN 978-953-7964-50-4

Omot | Impresum | Sadržaj | Iz Uvoda

 


 
Sadržaj

Omot | Impresum | Sadržaj

Uvod

1. ŽIVOT
1.1. Što je "život"?
1.1.1. Tajna života i tko je može otkri(va)ti
1.1.2. Prirodoznanstveni pogled na život
1.1.2.1. Fizikalizam i vitalizam
1.1.2.2. Organicizam
1.1.3. Teološki pogled na život
1.1.4. Kratki osvrt na prirodoznanstvenu i teološku percepciju života

2. LJUDSKI ŽIVOT
2.1. O ljudskom životu kao vrijednosti ili kao vrednoti?

3. VRIJEDNOST LJUDSKOG ŽIVOTA
3.1. Kvaliteta života
3.1.1. Razvoj koncepta kvalitete života
3.1.2. Što je kvaliteta života
3.1.3. Kvaliteta života u medicini
3.1.4. Reperkusije moralno-normativnog vrednovanja života u medicini
3.2. Etika kvalitete života
3.2.1. Peter Singer – najglasniji zagovaratelj "nove etike"
3.2.2. Povratak na fizikalizam? – kratki preliminarni osvrt na etiku kvalitete života
3.3. Kvaliteta života – zadovoljstvo životom – osjećaj sreće
3.3.1. Istraživanja koncepta sreće
3.3.2. Povezanost sreće i zdravstvenog stanja
3.3.3. "Disability paradox"
3.4. Kvaliteta života u kontekstu rasprave o eutanaziji
3.4.1. Kratki prikaz povijesti eutanazije
3.4.2. Eutanazija i bliski pojmovi – definicije i vrste
3.4.2.1. Aktivna i pasivna eutanazija
3.4.2.2. Dobrovoljna i nedobrovoljna eutanazija
3.4.2.3. Oporučna eutanazija
3.4.2.4. Asistirano samoubojstvo
3.4.2.5. Ostali nazivi (vrste) eutanazije i njoj bliski pojmovi
3.4.2.6. Distanazija
3.4.2.7. Ortotanazija
3.4.2.8. Pratnja (njega) umirućih
3.4.3. Eutanazija i osobe s invaliditetom
3.4.3.1. "Pro et contra" eutanazije
3.4.3.2. Zašto su udruge osoba s invaliditetom protiv eutanazije?
3.4.3.2.1. Bol
3.4.3.2.2. Nefunkcionalnost (dijelova) organizma
3.4.3.3. Reperkusije legalizacije eutanazije
3.5. Ciljevi istraživanja i hipoteze

4. METODA
4.1. Ispitanici i postupak
4.1.1. Osobe s invaliditetom – glavno istraživanje
4.1.2. Opća populacija – pomoćno istraživanje
4.1.3. Osobe s invaliditetom – longitudinalna analiza
4.2. Obrada podataka

5. REZULTATI
5.1. Sociodemografska obilježja ispitanika
5.2. Razmišljanje ispitanika o životu općenito
5.2.1. Život kao temeljno ljudsko pravo
5.2.2. Pitanje smisla života
5.2.3. Kvaliteta života – zadovoljstvo životom – osjećaj sreće
5.2.3.1. Zadovoljstvo pojedinim aspektima života
5.2.3.2. Mogućnost predikcije sreće iz različitih aspekata zadovoljstva životom
5.3. Razmišljanje ispitanika o eutanaziji
5.3.1. Opći prikaz razmišljanja osoba s invaliditetom o eutanaziji
5.3.2. Utjecaj kvalitete života na razmišljanje osoba s invaliditetom o eutanaziji
5.3.2.1. Kvaliteta života i aktivna eutanazija
5.3.2.2. Kvaliteta života i legalizacija eutanazije u Hrvatskoj
5.3.2.3. Kvaliteta života i eventualno traženje vlastite eutanazije
5.3.2.4. Kvaliteta života i eventualno zahtijevanje eutanazije za člana uže obitelji
5.3.2.5. Vlastiti život ili život člana obitelji – koji je vrjedniji?
5.4. Longitudinalna analiza stavova o legalizaciji eutanazije

6. RASPRAVA

ZAKLJUČAK

Prilog
Literatura
Sažetak
Summary
O autoru

>>> Puni tekst knjige


 

Iz Uvoda

(…) I zagovornicima kvalitete života i zagovornicima svetosti života osobe s invaliditetom vrlo su zanimljiva populacija. Prvima da na temelju odstupanja od nekakvih standarda funkcioniranja ljudskog organizma (uz ostale razloge) potkrjepljuju ili dokazuju ideju mjerljive, umanjene ili čak potpune odsutnosti kvalitete, a onda i vrijednosti života, a drugima da upravo usprkos tim nedostatcima brane ideju punovrijednosti i svetosti ljudskog života kao takvoga. Nerijetko se takve ili slične rasprave o osobama s invaliditetom vode bez prisutnosti samih osoba s invaliditetom te stoga ne iznenađuje krilatica "Ništa o nama bez nas" kojom su prije desetak godina udruge osoba s invaliditetom htjele upozoriti na taj veliki problem. Organizirali su i velike prosvjede, posebice protiv legalizacije eutanazije, a osnovan je i savez udruga osoba s invaliditetom pod nazivom „Not Dead Yet“ koji pokušava dati do znanja da se mišljenje osoba s invaliditetom o vrijednosti njihova života mora jasno čuti i uključiti u rasprave.

Upravo rečenim ćemo se, na određeni način, baviti u ovoj knjizi. Nakon uvodnog, teorijskog uvida u problematiku pokušat ćemo o vrijednosti ljudskog života govoriti upravo kroz prizmu razmišljanja osoba s invaliditetom, odnosno na temelju istraživanja provedenog među osobama s invaliditetom.

Sadržajno, u prvom poglavlju nastojat ćemo dokučiti što život uopće jest odnosno pokušat ćemo prikazati neke od načina znanstvenog promišljanja o fenomenu života. Ta će nam razrada, osim kao temelj daljnjoj raspravi, u kasnijem dijelu knjige poslužiti i za povlačenje određenih paralela između pojedinih postavki suvremenih etičkih strujanja i nekih tradicionalnih (davno odbačenih) prirodoznanstvenih paradigmi o životu.

Drugim poglavljem otvorit ćemo pitanje o ljudskom životu. No kako među našim ciljevima nije i dublja antropološka elaboracija modela shvaćanja ljudskog života i čovjeka kao takvoga, tim ćemo poglavljem zapravo samo skrenuti pozornost na neke etičko-aksiološke segmente gledanja na ljudski život. To bi bio i svojevrstan uvod u sljedeće poglavlje.

Treće poglavlje je najopsežniji, ujedno i središnji dio teorijskog okvira. Njime se oslikavaju i problematiziraju neki od modernih etičkih diskursa o ljudskom životu. Pri tome se ponajprije misli na tzv. etiku kvalitete života čije se postavke u suvremenom društvu predstavljaju kao jedini ispravan način postupanja prema ljudskom životu, posebice u situacijama kada je kvaliteta života, u onom medicinskom smislu, svedena na izrazito nisku razinu. No da stvari nisu tako jednostavne te da je zapravo upitno već i što uopće znači (niska) kvaliteta života, a još daleko upitnije može li se ona kao izrazito kompleksan i individualan fenomen uopće izmjeriti, vidjet ćemo u prvom dijelu tog poglavlja. Potom će biti prikazane neke od osnovnih postavki etike kvalitete života, posebice kroz prizmu njenog ponajvažnijeg ideologa Petera Singera te će biti donesen preliminaran kritički osvrt na iznesene postavke.

Elementi kvalitete života nedvojbeno se koriste u moralno-normativnim procjenama u medicini. Na temelju svojevrsne matematičke kalkulacije, odnosno izmjerenih parametara preostale kvalitete života pacijenta, stvara se temelj za odluku o daljnjem postupanju prema pacijentu, a ako su rezultati mjerenja loši, danas se u nekim zemljama svijeta može tražiti i postupak okončanja ljudskog života. No koliko su doista takvi parametri dovoljan kriterij da bi se za neki život moglo reći da više "nije vrijedan življenja" te mogu li različite osobe u objektivno sličnim i vrlo teškim stanjima organizma pokazivati različitu razinu zadovoljstva vlastitim životom? Stoga nam se činilo opravdanim i potrebnim pokušati doznati kakav je doista utjecaj pojedinih elemenata kvalitete života na zadovoljstvo životom i razinu vlastite sreće pa ćemo u trećem odjeljku trećeg poglavlja prikazati neke od dosadašnjih spoznaja u istraživanjima sreće, posebice one dobivene istraživanjima među osobama koje karakterizira izrazito loše stanje organizma.

Četvrti dio tog poglavlja bavi se kvalitetom života u kontekstu rasprava o eutanaziji. Najprije će se dati opći prikaz povijesnog razvoja same ideje eutanazije, odnosno spomenut će se neki od važnijih trenutaka njezina hoda od vremena antike pa do današnjih dana.

Nakon toga pokušat ćemo dokučiti što bi to eutanazija uopće bila. Naime, danas vlada silna konfuzija u terminologiji o toj tematici. Eutanazijom se naziva poštivanje već započetog procesa umiranja putem isključivanja medicinskih aparata kad više nisu od pomoći osobi na samrti, ali eutanazijom se mogu nazvati i neka zapravo izravna ubojstva ljudi u neterminalnim fazama života. Čak se i zakretanje vratova peradi zbog straha od "ptičje gripe" naziva eutanazijom. Stoga ćemo u tom poglavlju pokušati pojasniti što je eutanazija i koje (pod)vrste eutanazije postoje.

Etičari kvalitete života i zagovaratelji eutanazije navode raznorazne argumente koji bi govorili u prilog njihovu stajalištu, a elementarni i početni argument na kojem zapravo zasnivaju samu ideju eutanazije jest uklanjanje patnje i boli osobama koje trpe. Pri tome se najčešće govori o ljudima u terminalnim fazama bolesti, no populacija za čija se "prava" agitatori bore nerijetko je i populacija osoba s invaliditetom. Smanjena ili gotovo potpuno onemogućena funkcionalnost organizma te problemi koji iz toga proizlaze nešto je što prema njihovom mišljenju daje dovoljne razloge za postojanje zakonske mogućnosti da se takve osobe oslobodi njihova stanja. Je li to "stanje" doista takvo da ga je moguće riješiti jedino usmrćivanjem osoba samih, kakvih će posljedica imati eventualno dopuštanje takve prakse, može li se uopće govoriti o pravu na smrt, koliko su spomenuti argumenti uopće znanstveno utemeljeni te što doista osobe s invaliditetom misle o toj temi, samo su neka od pitanja koja u tim agitacijama nerijetko ostaju bez odgovora. Stoga ćemo se upravo tim pitanjima, a kroz pregled svjetske i domaće znanstvene literature, baviti u posljednjem dijelu tog poglavlja, a ujedno posljednjem dijelu teorijskog okvira općenito.

Budući da, kako smo već spomenuli, ovoj knjizi nije osnovni cilj samo pregled i kritički osvrt na znanstvene spoznaje nego iz prve ruke doznati mišljenje osoba s invaliditetom o našim pitanjima, na kraju tog poglavlja postavit ćemo nekoliko hipoteza (proizašlih iz literature) kojima ćemo se voditi kroz ostatak knjige.

U četvrtom poglavlju donijet ćemo prikaz metodologije empirijskih istraživanja (ukupno tri). Predstavit će se ciljane populacije, način uzorkovanja, instrumentarij te način obrade dobivenih podataka.

Ključni dio rada donesen je u petom poglavlju. Uz prikaz nekih od dobivenih rezultata ostalih dvaju empirijskih istraživanja i to ondje gdje je potrebno, glavnina poglavlja predstavit će rezultate glavnog empirijskog istraživanja provedenog među osobama s invaliditetom. Ponajprije ćemo prikazati neka od sociodemografskih obilježja ispitanika, a ona će nam dati legitimitet za daljnju argumentiranu raspravu o našoj tematici. Potom ćemo pokazati razmišljanja ispitanika o životu općenito te kroz različite vrste statističke obrade podataka pokušati dokučiti što (ne) utječe na percepciju nepovredivosti ljudskog života, smisla života, ali i zadovoljstva i osjećaja sreće u životu. Pokušat ćemo doznati koji elementi kvalitete života, odnosno koji prediktori doista imaju utjecaja na razinu sreće te jesu li isti kod osoba s invaliditetom i kod osoba bez invaliditeta.

Kako je pitanje moralno-normativne uporabe kriterija kvalitete života najdiskutabilnije upravo u kontekstu eutanazije, većina prikazanih rezultata ticat će se te problematike. Prvo će biti donesen opći prikaz svih pitanja vezanih uz problematiku eutanazije, da bi se nakon toga neke od najvažnijih varijabli temeljito analizirale kroz neka od sociodemografskih obilježja, ali i elemenata kvalitete života.

U šestom poglavlju pokušat ćemo dokučiti što nam dobiveni rezultati govore. Pri tome se prvenstveno misli na tumačenje rezultata u kontekstu naprijed postavljenih teorijskih polazišta i iz njih proizašlih hipoteza, čime se zapravo stvaraju temelji za argumentirano zaključivanje u posljednjem dijelu knjige.

Marko Marinić

 

 

 

 

 

 

 

Zbornik MAKARSKO PRIMORJE DANAS


Zbornik Makarsko primorje danas objavljen je travnja 2012. godine kao 40. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Obuhvaća radove pripremljene za interdisciplinarni znanstveno-stručni skup Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. godine (Makarska, 3. i 4. svibnja 2012. godine). Dvadeset i jedan tekst u zborniku napisala su trideset dva autora različitih znanstvenih i stručnih interesa. - Skup i predstavljanje zbornika


makarska_zbornik

Dvije činjenice posebno određuju kontekst i zbornika i skupa. Prvo, razorni potresi na Makarskom primorju 1962. godine ostavili su dubok trag u kolektivnom sjećanju i društvenim praksama stanovništva. Događaji i društveni procesi koji su potom uslijedili trajno su promijenili krajobraz ovoga područja te društvene i gospodarske odnose u lokalnoj zajednici. Stoga nam se osmišljavanje i organizacija znanstveno-stručnog skupa s ciljem obilježavanja pola stoljeća od nemilih događaja nametnulo samo po sebi


MAKARSKO PRIMORJE DANAS. Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011.
Uredili: Marko Mustapić i Ivan Hrstić
Biblioteka Zbornici – Knjiga 40.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Grad Makarska
Zagreb, 2012. – Str. 480.
ISBN 978-953-6666-87-4

SadržajIz Predgovora / Skup i predstavljanje zbornika



Sadržaj

 

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige

Predgovor
I. STANOVNIŠTVO I NJEGOVE MOGUĆNOSTI
Roko Mišetić i Mario Bara: Stanovništvo Makarskog primorja: demografsko kretanje u vrtlogu društvenih promjena od 1945. do 2011.
Dražen Živić i Sandra Cvikić: Prisilni ratni migranti na području Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Makarska
Krešimir Peračković: Obilježja socio-profesionalne strukture stanovništva Makarske – razvojni ili regresivni resurs?
Josip Burušić, Marija Šakić i Toni Babarović: Obrazovna postignuća učenika i škola Makarskog primorja
II. MJESNA NASELJSKA MREŽA I SAMOUPRAVA
Sonja Podgorelec i Sanja Klempić Bogadi: Socio-geografske promjene u naseljima Makarskog primorja
Geran Marko Miletić: Osnovna obilježja sekundarnog stanovanja na Makarskom primorju
Frane Staničić i Mihovil Škarica: Glavni izazovi učinkovitoj i demokratskoj lokalnoj samoupravi: primjer Makarskog primorja
III. GOSPODARSKA EVOLUCIJA: OD POLJODJELSTVA DO PROMETA I TURIZMA
Saša Poljanec-Borić i Luka Šikić: Makarsko primorje – od rivijere do mikroregije
Danijel Vojak: Gospodarski razvoj makarskog područja u razdoblju od 1945. do 1962.
Jasenka Kranjčević: Turizam u prostornim planovima Makarskog primorja od 1945. do 1990.
Valentina Lasić: Pomorsko-urbanistički razvoj makarske luke od 1945. do 1985.
IV. POTRESI 1962. GODINE U LOKALNOJ POVIJESTI
Mirko Orlić, Miroslava Pasarić i Marijan Herak: Gibanje u moru povezano s makarskim potresom od 11. siječnja 1962. godine
Davorka Herak i Marijan Herak: Seizmičnost i potresna opasnost na Makarskom primorju
Ivan Hrstić: Zbivanja na Makarskom primorju tijekom i nakon potresa 1962. godine
Marko Mustapić i Nenad Karajić: Prirodne katastrofe kao čimbenici modernizacije hrvatskog društva: primjer potresa 1962. godine na Makarskom primorju
Smiljana Šunde: Preseljenje Podgorana bliže moru – druga strana medalje
V. ZAPISI O IDENTITETU
Maja Štambuk: Makarsko zaleđe u razvojnoj ulozi
Marinko Tomasović: Interes za Makarsko primorje u humanističkim znanostima od polovine 20. stoljeća na temelju objavljenog u literaturi
Slaven Letica: Teorijski koncept "korisne prošlosti" i dugoročna vizija razvoja Podgore
Antonija Zaradija Kiš i Vedrana Vela Puharić: Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju
VI. U ONO VRIJEME OBRANE
Jakša Raguž: "U Konavoskim brdima" – prilog poznavanju ratnog puta 156. makarsko-vrgoračke brigade/domobranske pukovnije HV-a
Sažetci
Summary
Bilješke o autorima

>>> Puni tekst knjige



Iz Predgovora

Zbornik što ga čitatelj ima u rukama obuhvaća radove pripremljene za interdisciplinarni znanstveno-stručni skup Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. godine (Makarska, 3. i 4. svibnja 2012. godine). Dvadeset i jedan tekst u zborniku napisala su trideset dva autora različitih znanstvenih i stručnih interesa. Pretežiti broj (18) radova iz područja je društvenih i humanističkih znanosti (sedam ih je iz polja sociologije, pet iz povijesti, a ostali su iz znanstvenih polja demografije, etnologije i antropologije, prava, psihologije te arheologije). Dva su rada s područja prirodnih znanosti, točnije geofizike, a jedan iz tehničkih znanosti, iz urbanizma. Radovi su razvrstani u šest tematskih cjelina: Stanovništvo i njegove mogućnosti, Mjesna naseljska mreža i samouprava, Gospodarska evolucija: od poljodjelstva do prometa i turizma, Potresi 1962. godine u lokalnoj povijesti, Zapisi o identitetu, U ono vrijeme obrane… Valja istaknuti kako u tekstovima o istim ili sličnim temama autori, nerijetko, raspolažu različitim izvorima podataka i koriste različite vremenske nizove, pa se stoga može steći dojam slabije preglednosti ili heterogenosti zbornika. No urednici drže kako upravo takva pluralnost istraživačkih pristupa pruža bolji uvid u analizirane pojave i njihove izvore.

Dvije činjenice posebno određuju kontekst i zbornika i skupa. Prvo, razorni potresi na Makarskom primorju 1962. godine ostavili su dubok trag u kolektivnom sjećanju i društvenim praksama stanovništva. Događaji i društveni procesi koji su potom uslijedili trajno su promijenili krajobraz ovoga područja te društvene i gospodarske odnose u lokalnoj zajednici. Stoga nam se osmišljavanje i organizacija znanstveno-stručnog skupa s ciljem obilježavanja pola stoljeća od nemilih događaja nametnulo samo po sebi. Drugo, u okviru društvenih i humanističkih znanosti nije bilo sustavnog, znanstveno utemeljenog pristupa ispitivanju i analizi socijalnih procesa koji su prethodili potresima te koji su potom uslijedili na Makarskom primorju, pa se može reći kako je ono u tom smislu terra incognita. Zbornik i skup u tom pogledu teže biti koristan poticaj...

Urednici

 

>>> MAKARSKO PRIMORJE: Skup i predstavljanje zbornika, Makarska, 3.-4. svibnja 2012.

 

Studija dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović SKRIVENI ŽIVOTI na engleskom


Rujna 2014. u Biblioteci Centra za urbane i ruralne studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je kao 5. knjiga na engleskom jeziku studija dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović HIDDEN LIVES. An anthropological study of rural women. Pod naslovom SKRIVENI ŽIVOTI - Prilog antropologiji ruralnih žena studija je u istoj biblioteci kao 2. knjiga objavljena srpnja 2012. godine

Lynette nasl

Ova knjiga nastala je na temelju doktorskog rada iz antropologije u kojem sam istraživala rodna iskustva ruralnih i seoskih žena te poimanja ženstvenosti. Tijekom terenskog rada u Slavoniji vrlo su se brzo uzdrmale kulturne pretpostavke koje sam do tada uzimala zdravo za gotovo, jer sam otkrila meni nove načine "činjenja" i "raščinjenja" roda u ruralnim prostorima...
- dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović, Iz uvoda

 
 

Lynette ŠIKIĆ-MIĆANOVIĆ
HIDDEN LIVES. An anthropological study of rural women
Centre for Urban and Rural Studies Series – Book 5
Ivo Pilar Institute of Social Sciences
Zagreb 2014 - pp 186
ISBN 978-953-7964-04-7
- Cover / Impressum / Contents / About the author

 

Contents

- Cover / Impressum / Contents
Acknowledgements

1. GENDER AND RURALITY
Introduction
Outline of the book
Introduction to concepts

2. METHODOLOGICAL CONSIDERATIONS
Methodological approaches used in rural studies
Ethical considerations
Participant observation
Qualitative research interviews
Field Research

3. FOREGROUNDING THE SELF IN FIELDWORK
Introduction
The Researcher’s Role in Shaping the Data
My Positionality
My Research Orientations
Access and Rapport
Research Dilemmas and Challenges
Concluding Remarks

4. GENDERED VALUES AND ATTITUDES
Introduction
Indicators of traditionalism
Being a Girl/Woman
Gendered Expectations
The ‘Ideal’ Woman
Gendered Practices
Concluding remarks

5. THE MEANINGS, PRACTICES AND EFFECTS OF DOMESTIC LABOUR
Introduction
Domestic labour and well-being
Unpaid and domestic: Who does this work?
Ideals and aspirations: What do they want to do and who do they want to be?
Concluding remarks

6. WOMEN’S CONTRIBUTION TO RURAL DEVELOPMENT IN CROATIA
Introduction
Historical background of rural populations in Croatia
Exploration of women’s roles in rural areas
Women’s participation in decision-making
Obstacles to equal opportunity
Rural women – untapped resource?
Concluding remarks

7. CONCLUSIONS AND RECOMMENDATIONS
Main points and findings
Education and Gender
Mobility and Gender
Leisure and gender
Postscript

REFERENCES
SUMMARY
ABOUT THE AUTHOR

>>> Puni tekst knjige

Iz recenzija

Knjiga Skriveni životi: Prilog antropologiji ruralnih žena Lynette Šikić-Mićanović važna je zbog najmanje dva razloga. Prvi se od ovih razloga tiče činjenice da socijalno i regionalno osjetljiv problem društvenog položaja žena u ruralnim sredinama, koji knjiga obrađuje, nije dovoljno društveno problematiziran. Drugi razlog tiče se doprinosa ove knjige trenutnom stanju spoznaja iz kvalitativne metodologije u Hrvatskoj. Knjiga se objavljuje u Hrvatskoj, na hrvatskom jeziku, u znanstvenoj zajednici u kojoj se rade tek prvi koraci u usvajanju kvalitativnih pristupa i metoda. U takvom kontekstu, način na koji autorica problematizira sebe kao istraživačicu, način na koji daje preporuke za daljnja istraživanja, te način na koji se odnosi prema javnim politikama, važan je doprinos humanističkim i društvenim znanostima u Hrvatskoj. 
Lynette Šikić-Mićanović u ovoj knjizi uspijeva znanstveno kompetentno provesti istraživanje i na temelju njegovih rezultata formulirati preporuke javnim politikama. Aktivna društvena uloga ali i minuciozan znanstveni terenski rad Lynette Šikić-Mićanović rezultirali su studijom koja će zasigurno postati dio literature u kolegijima koji obrađuju kvalitativne pristupe unutar društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović

Ovaj rad predstavlja značajan znanstveni doprinos istraživanju rodnog identiteta ruralnih žena u Hrvatskoj po svojim teorijskim i metodološkim dosezima. Osim konceptualne jasnoće, sadržajnog bogatstva, valjano izvedenih zaključaka i obimne literature, rad predstavlja vrstan primjer kvalitativnog istraživanja, interpretativne i humanističke antropologije te refleksivne etnografije. Kao takav, bez dvojbe će koristiti širokom krugu stručnjaka, od istraživača, preko sveučilišnih nastavnika do političara, a predstavljat će i nezaobilazno štivo studentima društvenog i humanističkog usmjerenja, kod kojih je razumijevanje interakcijskih temelja svog subjektivnog svijeta i subjektivnog svijeta druge osobe, kao i ovladavanje osnovama kvalitativne metodologije ključno u razvoju profesionalnih kompetencija.

Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš


>>> Objavljena knjiga dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović SKRIVENI ŽIVOTI
>>> Predstavljanje knjige dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović SKRIVENI ŽIVOTI
>>> Razgovor s dr. sc. Lynette Šikić Mićanović o sudiji SKRIVENI ŽIVOTI



>>> CENTAR ZA URBANE I RURALNE STUDIJE

Objavljena knjiga dr. sc. Jelke Vince Pallua ZAGONETKA VIRDŽINE


Kao 18. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar rujna 2014. objavljena je knjiga dr. sc. Jelke Vince Pallua ZAGONETKA VIRDŽINE. Etnološka i kulturnoantropološka studija – prvo sustavno istraživanje fenomena virdžina/tobelija u hrvatskoj znanosti -  Iz recenzija | Osvrti i recenzije

Virdzin nasl Knjiga je odraz uvjerenja da u interpretaciji pojave virdžine ni starim ni novim mitskim konstrukcijama nema mjesta jer su neegzaktne... Trebalo je dakle upozoriti na nekadašnje i suvremene mitske interpretativne kategorije i prijeći dug vlastiti put u razlučivanju mita od zbilje u odgonetanju zagonetke virdžine



Jelka Vince Pallua
ZAGONETKA VIRDŽINE. Etnološka i kulturnoantropološka studija
Biblioteka STUDIJE – Knjiga 18.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2014. – Str. 310.
ISBN 978-953-6666-91-1
- Omot / Impresum / SadržajO autorici / Iz recenzija


 
Sadržaj

- Omot / Impresum / Sadržaj / Zahvala / Posveta

1. TRAGOM VIRDŽINA

2. RASPROSTRANJENOST POJAVE
2.1. Uvod
2.2. Upitnička građa Etnološkoga atlasa
2.2.1. Tablični prikaz
2.2.2. Etnološka karta 1
2.3. Građa iz pisanih izvora
2.3.1. Popis virdžina, lokaliteta i autora
2.3.2. Etnološka karta 2
2.4. Komentar uz etnološke karte
2.5. "Amazonke" iz Istre — na tragu istarskih žena u muškom odijelu
2.6. Virdžine na Apeninskom poluotoku?
2.6.1. Albanci
2.6.2. Iliri

3. RAZNOLIKO LICE VIRDŽINE

4. ZAGONETKA VIRDŽINE
4.1. Uvodna riječ
4.2. Dva odabrana autora — dvije oprečne interpretacije
4.3. Binarna opozicija: matrijarhat/patrijarhat
4.3.1. Virdžina kao odraz matrijarhata
4.3.2. Virdžina kao odraz patrijarhata
4.4. Prema rješenju drugim putem
4.4.1. Specifičan tip patrijarhalnog poretka
4.4.2. Običajno pravo i imperativ želje za muškim potomstvom
4.4.3. Starija plemenska organizacija i nova plemena
4.4.4. Temelj ili vrh ledenoga brijega?
4.5. Romantično i neoromantično tumačenje pojave virdžine

5. ETNOGRAM — kronološki niz svjedočanstava

Popis autora
Izvori i literatura

Sažetak
Summary
Zusammenfassung
O autorici

>>> Puni tekst knjige


 

Iz recenzija

U odnosu prema svim ranijim studijama ova se knjiga odlikuje svjesnim naporom da se problemu pokuša pristupiti sa što više mogućih motrišta kako bi se, osvjetljavajući raznovrsne njegove aspekte, dobio holistički uvid u nj s naglaskom na povijesni aspekt, jedini prikladan za ovu vrstu problema. Da bi u tome uspjela, morala je razjasniti pojedine čvrsto ustaljene znanstvene predrasude te je znatno raširila polje istraživanja s ove uske teme na cjelovitu problematiku pojave rodovskih/plemenskih organizacija u svjetlu odnosa između tzv. matrijarhata i patrijarhata. Premda se o ovome znanstvenom problemu pisalo već više od stoljeća, pa su se nudila i jako raznolika rješenja, na nj do danas nije valjano odgovoreno pa napor autorice donosi nova, izvorna rješenja. Predamnom je višestruko zanimljivo i koristno djelo koje će naći svoju čitalačku publiku i bez sumnje biti dobitkom za našu znanost.

Prof. dr. sc. Vitomir Belaj, emeritus
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kao plod višegodišnjeg znanstvenoistraživačkog rada, kako teorijskoga tako i empirijskoga, ova knjiga u hrvatskoj znanosti predstavlja prvo sustavno istraživanje fenomena virdžina/tobelija. Zahvaljujući istraživačkoj sveobuhvatnosti knjiga predstavlja jedinstvenu monografiju o virdžinama, društvenom i kulturnom fenomenu prisutnom na zapadnom Balkanu, prostoru vješto prikazanom na primjeru virdžina u svjetlu i danas prisutnog zapadnjačkog paternalizma, imperijalnog doživljaja "svijeta na rubu" – egzotičnih "drugih" koje treba civilizacijski prosvijetliti. Djelo je važan doprinos etnološkoj i općenito kulturnoantropološkoj znanosti, a posebice onim segmentima koji se bave tradicijskim obrascima življenja, kulturnom poviješću, društvenim i obiteljskim ustrojstvom, pitanjima o položaju žene u užoj (obiteljskoj) i javnoj sferi, studijama o rodu, o identitetu, migracijama stanovništva i sl. 

Prof. dr. sc. Jadranka Grbić
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

This book has been long in the making – to my knowledge, since before 2002, when Jelka Vince Pallua presented her work on the subject to the conference on 'Balkan Masculinities' during her fellowship at the School of Slavonic and East European Studies in London. It shows the mark of its long gestation in its wide-ranging research, and it raises fascinating questions about the meanings and uses of cultural categories such as 'tobelija'. It is something of an irony that this book is dedicated to 'invisible women' in history, given that the individuals it discusses are visible to history because they lived not as women but as men. But the dedication aptly sums up Jelka Vince Pallua's life-time commitment as a scholar.

Professor Wendy Bracewell
UCL School of Slavonic and East European Studies


 
Osvrti i recenzije

>>> Predstavljanje knjige dr. sc. Jelke Vince Pallua ZAGONETKA VIRDŽINE, 19. 2. 2015.

>>> Razgovor s dr. sc. Jelkom Vince Pallua o knjizi "Zagonetka virdžine"

>>> GLOBUS: Tajna virdžina: kako živjeti kao muškarac

>>> University Women of EUROPE o knjizi "Zagonetka virdžine"

>>> Lada Čale Feldman, DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA, br. 1/2015., str. 161-163.

>>> Damir Zorić, ZADARSKA SMOTRA, br. 3/2015., str. 217-221.

>>> Jadranka Grbić Jakopović, STUDIA ETHNOLOGICA CROATICA, br. 27/2015., str. 497-500.

>>> Željka Jelavić, ETNOLOŠKA TRIBINA, br. 38/2015., str. 172-173.

>>> Marija Mojca Terčelj, ETNOLOG (Ljubljana), br. 25/2015, str. 361-364.

>>> KLIOFEST 2016: Predstavljanje knjige ZAGONETKA VIRDŽINE, 11. 5. 2016.

>>> Ljiljana Gavrilović, GLASNIK ETNOGRAFSKOG INSTITUTA SANU, br. 2/2016., str. 438-440.

>>> Tvrtko Zebec, NARODNA UMJETNOST, br. 2/2016, str. 170-172.

>>> Lucija Halužan, TREĆA, br. 1-2/2016, str. 114-115.


Izlaganja

>>> Dr. sc. Jelka Vince Pallua: RAZNOLIKO LICE VIRDŽINE...; 22. 8. 2017.




>>> DR. SC. JELKA VINCE PALLUA - Institut Ivo Pilar

>>> DR. SC. JELKA VINCE PALLUA - Curriculum vitae


Objavljena knjiga STRADANJE ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ


Kao 24. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Danijela Vojaka, Bibijane Papo i Alena Tahirija STRADANJE ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ 1941. – 1945. – Djelo se znanstvenim pristupom uvodne studije i kritičkom obradom objavljenog arhivskog i muzejskog gradiva može uspoređivati s najboljim do sada u hrvatskoj historiografiji objavljenim zbirkama izvora o temi represivnih obilježja NDH u vrijeme Drugoga svjetskog rata... – Iz recenzija

Romi nasl

"... izostanak istraživanja romskog stanovništva tijekom Drugoga svjetskog rata, bio je primjetan i u drugim europskim historiografijama. Zbog toga neki znanstvenici spominju pojam 'zaboravljeni holokaust', koji na određen način teži oslikavanju marginalnosti proučavanja stradanja Roma u Drugome svjetskom ratu..." – dr. sc. Danijel Vojak, Iz Predgovora


Danijel Vojak – Bibijana Papo – Alen Tahiri
STRADANJE ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ 1941. – 1945.
Biblioteka Studije – Knjiga 24.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Romsko nacionalno vijeće
Zagreb, 2015. – Str. 414.
ISBN Institut društvenih znanosti Ivo Pilar 978-953-7964-32-0
ISBN Romsko nacionalno vijeće 978-953-57825-7-5

Omot / Impresum / Sadržaj / Iz recenzija


Predstavljanje knjige STRADANJE ROMA U NDH 1941.-1945.

 
Sadržaj

- Omot / Impresum / Sadržaj

Predgovor (Danijel Vojak)
Istraživanjem do činjenica (Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak)
Zaboravljeni holokaust (David Dragoljub Orlović)

I. Danijel Vojak: Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
Uvod
Pogled unatrag: Romi u međuratnoj Hrvatskoj
Stradanje Roma tijekom Drugoga svjetskog rata
Početak progona Roma u NDH: rasni zakoni, popisivanje, kolonizacija
Masovna ubijanja i deportacije Roma u logore i na prisilne radove
Romi u jasenovačkom logoru
"Bijeli Cigani" – spašavanje dijela Roma
Stradanje Roma izvan Jasenovca
Odnos Roma i partizanskog pokreta
Suradnja Roma s vlastima NDH
Spašavanje Roma
Stradanje Roma: brojke
Zaključak

II. Danijel Vojak, Bibijana Papo, Alen Tahiri: Dokumenti
Pogled unatrag: Romi u međuratnoj Hrvatskoj
Početak progona Roma u NDH – Zakoni
Ljeto 1941. – Popisivanje Roma
Kolonizacija Roma
Deportacija roma u Jasenovac 1942.
Romi u jasenovačkom logoru
Konfiskacija/pljačka romske imovine
"Bijeli Cigani"
Odnos Roma i partizanskog pokreta
Odnos prema ustaškim vlastima i četničkom pokretu
Spašavanje Roma
Svakodnevica
Zločini nad Romima u NDH: svjedočanstva, izvješća

III. Danijel Vojak: Izbor iz bibliografije radova o stradanju Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

IV. Sažeci
Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1945.
The Suffering of Roma in the Independent State of Croatia 1941 – 1945
Dukhavibe e Romengo ande Khetanutno Them Kroacija 1941 – 1945
Stradalala dä Bajaš äm Nezavisna Država äm Hrvatska 1941. – 1945.

O autorima
Kazalo osobnih imena
Kazalo zemljopisnih imena

 

 
Iz recenzija


Djelo se znanstvenim pristupom uvodne studije i kritičkom obradom objavljenog arhivskog i muzejskog gradiva može uspoređivati s najboljim do sada u hrvatskoj historiografiji objavljenim zbirkama izvora o temi represivnih obilježja NDH u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Riječ je nedvojbeno o temi važnoj za suvremenu hrvatsku povijest. Ovaj rad donosi mnogobrojne podatke i dokumente koji znače napredak u istraživanju naslovljene problematike i poticaj za daljnja istraživanja.
Dr. sc. Vladimir Geiger

Dr. sc. Vojak i suradnici pokazuju da je pogrešan stari mit o genocidnosti hrvatskog naroda, jer nude čitav niz upečatljivih primjera pomaganja pripadnika hrvatskog naroda progonjenim Romima. Uz to, i same se Rome tretira na dosad neuobičajen način, izvan ustaljenog obrasca pasivne i nemoćne žrtve. Navode se primjeri onih Roma koji su uzeli sudbinu u svoje ruke i bijegom ili čak oružanim otporom sačuvali živote. (...) Sve te činjenice osnažuju dojam da je riječ o vrlo ozbiljnom historiografskom naporu koji će odrediti smjernice za buduća nastojanja u osvjetljavanju povijesti Roma u Hrvatskoj te istraživanju ustaškog režima i Nezavisne Države Hrvatske.
Dr. sc. Goran Hutinec

Položaj i stradanje Roma u NDH još uvijek je historiografski nedostatno istražena tema koja se nalazila na marginama istraživanja stradalništva drugih etničkih skupina (Židovi, Srbi). Ova knjiga dopunjuje i produbljuje dosadašnje spoznaje o toj temi, a zbog svoje dokumentarne podloge predstavljat će nezaobilazan rad za daljnja istraživanja stradanja i sudbine Roma u NDH.
Dr. sc. Zlatko Hasanbegović

 

"Valja spomenuti da se u posljednjih dvadeset godina Institut društvenih znanosti Ivo Pilar svojim istraživanjima i objavljenim publikacijama o Romima nalazi na vrhu među ustanovama u Hrvatskoj koje su se posvetile romskoj problematici, a knjiga pred vama još je jedan prilog toj istraživačkoj tradiciji." - Dr. sc. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, Iz predgovora Istraživanjem do činjenica



>>> Biblioteka STUDIJE




Objavljene ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA


Kao 27. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. sc. Darka Polšeka ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA. – "Pred Vama su socijalno-filozofske i političke priče s ključem. U nekima je ključ pomalo skriven. Priče s tezom nastajale su u razna vremena, i povodi su im bili različiti. Ali kako aktualnost povoda za njihovo pisanje nestaje, sada je prvo na autoru a potom na čitatelju da procijeni mogu li izdržati skroman test promjena"... – Iz Umjesto uvoda

Erasm nasl

Zbirka pedesetak tekstova pod zajedničkim naslovom Erazmove poslovice i cargo kultovi novoga doba govori o suvremenim i uglavnom aktualnim političkim, ekonomskim i socio-kulturnim temama koje objedinjuje nekoliko ideja. Prva je ideja Popperov credo: "Svi smo mi filozofi, ali naše filozofije vrijede vrlo malo. Zbog toga ih treba stalno popravljati"…


Darko Polšek
ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 27.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2016. – Str. 352.
ISBN 978-953-7964-28-3

– Omot | Impresum | Sadržaj | Umjesto uvoda


Predstavljanje knjige: ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA; Zagreb, 15. veljače 2017.

 
Sadržaj


Omot | Impresum | Sadržaj

Posvete
Umjesto uvoda: basne!

1. ŽIVOTINJSKA FARMA NA TRŽIŠTU. Bestijarij bez Ararata

Sedam adagia o ježevima i lisicama: o velikim i malim stvarima
Minervina sova u sumrak ili sumrak Minervine sove?
Basna o tri majmuna
Poučna priča o kuhanim žabama
Socijalna osjetljivost ptice dodo
Svete krave u depresiji
Endemska ribica u europskom akvariju

2. OJ JUNAČKA ZEMLJO MILA
Pionirski obredi prijelaza
Hrvatska kao umjetničko djelo
O duhu zakona i jednakosti
"Napravili smo previše krivih pogrešaka"
Mrtvi kapitali (repriza)
Hrvatski generacijski procijepi
Hrvatska do jučer i od sutra
Jesu li stereotipi o Hrvatima utemeljeni?
Rapsodija o dva malograđanina
Stare slave djedovino

3. HRVATSKI „CARGO KULTOVI“
Cargo kult br. 1 – "Strateške investicije"
Cargo kult br. 2 – "Nemamo viziju"
Cargo kult br. 3 – Javni radovi i "helikopterski novac"
Cargo kult br. 4 – "Opće dobro"
Cargo kult br. 5 – "Čistoća, jezik, revolucija"
Cargo kult br. 6 – "Direktna demokracija" i ostale dječje bolesti ljevičarstva
Cargo kult br. 7 – "Temeljni osobni dohodak"
Cargo kult br. 8 – "Dobri diktatori"
Cargo kult br. 9 – "Državni kapitalizam"
Cargo kult br. 10 – "Sreća"
Cargo kult br. 11 – "Socijalna pravda"
Cargo kult br. 12 – "Kasni kapitalizam"
Cargo kult br. 13 – "Amerika nas prisluškuje"

4. FAJRUNT U HELGINOM BARU
Fajrunt u Helginom baru
Civilizacija više ne stanuje ovdje?
Povjerenje, generacijski sukob i kriza civilizacije
Nesentimentalni odgoj profesora Houellebecqa
Uzroci društvene polarizacije
Ekonomija masovnih migracija
Nove šizme, nove federacije
Demokratska paraliza i tzv. "racionalni glasač"

5. MACHIAVELLI U PROKLETOJ AVLIJI
Komandir Šamil i akademski hajduci
O "svetome nasilju". Poučne priče o Žižeku i Crvenim brigadama
Nova camera obscura
Hrvatska zatvorenikova dilema vlasti i naroda
Neoliberali i nitko više
Foteljaški indignado postaje makijavelist
Machiavelli u prokletoj avliji

6. ŠTO AKO EUROPA PROPADNE? O ideologijama razvaline
Što ako Europa propadne?
Ideologije razvaline
Novi mitraisti. O religioznosti ultraljevičara
Vjerujemo, jer je apsurdno
Nacistička socijalna država
Više Europe?
Zašto narodi propadaju?

7. NIJE TI ŽIVOT PJESMA S HAVAJA! Povratak ježevima i lisicama
Živi – radi – umri!

Zahvale
Sažetak
Summary
O autoru
About the Author

>>> Puni tekst knjige


 
Iz Umjesto uvoda: basne!

(…) Djelo bi poput oštrog kamena, govorio je jedan moj prijatelj, trebalo staviti u more, potom ga izvaditi za stoljeće-dva i vidjeti jesu li ga valovi dovoljno zaoblili. Je li more sirov kamen pretvorilo u lijep oblutak. Ni tih davnih sedamdesetih godina, a ni danas, nisam siguran je li ta slika točna. Ona sigurno nije moderna, jer upravo u današnje vrijeme, u vrijeme internetskog levitiranja nad stvarnošću, živimo posve pod utjecajem maksime Johna Maynarda Keynesa "Dugoročno – svi smo mi mrtvi", pa se i ponašamo kao da "nema sutra". Pa ipak, nemojte mi zamjeriti što koristim taj gotovo jedini preostatak patetike – uvjerenje da djelo nadrasta autora. Po tko zna koji put svoje eseje želim oteti vremenu, i jedini meni dostupan oblik te otmice jest ova starinska, zastarjela metoda — objavljivanje knjiga. Kažem patetičnog uvjerenja jer će ovi nizovi organiziranih slova, za koje bi nekom majmunu po računu vjerojatnosti ili nekoj matematičkoj slučajnosti navodno trebali mileniji da ih tipkanjem sastavi, kao i sve moje ranije knjige, završiti u nekom hiper-svemiru, u nekoj bazi podataka, u nekom globalnom repozitoriju jedinica i nula, zip ili rar datoteka, eventualno s naljepnicom – "Polšek, D. (1960.– ) hrvatski something. Knjige". Tada više neće biti važno što su pisane hrvatskim jezikom, jezikom, kao što će pisati na nekoj budućoj Wikipediji, kojim se govorilo i pisalo krajem drugog i početkom trećeg milenija poslije Krista. To će, unatoč sjajnim tražilicama, i uz mnogo preciznije robote-prevoditelje, dovoljno odbiti potencijalnog čitatelja da dalje istražuje detalje autorova života, a još više da konstruira okolnosti u kojima je pisao. Možda bi efekt pisanja bio veći da se vratimo rukopisima, zelenim nalivperima, ili zašto ne – svitcima i pergamentima, pa da se pretrage internetskih slika teže mogu dešifrirati?

Autor

 

>>> Predstavljanje knjige: ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA; Zagreb, 15. veljače 2017.




Elaborat: IGRANJE IGARA NA SREĆU U HRVATSKOM DRUŠTVU


U sklopu projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske u Biblioteci ELABORATI Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljeni su rezultati istraživanja pod naslovom IGRANJE IGARA NA SREĆU U HRVATSKOM DRUŠTVU autora doc. dr. sc. Renate Glavak Tkalić, dr. sc. Gerana-Marka Miletića i doc. dr. sc. Ines Sučić. - Puni tekst elaborata


igre naslov


Renata Glavak Tkalić, Geran-Marko Miletić, Ines Sučić: IGRANJE IGARA NA SREĆU U HRVATSKOM DRUŠTVU; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2017. - Puni tekst: IGRANJE IGARA NA SREĆU U HRVATSKOM DRUŠTVU

Ciljevi istraživanja

U sklopu znanstvenoistraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske, provedenog od rujna do prosinca 2015. godine, prikupljeni su i podaci o
sudjelovanju ispitanika u igranju igara na sreću. Cilj tog istraživanja bio je prvenstveno utvrditi prevalenciju uzimanja legalnih i ilegalnih droga u općoj populaciji, no korišteno je i nekoliko instrumenata usmjerenih na igranje igara na sreću.

Ciljevi toga dijela istraživanja bili su prikupiti podatke o:

- prevalenciji igranja bilo koje igre na sreću kroz tri razdoblja: ikada u životu, u posljednjih godinu dana te u posljednjih mjesec dana;
- učestalosti igranja pojedinih igara na sreću u posljednjih mjesec dana za sljedeće igre: lutrija (srećke), loto, kladioničke igre, bingo, keno, toto (sportska prognoza), casino igre s kuglicama, kartama ili kockicama, igre na sreću na automatima te online (internet) igre na sreću;
- stavovima prema igranju igara na sreću;
- uključenosti maloljetnika u igranje igara na sreću;
- upoznatosti s rizicima vezanim uz igranje igara na sreću;
- percepciji problema povezanih s igranjem igara na sreću;
- obilježjima trenutačnih igrača (onih koji su igrali igre na sreću u posljednjih mjesec dana) te o obilježjima igrača kod kojih je utvrđeno problematično kockanje u godini koja je prethodila
istraživanju.

 

>>> BIBLIOTEKA ELABORATI





Nova knjiga Saše Poljanec Borić KULTURA ANGAŽIRANE SOCIOLOGIJE


U Biblioteci Centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. sc. Saše Poljanec Borić KULTURA ANGAŽIRANE SOCIOLOGIJE. Knjiga donosi niz analitičkih i kritičkih tekstova o društvenim aspektima suvremenog razvoja hrvatskog društva nastalih u razdoblju od 2006. do 2012. godine. Sadrži i duži sažetak na engleskom jeziku

Angazirana sociolgija-nasl


"Najkraće rečeno, predmet kritike većine tekstova u knjizi je barbarizacija tranzicijskih praksa u suvremenom hrvatskom društvu. Razumijevanje sociologijskog teksta što ga autorica zagovara i prakticira posredno osnažuje sumnju u etičku zalihu "akademiziranih" analiza tranzicijske drame u hrvatskom društvu." - Iz recenzije prof. dr. sc. Ivana Rogića



Saša Poljanec Borić
KULTURA ANGAŽIRANE SOCIOLOGIJE
Biblioteka Centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj - Knjiga prva
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2013. - Str. 128
ISBN 978-953-7964-06-1

- Omot / Impresum / Sadržaj / Iz Predovora / O autorici


Predstavljanje knjige KULTURA ANGAŽIRANE SOCIOLOGIJE, Zagreb, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, 5. veljače 2014.
- IZ TISKA: "Uzurpacije političkih elita", Glas koncila, 23. veljače 2013., str. 28.

 
Sadržaj

- Omot / Impresum / Sadržaj
Predgovor

Case Study of a Partnership for Sustainable Rural Economic Revitalization in Croatia between Southern University, Big Croatian University and Local Croatian NGO

Pismo mojim frendicama
Afera Cvjetni trg
Europa odmah!
Trošenje prostora je razvojna kriza države
Akontacija a ne demokracija — tragom Globusove kampanje protiv protesta u Varšavskoj
Lifestyle urednik za lifestyle investitora
Puni kreveti iznad praznog Grada — priča u četiri slike
Hotolika Korčula u 2 čina
Društvena dioba prostora u tranziciji: tipologija negativnih smjerova i moguže društvene posljedice

Summary
O autorici

 
Iz Predgovora

Kad su u Hrvatsku početkom 2002. godine počeli dolaziti prvi europski projekti iz područja društvenih znanosti, imala sam u nogama već nekoliko godina suradnje s Amerikancima na jednom velikom akademskom projektu. Slučaj je htio da je ono što sam radila s njima bilo od interesa za europski projekt na kojem sam počela surađivati. Našla sam se, u lokalnim okolnostima, usred institucionalnog procesa koji je moju neposrednu životnu i radnu okolinu povezivao s globalnim procesima, a zadatak mi je bio sve to analizirati. Konačno interdisciplinaran zadatak: proces se nije dao objasniti bez razumijevanja "poticaja" kao makroekonomskog konstrukta, analiza se nije mogla provesti bez sociološkog formata i socioloških alata, studije slučaja i polustrukturiranih intervjua, a kontekst se nije mogao opisati bez sustavnih znanja svojstvenih humanističkim znanostima. Radilo se dakle o zadatku u kojem se moglo uživati, pa sam se njemu posvetila, koliko je to već bilo moguće u složenim okolnostima napredovanja u znanstvenim zvanjima koje su tada vladale u Hrvatskoj, s dužnom pažnjom.

Upravo taj tekst, koji je, dakle, bio dio europskog projektnog zadatka, pa je stoga napisan na engleskom, otvara ovu malu knjigu. Pisan kao studija slučaja interkontinentalne akademske suradnje, analizirao je u realnom vremenu složeni proces transfera suvremenih visokoškolskih praksi u zemlji u kojoj je netom završio rat i u kojoj je politički kontekst odgađanja integracijskih procesa počeo stvarati modernizacijske deficite. Kao i mnogi slični tekstovi iz Hrvatske, iz tog vremena, završio je u arhivama međunarodnog znanstvenog projekta od kojeg me je, uskoro, poslovna dinamika odvukla u posve drugom smjeru. U stručnom smislu radilo se zapravo o evaluaciji koja će, neočekivano, gotovo deset godina kasnije poslužiti kao dio službene dokumentacije evaluatorima federalnog američkog ureda za ocjenu uspješnosti američkih akademskih projekata. Neposredno nakon završetka rada na spomenutom projektu počela sam prvi put aktivno tražiti za sebe znanstveni status koji su dotad već osvojili mnoge moje kolegice i kolege čija je specijalizacija bila dublje usađena u jedno polje. No, u Hrvatskoj je afirmacija "u dva polja" ispala gotovo nemoguća misija. Činilo se, naime, da sustav znanstvenog promoviranja ne može prepoznati vrijednost interdisciplinarnog obrazovanja koje sam u 20 godina školovanja kumulirala, iako je dotad već bilo posve izvjesno da broj autorskih radova u mojem slučaju ne predstavlja problem jednako kao što je bilo izvjesno da mi poslodavci rado potpisuju ugovor o radu.

To osobno iskustvo, ali i horizontalni analitički uvid koje sam imala, snažno su mi sugerirali da sustav koji me okružuje kasni u prepoznavanju i prihvaćanju kompetencija i temata koji su bili društveno relevantni izvan granica moje domovine. Zahvaljujući činjenici da je akademska autonomija Sveučilišta u Zagrebu ipak nadjačala kampanilistički obzor nekih njegovih sastavnica, zadržala sam status znanstvenice unatoč tome što se sustav izrazito trudio da me s tog popisa makne. S druge strane, suprotno intencijama sustava s kojim sam se borila, moj je istraživački rad napredovao. Toliko da mi je postalo jasno da sustav neće prepoznati suštinski problem koji stoji iza prosvjeda koji su 2007. počeli bivati vidljivi na Cvjetnom trgu. U to sam vrijeme već bila dovoljno zrela da se angažiram. Onako kako sam jedino mogla. U kućnoj radinosti. Zanatom sociologa. S načelom koje mi je draga i vrlo cijenjena kolegica, posvećena ruralna sociologinja, utuvila u glavu kao temeljnu maksimu naše profesije: "za povijest ima vremena", napisala sam seriju tekstova koji su u realnom vremenu kontekstualizirali društveno relevantne teme za koje sam imala znanstvenu kompetenciju. Ti su tekstovi, objavljeni unatoč posvemašnjoj medijskoj blokadi glavnih dnevnih novina i nacionalnih tjednika u kulturnim glasilima, na slabo vidljivim portalima, s različitim političkim predznacima, središnji dio ove knjige. Svi ovdje okupljeni tekstovi nastali su u razdoblju od 2007. do 2011. godine, prateći društvenu dinamiku procesa koji je osporavao političkim elitama u Hrvatskoj raspolagati javnim prostorom kao da je njihov. Knjiga završava tekstom iz 2012. koji predstavlja početak sistematiziranja problema o kojem sam pisala u tisku kao angažirani sociolog. Ali sistematizacija je dug posao. Kako bi se znalo da je u toku, šaljem javnosti na znanje ovu knjigu. Radi evidencije. I povijesti u kojoj sudjeluju i žene.

Dr. sc. Saša Poljanec Borić


>>> CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE DEMOKRACIJE, DOBRU UPRAVU I LOKALNI RAZVOJ

LEKSIKON HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA – Poziv čitateljima


Hrvatska matica iseljenika i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar objavljuju on line inačicu LEKSIKONA HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA kao podlogu za tiskano izdanje.

Svoje primjedbe, ispravke i sugestije možete do kraja siječnja 2016. godine slati na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


Klikom na sliku Leksikon se otvara za prelistavanje i pretraživanje. 


Leksikon naslovnica

 

 

Poštovani,

pred Vama se nalazi pilot-projekt on line inačice Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina.

Za objavljivanje on line inačice Leksikona priređeno je više od 3500 bibliografskih jedinica – natuknica koje se sastoje od biografija značajnih pojedinaca koji su djelovali i djeluju u iseljeništvu i među hrvatskim manjinama, povijesti društva ili institucija, tiskovina, pojmova, zbirnih natuknica i dr.

U on line inačicu Leksikona uvrštene su biografije istaknutih pojedinaca za koje smo imali dovoljno relevantnih podataka. Dio jednako zaslužnih osoba nije uvršten zbog nedostatka relevantnih biografskih podataka, ali njihove biografije nastojati ćemo prirediti za tiskano izdanje Leksikona. Napominjemo osim toga da zbog dužeg razdoblja u kojem je Leksikon pripreman nije bilo moguće ažurirati sve podatke, a posebno one iz biografija istaknutih pojedinaca.

Imate li relevantne podatke ili informacije koje smo propustili unijeti, molimo Vas da nam ih proslijedite kako bismo nadopunili natuknice i priredili ih za tiskano izdanje Leksikona. Primjedbe, ispravke i sugestije možete poslati na adresu Leksikona: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

On line inačica Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina bit će dostupna za pretraživanje do kraja siječnja 2016. godine.

Uredništvo


>>> LEKSIKON HRVATKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA on line

>>> Predstavljanje LEKSIKONA HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA, 6. 10. 2015.

>>> LEKSIKON HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA - Poziv na suradnju

>>> Predstavljanje Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina na Hrvatskom iseljeničkom kongresu, 23.-26. lipnja 2014.

 

 

LEKSIKON HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA - Poziv na suradnju


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, temeljem narudžbe i uz suradnju Hrvatske matice iseljenika, radi na projektu izrade Leksikona hrvatskog iseljeništva i hrvatskih manjina. Na suradnju se pozivaju sva društva, pojedinci, udruge i svi drugi koji djeluju u iseljeništvu, odnosno među pripadnicima hrvatske manjine da šalju svoje podatke na adresu Instituta - Predstavljanje Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina na Hrvatskom iseljeničkom kongresu, 23.-26. lipnja 2014. / Zbornik HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA

Naziv projekta

LEKSIKON HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA

Voditelj

dr. sc. Vlado Šakić

Zamjenica voditelja

dr. sc. Ljiljana Dobrovšak
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. tel. +385 1 4886 804

Konzultantski tim

dr. sc. Ivan Čizmić
dr. sc. Ivan Rogić
dr. sc. Marin Sopta

Voditelji dionica

Hrvatske manjine u susjednim zemljama i hrvatsko iseljeništvo dr. sc. Ljiljana Dobrovšak Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Željko Brguljan (Crna Gora)
Hrvati u Sjedinjenim Američkim Državama dr. sc. Danijel Vojak; Filip Tomić 
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Hrvati u Australiji i Novom Zelandu  Ivan Hrstić
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Hrvati u Kanadi  Filip Majetić Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Hrvati u Južnoj Americi  dr. sc. Ivana Žebec Šilj
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Hrvati u Njemačkoj  Aleksandra Brnetić
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Hrvati u Austriji  Ivan Brlić
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Hrvati u Francuskoj  Mauricij Frka Petešić
Hrvati u Norveškoj Ivan Poljac

Stalni suradnici

Željko Brguljan Jakov Žižić  Eduard Hamer  Darko Mažuranić   Ivana Andrić Penava

Stručni suradnici

Slaven Kale Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Neven Bošnjaković  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dosadašnji suradnici

Bruna Esih (voditeljica dionice iseljeništvo do 1. 5. 2011.) Nenad Pokos Darjan Godić Ana Jura (Zujić) Boris Kukić Blaženka Krajina Castilia Grgin Manea Dragan Nimac Domagoj Zovak Eduard Hemar Eva Salopek Đuro Franković Ivana Bendra Ivana Mudronja Ivana Rukavina Jasna Ćurković Silva Kramer Lovorka Čoralić Leo Juko Vanja Lukić Mario Bara Marin Beroš Marko Fuček Maja Katušić Marijan Lipovac Maja Lozo Marija Pandžić Melita Suljanović Marija Šerić Martina Šestić Mateo Žanić Petar Macut Petra Platužić Saša Bodulica Sabina Galeković Stipe Kljajić Ilija Šutalo Tamara Prevendar Vlatka Dugački Vlatka Leskovec Zlatko Hasanbegović Zlatko Žužić Željko Holjevac



Više od 3500 jedinica

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, temeljem narudžbe i uz suradnju Hrvatske matice iseljenika, radi na projektu izrade Leksikona hrvatskog iseljeništva i hrvatskih manjina. U projekt su kao suradničke institucije uključeni i Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Ostale relevantne institucije iz Hrvatske i inozemstva koje mogu pripomoći visokoj razini izvedbe ovog zahtjevnog i odgovornog projekta također se u pojedinim fazama pozivaju na suradnju. Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina obuhvatit će više od 3500 bibliografskih jedinica u koje ulaze biografije značajnih pojedinaca koji su djelovali u iseljeništvu i među hrvatskim manjinama, društva, novine, pojmovi i dr.

Voditelj projekta je prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Ivo Pilar, a u menadžmentu projekta sudjeluju ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci u području migracija.

Ciljevi projekta

Pet je temeljnih ciljeva ovog projekta:

1. Prikupljanje i analiza svih reprezentativnih djela u Hrvatskoj i svijetu o iseljenoj Hrvatskoj i hrvatskim manjinama.
2. Pronalaženje i prikupljanje novih i nepoznatih izvora informacija (kao što su privatne zbirke i pismohrane) u Hrvatskoj i svijetu, kao i njihova analiza.
3. Organiziranje prigodnih znanstveno-stručnih skupova u Hrvatskoj i zemljama s brojnijom iseljeničkom i manjinskom populacijom na kojima će se raspraviti bitni sadržaji povezani s izradbom Leksikona.
4. Prema modelu abecedarija, koji su izradili znanstvenici uključeni u projekt, opisivanje svih relevantnih osoba, organizacija, institucija, društava, zajednica, događaja i dr.
5. Uređivanje tekstova i priprema za tisak Leksikona.

Baza podataka

Stručnjaci s Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Instituta Ivo Pilar kreirali su bazu podataka prilagođenu navedenim zahtjevima. Nakon višemjesečnog usavršavanja baze podataka možemo se pohvaliti do sada najpreciznijom i najmodernijom bazom koja omogućuje unos iznimno velikog broja informacija o hrvatskom iseljeništvu i hrvatskim manjinama, a koje se po različitim kriterijima vrlo jednostavno i sustavno mogu prikupljati, pretraživati, koristiti u radu i poslužiti kako ovom tako i drugim, budućim projektima vezanim uz hrvatsko iseljeništvo i manjine.

Poziv na suradnju

Na suradnju pozivamo sva društva, pojedince, udruge i sve druge koji djeluju u iseljeništvu, odnosno među pripadnicima hrvatske manjine da nam šalju svoje podatke na adresu Instituta: Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Marulićev trg 19/I, 10000 Zagreb ili na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Imaginarni primjeri

Ivanović, Ivan (Ivankovci, 1.1.1900. – Ivankovci, 2.2.2002.), povjesničar. Osnovnu školu završio 1914. u Ivankovcima, a 1918. gimnaziju u Vinkovcima. Nakon toga odlazi u SAD gdje postaje aktivan u političkom i društvenom životu hrvatske emigracije. U Bostonu je 1935. osnovao Ivankovački zavičajni klub. 1936. bio je jedan od urednika Glasa Ivankovaca u SAD-u. Nakon 1945. istaknuo se kao član raznih hrvatskih emigrantskih političkih stranaka i kao potpisnik peticije za priznanje Hrvatske u SAD-u (1989.). Nakon uspostave samostalne Hrvatske vraća se u Ivankovce gdje do smrti radi kao književnik. Dj:............... Izv:.....................

Buna hrvatskih rudara u Chicagu (XX. st.). Zbog teških uvjeta rada i neredovite isplate plaće većina hrvatskih rudara u rudniku Gold štrajkala je od rujna 1901. do svibnja 1902. Za vrijeme štrajka stradalo je sedam Hrvata, od čega su dvojica bili ubijeni u sukobu s policijom. Taj događaj neki smatraju prvim sindikalnim organiziranjem Hrvata u SAD-u. Izv.....................

Glas Ivriga (Ivrig, Srbija, XX. st.). Novine je 1938. pokrenuo Nikola Nikolić, koji ih je uređivao do 1941. Za vrijeme Drugog svjetskog rata nisu izlazile, a ponovno ih je pokrenuo Petar Petrović 1953. Ubrzo postaju jedno od najvažnijih glasila Hrvata iz Srbije te se oko njih stvara „Ivrigova intelektualna škola“. Redovito izlaze do danas, a glavni urednik je Petar Petrović ml. Izv.....................



>>> Predstavljanje Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina na Hrvatskom iseljeničkom kongresu, 23.-26. lipnja 2014.

>>> Zbornik HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA

 

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro