Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Objavljen zbornik DOMOVINSKA (I EUROPSKA) SIGURNOST


Zbornik DOMOVINSKA (I EUROPSKA) SIGURNOST. Kriza sigurnosti i politike manipuliranja suverenitetom objavljen je kao 51. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Uredile su ga Sandra Cvikić, Ivana Žebec Šilj i Ivana Bendra a donosi radove s 18. znanstveno-stručnog skupa "Vukovar '91. – dvadeset i četvrta godina poslije" na temu "Vukovar '91.: domovinska (i europska) sigurnost. Kriza sigurnosti i politike manipuliranja suverenitetom" održanog 13. studenoga 2015. u Vukovaru. – Riječ uredica | Sadržaj

DomSig nasl

Znanstveno-stručni prinosi izlaganja u zborniku pridonijet će sagledavanju suvremenoga hrvatskoga društva uronjenog u konformizam svijeta oslobođenog od odgovornosti, kritičke prosudbe, morala i etike te biti jedan od relevantnih izvora za buduća sustavna istraživanja društvenih fenomena i pojava od važnosti za Vukovarce i hrvatsko društvo u cjelini. - Iz Riječi urednica


DOMOVINSKA (I EUROPSKA) SIGURNOST
Kriza sigurnosti i politike manipuliranja suverenitetom
Uredile: Sandra Cvikić, Ivana Žebec Šilj i Ivana Bendra
Biblioteka ZBORNICI. – Knjiga 51.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2017. – Str. 166.
ISBN 978-953-7964-39-9

- Omot | Impresum | Sadržaj | Riječ urednica | O autorima



>>> Predstavljanje zbornika DOMOVINSKA (I EUROPSKA) SIGURNOST; Vukovar, 31. svibnja 2017.

 
Sadržaj

Omot | Impresum | Sadržaj

Riječ urednica

Sanja Špoljar Vržina: An Anthropological Analysis of the Vukovarian-Croatian Mimetic "Normality". Continuities, Discontinuities and Reductionistic Activism
Božo Skoko: Medijska slika Hrvatske 1991. u europskoj javnosti – uloge propagande, stereotipa i odnosa s javnošću
Dražen Živić, Ivo Turk i Nikola Šimunić: Demografske promjene u Vukovarsko-srijemskoj županiji (2001.–2014.) u zrcalu nacionalne sigurnosti
Ivo Džinić: Vukovar – žrtva političkih mitova
Josip Esterajher: Vukovar – presuda Međunarodnog suda (ICJ) – politološki pristup
Branimir Kurmaić i Domagoj Matić: Vukovar kao simbol nacionalnog u kontekstu paneuropskih vrijednosti
Danijel Labaš i Mateja Večerić: Ratno izvještavanje Glasa Koncila o agresiji i okupaciji Vukovara
Andrija Platužić, Željko Živanović i Ozren Žunec: Roj kod Ilače '91. – izgubljena pobjeda
Gordan Črpić i Josip Bošnjaković: Razlozi i izazovi krize identiteta muškarca i očinstva u hrvatskom poslijeratnom društvu

Sažetci
Summaries
O autorima

>>> Puni tekst knjige



 

Riječ urednica

Vukovarski mikrosvijet, povezan univerzumom globaliziranih zajednica u utopijsko "jedinstvo u različitosti" progresivnih politika Zapada, bilježi proteklih dvadeset i pet godina takve društvene transformacije koje običnog čovjeka stavljaju u položaj impotentnog promatrača koji sve više gubi osjećaj i smisao za bilo kakvu promjenu vrijednu zalaganja. Autistično hrvatsko društvo apstinencijom političke volje sustavno arbitrira s dobrobiti svojih građana koji se još uvijek nisu oslobodili oklopa komunističke atomiziranosti totalitarno im usađene svijesti utopijskog svijeta samoupravno-socijalističkog života. Isprepletenost proživljenog, osjećanog i zapamćenog u svijesti i razumu Vukovaraca u suprotnosti je sa socijalno konstruiranom hrvatskom stvarnošću koja ne trpi postkomunistička i poslijeratna tranzicijska lutanja na predziđu Europske unije. Opterećeni hipotekom komunističke prošlosti koja produbljuje razdor u hrvatskom društvu i nadvladava snagu nacionalno oslobođene svijesti i istinoljubive borbe za suverenost naroda dobivene pobjedom u obrambenom ratu, Vukovarci isto kao i ostali hrvatski građani progresivno gube moć ne samo da preuzmu kontrolu nad vlastitim životom, nego i da utječu na razvoj društva u cjelini.

Stoga ovaj zbornik radova pred hrvatsku javnost izlazi s novim znanstvenim i stručnim spoznajama te pronalazi svoje mjesto u kritici suvremenih diskursa moći i znanja. Naime, vukovarska "zajednica koja se sjeća" u tranzicijskom grču bolne preobrazbe hrvatskoga društva tek treba pronaći, istražiti i redefinirati načine na koje će učvrstiti i posvijestiti sve ono što je činilo njihovu prošlost i što oblikuje njihovu sadašnjost. Znanstveno-stručni prinosi izlaganja koja se nalaze u ovom zborniku zato će, nadamo se, pridonijeti sagledavanju suvremenoga hrvatskoga društva uronjenog u konformizam svijeta oslobođenog od odgovornosti, kritičke prosudbe, morala i etike. Nadamo se da će stoga biti jedan od relevantnih izvora za buduća sustavna istraživanja društvenih fenomena i pojava od važnosti za Vukovarce i hrvatsko društvo u cjelini.

Na kraju, svjesni svoje ograničenosti (u smislu veličine zbornika radova) i ovlasti (u smislu intervencije u tekstove) kao urednice, napominjemo da su za iznesene tvrdnje, podatke i činjenice odgovorni autori pojedinih priloga, a mi smo obavile tek nužna stilska i tehnička ujednačivanja rukopisa. Zahvale idu svima koji su svojim radom i trudom omogućili da ovaj zbornik radova uđe u znanstveno-stručni diskurs hrvatske akademske zajednice i javnosti u cjelini.

Urednice

 

 

>>> Predstavljanje zbornika DOMOVINSKA (I EUROPSKA) SIGURNOST; Vukovar, 31. svibnja 2017.

>>> PODRUČNI CENTAR VUKOVAR





Objavljena knjiga Ivana Brlića LIČKA I SENJSKA GRAĐANSKA DRUŠTVA


Kao 31. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Ivana Brlića LIČKA I SENJSKA GRAĐANSKA DRUŠTVA 1835. – 1945. - Sadržaj | Iz recenzija

LicDrust nasl Cilj knjige je bio po prvi put u našoj historiografiji predstaviti ne samo sažet prikaz građanskih udruga, nego i razloge, uzroke te posljedice njihova postojanja na prostoru Like i Senja, a sve u svrhu boljega razumijevanja složenih i nedovoljno razjašnjenih povijesnih procesa u hrvatskoj povijesnoj regiji Lici. – Iz sažetka


Ivan Brlić
LIČKA I SENJSKA GRAĐANSKA DRUŠTVA 1835. – 1945.
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 31.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2017. – Str. 432.
ISBN 978-953-7964-40-5

Omot | Impresum | Sadržaj | Iz recenzija

 

- Predstavljanje knjige LIČKA I SENJSKA GRAĐANSKA DRUŠTVA 1835. - 1945.; Gospić, 10. studenoga 2017.


 
Sadržaj

Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

1. UVOD
1.1. Predmet i metodologija istraživanja građanskih društava na tlu Like i Senja
1.2. Izvori
1.3. Historiografija

2. PROSTORNE I POVIJESNE ODREDNICE LIKE I SENJA DO POJAVE GRAĐANSKIH DRUŠTAVA
2.1. Geografski uvjeti i upravni razlozi
2.2. Dominantna vojnokrajiška iskustva
2.3. Počeci fragmentarne modernizacije nakon ukinuća Vojne krajine
2.4. Lika i Senj u sklopu Ličko-krbavske županije
2.5. Hrvatsko-srpski odnosi
2.6. Lika i Senj u Kraljevini Jugoslaviji

3. DRUŠTVENI I KULTURNI KONTEKST RAZVOJA UDRUGA NA PROSTORU LIKE I SENJA
3.1. Povijest udruživanja
3.2. Habsburška regulacija i njena primjena na prostoru tadašnje civilne i vojne Hrvatske
3.3. Pravno uređenje udruga i zaklada
3.4. Kratka povijest nastanka građanskih društava u Hrvatskoj
3.5. Štedionice kao ekonomske udruge izlaska Like iz permanentne krize
3.6. Statistički podaci kao simboličan pokazatelj gospodarskog i kulturnog napretka Like i Senja
3.7. Važnost prosvjetnih društava i podružnica u Lici i Senju
3.8. Razvoj srpskih građanskih udruga u Lici
3.9. Nastavak razvoja ličkih i senjskih građanskih društava u Kraljevini SHS – Jugoslaviji (1918. – 1941.)
3.10. Ublažavanje krize ograncima gospodarskih organizacija
3.11. Senjska građanska društva kao iznimka
3.12. Zaklade na ličkom tlu (1850.—1940.): institucijski „humanisti“ u pomaganju ličkome čovjeku

4. GRAĐANSKA DRUŠTVA, KLUBOVI I SAVEZI U LICI I SENJU
4.1. Društva u Brinju i okolici
4.1.1. Mjesto Brinje
4.1.2. Građanska društva u Brinju i okolici
4.1.3. Jezerane
4.2. Društva u Donjem Lapcu i okolici
4.3. Društva u Gospiću i okolici
4.3.1. Od stožernog mjesta Ličke pukovnije do ličke metropole
4.3.2. Gospodarske i trgovačke udruge u Gospiću
4.3.3. Humanitarno-dobrotvorna društva u Gospiću
4.3.3.1. Društvo za potporu siromašnih i vrijednih učenika kr. velike gimnazije u Gospiću
4.3.3.2. Društvo za poljepšanje Gospića i okolice
4.3.4. Gospojinska društva
4.3.4.1. Crveni križ u Gospiću
4.3.5. Gospićke štedionice
4.3.6. Kulturno-prosvjetna društva u Gospiću
4.3.6.1. Pjevačka društva
4.3.6.2. Matica hrvatska u Gospiću
4.3.7. Čitaonice u Gospiću i okolici
4.3.7.1. Gospićka sloga i čitaonica Lička vila
4.3.7.2. Čitaonice u gospićkoj okolici
4.3.8. Agrarna društva u Gospiću i okolici
4.3.9. Nacionalne udruge i klubovi
4.3.10. Sportska društva i klubovi u Gospiću
4.3.10.1. Teniski klub u Gospiću
4.3.10.2. Hrvatski športski klub Građanski iz Gospića
4.3.10.3. Športski klub „Victoria“ u Gospiću
4.3.10.4. Ribarsko-udičarsko društvo
4.3.10.5. Lovačko društvo u Gospiću
4.3.11. Planinarsko društvo „Visočica“
4.3.12. Sokolska društva u Gospiću
4.3.13. Gospićka strukovna društva
4.3.13.1. Vatrogasno društvo u Gospiću
4.3.14. Pogrebna društva u Gospiću i okolici
4.3.15. Ostala građanska društva i podružnice u Gospiću
4.4. Društva u Gračacu i okolici
4.4.1. Građanska društva u Gračacu
4.4.2. Građanska društva u Lovincu
4.5. Društva u Karlobagu i okolici
4.5.1. Građanska društva u Karlobagu
4.6. Društva u Korenici i okolici
4.7. Društva u Otočcu i okolici
4.7.1. Otočka štedionica
4.7.2. Gospodarska društva u Otočcu
4.7.3. Dobrovoljno vatrogasno društvo u Otočcu
4.7.4. Otočke čitaonice
4.7.5. Sokolska društva u Otočcu
4.7.6. Glazbeno društvo u Otočcu
4.7.7. Ženska i humanitarna društva u Otočcu
4.7.8. Društvo ratnih vojnih invalida
4.7.9. Čitaonice i seljački domovi u otočkoj okolici
4.7.10. Građanska društva u Vrhovinama
4.8. Društva u Perušiću i okolici
4.8.1. Građanska društva u Perušiću
4.8.2. Građanska društva u perušićkoj okolici
4.9. Društva u Senju i na području grada Senja
4.9.1. Kulturno-prosvjetna društva u Senju
4.9.2. Senjske čitaonice
4.9.3. Humanitarno-dobrotvorna društva u Senju
4.9.4. Sportska društva i klubovi
4.9.5. Hrvatski sokol u Senju
4.9.6. Obrtna i gospodarska društva u Senju
4.9.6.1. Hrvatska obrtnička i radnička zadruga Uskok
4.9.7. Vatrogasno društvo u Senju
4.9.8. Vjerska društva u Senju
4.9.9. Brodarska i pomorska društva u Senju
4.9.10. Štedionice i Trgovačka komora u Senju
4.9.11. Ženska društva u Senju
4.9.12. Matica hrvatska u Senju
4.9.13. Građanska društva u senjskoj okolici
4.10. Društva u Udbini i okolici
4.10.1. Građanska društva u Udbini i Podlapcu

5. LIČKA DRUŠTVA IZVAN LIKE – POVEZANOST SA ZAVIČAJEM
5.1. Iseljavanje Ličana
5.2. Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera
5.3. Lička građanska društva u hrvatskoj metropoli
5.3.1. Društvo Ličana u Zagrebu
5.4. Društvo za unapređenje Karlobaga i okolice
5.5. Lička zavičajna društva u Slavoniji, Banovini i Kordunu

6. SLAB DRUŠTVENI RAZVOJ U VREMENU SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE I IZAZOVI NA STARIM TEMELJIMA U NOVOJ SAMOSTALNOJ HRVATSKOJ
6.1. Jednopartijski kulturno-gospodarski razvoj i novi nositelji izmijenjene ličke stvarnosti
6.2. Lička društva izvan Like od 1990. godine – stvarni pomagatelji obnove i razvoja Ličko-senjske županije

7. ZAKLJUČAK

8. PRILOZI
Izvori
Literatura
Kratice
Sažetak
Summary
Kazalo osobnih imena
O autoru

>>> Puni tekst knjige

 
Iz recenzija

Prikazom povijesti građanskih društava u Lici i Senju od pojave prve čitaonice u Senju (1835.) do osnutka posljednje građanske udruge u Donjem Lapcu (1940.), temeljenim na izvornoj građi iz hrvatskih arhiva i suvremenim tiskovinama te kritičkom vrednovanju rezultata historiografskih istraživanja, dobiven je uvid u nastanak, djelovanje i nestanak brojnih udruga važnih za poznavanje društvenih, kulturnih, gospodarskih, političkih i športskih djelovanja u jednoj od hrvatskih regija sa specifičnim razvojem od vojne granice do sastavnog dijela građanske Hrvatske.
Analizom djelovanja građanskih udruga u Lici i Senju autor je dao znanstveno utemeljene odgovore na brojna pitanja vezana uz širi društveni, politički, gospodarski, kulturni i vjerski život žiteljstva Like i Senja u razdoblju velikih političkih nestabilnosti Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Jugoslavije te modernizacijskih procesa iz druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća.

• Zlatko Matijević

Kroz prikaz ličkih i senjskih društava i njihova rada pokazuje se kolika je važnost angažmana pojedinaca i čitavoga društva u radu za dobrobit zajednice, kako one lokalne tako i na razini čitave države. Autor ukazuje na probleme s kojima su se ličko društvo i njegova društva susretali u turbulentnim i često traumatičnim lomovima 20. stoljeća, ali i na pozitivne rezultate koje je lokalna zajednica postigla kroz svoje okupljanje i artikuliranje zajedničkih interesa. Ovom knjigom otvoren je prostor za nova i drugačija istraživanja i osmišljavanja ličke prošlosti u „dugom devetnaestom“ i „kratkom dvadesetom“ stoljeću, što će svakako biti vrijedan poticaj i solidna osnova za ostale povjesničare i druge znanstvenike da taj izazov prihvate.

• Ivica Šute

 

>>> Predstavljanje knjige LIČKA I SENJSKA GRAĐANSKA DRUŠTVA 1835. - 1945.; Gospić, 10. studenoga 2017.

>>> PODRUČNI CENTAR GOSPIĆ




Objavljena knjiga BAŠTINSKE TEME BOKE KOTORSKE Vinicija B. Lupisa


Kao 17. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Vinicija B. Lupisa BAŠTINSKE TEME BOKE KOTORSKE. Knjiga je izbor znanstvenih radova, eseja i ogleda autora koji se dva desetljeća sustavno bavi kulturnom baštinom Boke kotorske i hrvatske autohtone zajednice u susjednoj Crnoj Gori

Boka nasl s

Knjiga je prilog poštovanju nacionalne baštinske cjelovitosti i sagledavanju Boke kotorske kao integralnoga hrvatskog kulturnog i duhovnog prostora koji se sada nalazi izvan političkih granica Republike Hrvatske, poštujući pritom političke i povijesne stvarnosti suvremenih europskih standarda. – Iz Uvoda





Vinicije B. Lupis
BAŠTINSKE TEME BOKE KOTORSKE
Biblioteka Studije – Knjiga 17.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik i Gospa od Škrpjela – Perast
Dubrovnik – Zagreb, 2013. – Str. 436.
ISBN 978–953–6666-99-7

- Omot / Impresum / Sadržaj / Iz recenzija


 
Sadržaj

Omot / Impresum / Kazalo
Uvod

ZLATARSTVO, KIPARSTVO, SLIKARSTVO
Kult i štovanje sv. Petilovrijenaca u Dubrovniku i Kotoru
Kult u Dubrovniku
Kult u Boki
Crkve posvećene Petilovrijencima
Moćnici sv. Petilovrijenaca
Zaključak
Marin de Gosti – darovatelj dvaju moćnika kotorskoj prvostolnici tijekom prve polovine XIV.stoljeća
Iz prošlosti srednjovjekovnog zlatarstva u Baru
Likovne teme u slavu grada Kotora
Raspelo iz crkve sv. Marije od Rijeke
Kipovi sv. Vinka Ferrerskog i Gospe Snježne iz Škaljara te Gospe od Milosti ispred Tivta
Jakov Kotoranin i njegove umjetnine
Raspelo pripisano Jurju Petroviću iz crkve sv. Eustahija (Stasija) u Dobroti ili novi Fulgencije Bakotić?
O moru i Gospinu štovanju u Boki kotorskoj
Povijest i sakralna baština crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi
Liturgijski predmeti, ex vota i crkveno zlato
Ophodna raspela
O svećenicima glagoljašima
O društvenom životu i običaju svibanjskog stabla
Svećenici u Gornjoj Lastvi
Sakralna baština franjevačkog samostana sv. Klare u Kotoru
Povijesni uvod
Franjevački samostan sv. Klare
Arhitektura
Kiparstvo
Slikarstvo
Zlatarstvo
Crkvena zvona
Crkveni tekstil
Pisana riječ
Nepoznata grafika s prikazom Gospe od Škrpjela
Bokeljski Ritzos
Poznavanje sakralne baštine Tivta
Iznova o korčulanskoj sakralnoj baštini
Kulturne i povijesne veze Blata i Boke kotorske

ARHITEKTURA
Prilozi poznavanju arhitekture XIX. i početka XX. stoljeća u Boki kotorskoj

KNJIŽEVNOST
Pohođenje crkava koje su u Kotoru od Bratstva sv. Križa, i prvom Svetomu Križu
Predgovor
O Živu (Ivu) Bolici Kokoljiću
O nepoznatoj pjesmi o bokeljskom jedrenjaku

ESEJI
Don Srećko Vulović i fra Frane
In memoriam: dr. sc. ilija Mitić (26. prosinca 1921. – 1. veljače 2009.)
Bokeljska mornarica, fides et honor – vjera i poštenje
Peraški boj, 15. svibnja 1654. Godine
Suvremena sakralna baština Boke
Biskup Pavao Butorac – još jedna zaboravljena godišnjica
Tri bokeška zvonika
Blažena Ozana – poveznica svjetova
Luka Brajnović – bokeljski novinar
Osvrt na knjigu Željka Brguljana Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića

Sažetak
Summary
Izvori i literatura
Popis likovnih priloga
Kazalo imena i zemljopisnih pojmova
Iz pera recenzenata
Bilješka o autoru

 
Iz recenzija

U novoj knjizi Vinicija B. Lupisa Baštinske teme Boke kotorske ujedinjen je niz studija i znanstvenih radova te kritičkih prikaza vezanih uz povijesnu, povijesnoumjetničku i književno-povijesnu baštinu Boke kotorske, stvorenu tijekom stoljećâ unutar autohtone hrvatske zajednice, koja danas pripada teritoriju Crne Gore. Unutar sustavnoga Lupisova stručnog praćenja bokokotorskog područja zastupljene su na više mjesta književno-povijesne teme, a dvije veće zasebne studije u epicentar autorova zanimanja postavljaju poeziju (...) Možemo zaključiti da knjiga Vinicija B. Lupisa pruža važno vrelo pomno istraženih arhivskih podataka, koje autor uklapa u sintezu multidisciplinarnog proučavanja bokokotorskog područja, pružajući nam na uvid potpuno nove činjenice ili dovodeći postojeću poznatu građu u iscrpne komparativne odnose europskoga umjetničkog civilizacijskog kruga i konteksta. Budući da je bokokotorsko područje još uvijek nedostatno proučavano od hrvatskih znanstvenika, tim više je ova knjiga s obiljem novoistražene i višestruko proučene tematike dragocjena i iznimno potrebna.

Dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek

U knjizi Baštinske teme Boke kotorske u različitim se tematskim cjelinama, istančanim stilom i dojmljivom znanstvenom erudicijom, prezentiraju probrani samostalni znanstveni članci, studije, osvrti i eseji povijesnog, povijesnoumjetničkog, relikviološkog, martirološkog i književnog karaktera, koji međusobno konvergiraju u interdisciplinarnu kulturološku studiju kojoj je zadaća ne tek zahvaćati nego i bistriti u dubokom i neiscrpnom, ali i dobrano zatravljenom bazenu hrvatskoga povijesnog i kulturnog naslijeđa Boke kotorske (...) Autor Vinicije B. Lupis, poput pravog bašćinca, jasnim stilom i znanstveno utemeljenim i nepobitnim činjenicama, ali ne bez duše i osjećaja, jer "rasutu bašćinu" ne skuplja da bi sebi nešto ušićario, nego da bi obilato i drugima davao, otvara niz tema koje su na izgled unaprijed bile osuđene na zaborav. Upravo je zaborav jedna od bolnih činjenica koja se proteže na otkrivanje, čuvanje i tumačenje tema vezanih uz naš nacionalni povijesno-kulturološki okvir izvan državnih teritorija Republike Hrvatske. Vinicije B. Lupis ne zaboravlja, štoviše, vrlo dobro pamti i zna "što je bilo i kako je bilo", i ne ustručava se to reći.

Dr. sc. Branko Matulić

>>> PODRUČNI CENTAR DUBROVNIK

 

Objavljen UVOD U BIHEVIORALNU EKONOMIJU


Kao 43. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je veljače 2014. UVOD U BIHEVIORALNU EKONOMIJU. Zbornik su uredili Darko Polšek i Kosta Bovan a donosi prve u nas tekstove na temu bihevioralne ekonomije – discipline koja ispituje iracionalnosti ponašanja kao "odmake" ili pristranosti od modela racionalnog ponašanja, psihološke discipline koja sintetizira empirijske nalaze u prvome redu iz psihologije i ekonomije

BIH-EK-1 nasl

Knjiga je namijenjena svim zainteresiranim pojedincima, školama i fakultetima na kojima se proučava ljudska (predvidljiva) iracionalnost. Nastavnicima i studentima koje zanimaju intuicije, heuristike i pristranosti na odsjecima za psihologiju, u ekonomiji, pravu, medicini i brojnim drugim područjima – Iz Predgovora




UVOD U BIHEVIORALNU EKONOMIJU
Uredili: Darko Polšek i Kosta Bovan
Biblioteka ZBORNICI – Knjiga 43.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb 2014. – Str. 480.
ISBN 978-953-7964-09-2

- Sadržaj / Iz Predgovora / O autorima


 

Sadržaj


- Omot / Impresum / Sadržaj
Predgovor
Darko Polšek i Marko Bokulić: Dvije paradigme objašnjenja kognitivnih pristranosti u odlučivanju
Peter Greenfinch: Što je bihevioralna ekonomija?
PARADIGMA 1: HEURISTIKE KAO ODMAK OD RACIONALNOSTI
Hamard Evitiatini: Što su heuristike?
Daniel Kahneman i Amos Tversky: Suđenje u uvjetima neizvjesnosti
Daniel Kahneman: Čudesa i greške intuitivnog mišljenja. Rasprava s Ledom Cosmides, Stevenom Pinkerom i Johnom Toobyjem
Nina Mažar i Dan Ariely: Iracionalno nepoštenje: malo usklađenosti, malo kršenja
Paul Slovic: Što ih više umire, to se manje brinemo
Ori Brafman i Rom Brafman: Pometeni
Kosta Bovan i Marko Bokulić: Efekt i pristranost nepovratno izgubljenog troška
Marko Bokulić i Darko Polšek: Heuristika sidrenja
Richard Thaler i Cass Sunstein: Poticaj
Andrijana Mušura: Racionalnost u ekonomskim teorijama
INTERTEMPORALNE PRISTRANOSTI
Daniel Gilbert: Put u Drugođiju
Kosta Bovan: Zanemarivanje trajanja
BIHEVIORALNE FINANCIJE
Velimir Šonje: Financije i racionalnost: što možemo naučiti od bihevioralnih financija
Marko Bokulić i Kosta Bovan: Mentalno računovodstvo
TEORIJE DVOSTRUKOG PROCESIRANJA
Timothy Wilson: Tko je glavni?
Daniel Kahneman
Karte ograničene racionalnosti: jedan stav o intuitivnom suđenju i izboru. Govor pri dodjeli Nobelove nagrade
Nikola Erceg: Dva primjera pogreški zbog dvostrukog procesiranja
PARADIGMA 2: HEURISTIKE KAO ISPRAVNO ODLUČIVANJE
Steven Pinker: Kako radi um
Igor Mikloušić: Koncept (i)racionalnosti u kontekstu evolucijske psihologije
Gerd Gigerenzer i Henry Brighton: Homo heuristicus
Gerd Gigerenzer i Peter Todd: Brze i jednostavne heuristike. Adaptivna kutija s oruđem
Daniel Goldstein i Gerd Gigerenzer: Heuristika prepoznavanja. Kako nas neznanje čini pametnima
NEUROEKONOMIJA
Joel Parker Henderson: Što je neuroekonomija
UMJESTO ZAKLJUČKA
Herbert Gintis: Budućnost bihevioralne ekonomije
Pojmovnik
O autorima
Za one koji žele znati više


 
Iz Predgovora


Bihevioralna ekonomija je disciplina koja ispituje iracionalnosti ponašanja kao "odmake" ili pristranosti od modela racionalnog ponašanja, odnosno psihološka disciplina koja sintetizira empirijske nalaze u prvome redu iz psihologije i ekonomije. Ona je ponudila, i još uvijek nudi, "objašnjavalačko obećanje" – naime metodološko-znanstveni zahtjev da se generalizacije iz empirijskih nalaza spomenutih struka prošire i na druga područja ljudskog ponašanja i odlučivanja, primjerice na pravo, antropologiju ili medicinu. Stoga je bihevioralna ekonomija danas, četrdesetak godina od pionirskih radova Kahnemana i Tverskog, postala respektabilna i iznimno popularna znanstvena disciplina. Samo 2013. godine objavljeno je dvadesetak popularnih knjiga koje obrađuju mehanizme donošenja iracionalnih odluka, od kojih preporučujemo dvije, Subliminalno Leonarda Mlodinowa i Umijeće jasnog mišljenja Rolfa Dobellija.
Pri pokušajima davanja odgovora na pitanje zašto ljudi donose sistematski pogrešne odluke, zašto su "predvidljivo iracionalni", istraživači heuristika i pristranosti u ljudskome odlučivanju i ponašanju pošli su različitim putevima. Prva skupina istraživača (tzv. bihevioralni ekonomisti u ograničenom, tj. standardnom smislu riječi) i dalje će tražiti objašnjenja iracionalnosti s pomoću "odmaka" od pretpostavljenih normi racionalnosti. Njih će češće zanimati sami efekti i manifestacije iracionalnosti i eksperimenti, a ne "dublja" teorijska objašnjenja.
Druga skupina istraživača potražit će odgovore na postavljena pitanja u posve drugom sklopu normi – "normi" koje nam je na neki način pružila evolucija. Tu drugu skupinu istraživača zanimaju heuristike kao "adaptivna oruđa", kao "švicarski noževi" našega uma. Ti će istraživači tvrditi da heuristike u mnogo stvarnih situacija, gotovo u pravilu, iznimno dobro funkcioniraju u stvarnome svijetu. Stoga ti istraživači opisane nalaze neće zvati "greškama". Za njih će spomenute greške biti stvar konteksta, naime lošeg "pakiranja" problema za koje ljudi imaju itekako dobre prečice, odnosno kontekstualne ili evolucijski zadane heuristike. Greške će se, prema tim istraživačima, pojaviti kada pojedine mehanizme (alate ili heuristike) za rješavanje tipičnih evolucijskih problema primjenjujemo u pogrešnim "ekologijama" ili situacijama: kada otvarače konzervi koristimo kao noževe, vadičepe kao odvijače ili noževe kao pincete.
Ovaj smo zbornik stoga organizirali upravo na taj način: kao ilustraciju teorijskog sukoba dviju "paradigmi" u istraživanju iracionalnosti.

Darko Polšek i Kosta Bovan



Objavljena knjiga dr. sc. Jelene Puđak KOGA BRIGA ZA KLIMU?


Kao 19. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prosinca 2014. objavljena je knjiga dr. sc. Jelene Puđak KOGA BRIGA ZA KLIMU? K sociologiji klimatskih promjena – koja promovira jedno, do sada u Hrvatskoj zanemareno ili nepostojeće potpolje sociologije, sociologiju klimatskih promjena. - O knjizi | Iz recenzija

Pudjak nasl  

U knjizi smo artikulirali prijedlog socioloških dimenzija klimatskih promjena koje obuhvaćaju sljedeće elemente: karakteristike društvenog ustroja koji utječe na uzroke klimatskih promjena, konzumerizam, društvenu konstrukciju značenja "klimatskih promjena", (de)politizaciju znanosti o klimi, klimatsku pravdu te sociologiju javnih politika klimatskih promjena - dr. sc. Jelena Puđak


Jelena Puđak
KOGA BRIGA ZA KLIMU? K sociologiji klimatskih promjena
Biblioteka STUDIJE - Knjiga 19.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2014. - Str. 221.
ISBN 978-953-7964-13-9

Omot / Impresum / Sadržaj / O knjiziIz recenzija


 
Sadržaj


Omot / Impresum / Sadržaj 

Predgovor

 1. Uvod

 2. Mala škola socijalne ekologije ili kakva je veza sociologije i klimatskih promjena
2.1. Znanost o klimi kao društveni fenomen

3. Društvo visokih emisija

4. Sociološke dimenzije klimatskih promjena
4.1. Analiza suvremenog društvenog ustroja
4.2. Društvena konstrukcija značenja klimatskih promjena
4.3. Politizacija znanosti o klimi
4.4. Klimatska pravda
4.5. Konzumerizam
4.6. Sociologija javnih politika klimatskih promjena
4.7. Klimatske promjene kao globalno javno dobro

5. Analiza procesa karbonizacije u Hrvatskoj
5.1. Položaj Hrvatske u svijetu: komparativna analiza stupnja karbonizacije
Sektor energetike
Sektor poljoprivrede
Sektor industrijskih procesa
5.2. Pogled u budućnost
Trendovi emisija stakleničkih plinova
Politike i mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova
Energetska strategija i Strategija održivog razvoja Hrvatske
Opažene klimatske promjene u Hrvatskoj
5.3. Zaključne napomene

6. Istraživanje stavova relevantnih aktera o stanju i učinkovitosti mjera
6.1. Metodologija istraživanja
Ciljevi istraživanja i istraživačka pitanja
Uzorak i tipologija socijalnih aktera
Metoda prikupljanja podataka
Metoda obrade podataka
6.2. Rezultati istraživanja
Opći pregled rezultata
Važnost klimatskih promjena
Relevantni akteri i njihove zadaće
Perspektive politike klimatskih promjena
Stanje klimatske politike u Hrvatskoj
Kontekst i provedba politike klimatskih promjena u Hrvatskoj
6.3. Zaključci istraživanja

7. Zaključak

 Prilog 1
Prilog 2: Protokol intervjua
Literatura
Sažetak
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige


 
O knjizi

Suvremeni svijet i suvremena društva reproduciraju se tako da sustavno proizvode sve više stakleničkih plinova. Ljudska rasa globalno zagrijava svoj planet. Polako ali neizbježno, sve to vodi klimatskim promjenama koje već sada imaju za posljedicu ekstremne pojave, sušu, poplave, toplotne udare, velike materijalne štete. Živimo u "visokougljičnim" društvima, živimo na način koji na duge staze nije održiv. Mari li tko za to? Deklarativno, da. Zabrinutost raste, ali ponašanje ostaje manje-više isto. Nepametno i destruktivno. Doista, koga briga za klimu? 

Premda još nije služeno konstituirana kao posebna sociologija, sociologija klimatskih promjena ubrzano nastaje. Predmet joj očito ne nedostaje. Kako promjena nabolje ovisi o promjeni pojedinačnog i društvenog načina mišljenja i djelovanja, sociologija itekako ima što ovdje reći. 

Mlada hrvatska sociologinja Jelena Puđak pridružuje se ovom knjigom sociologijskom spoznajnom trudu da se dokuči koje promjene u "mind setu", u društvenim odnosima i "zaključanim" sustavima, u interesima i vrednotama te ponašanju socijalnih aktera valja prepoznati i provoditi kako bismo krenuli prema "niskougljičnim društvima". Prateći rad Jelene Puđak desetak godina skloni smo ustvrditi da je autorica pionir nastajuće sociologije klimatskih promjena u Hrvatskoj, a ova knjiga pionirski pothvat vrijedan poštovanja. I čitanja!

Prof. dr. sc. Vladimir Lay


 
Iz recenzija

Zaključci koji proizlaze iz istraživanja predstavljenog u ovoj knjizi značajan su doprinos razumijevanju bitnog i aktualnog društvenog procesa donošenja i operacionalizacije klimatske politike u društvu (...) posebno u kontekstu istraživanja društvenih aktera koji se pozicioniraju kao prepreka, odnosno kao promotori razvoju mjera suzbijanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Akademik Ivan Cifrić


Radi se o istraživanju (...) koje promovira jedno, do sada u Hrvatskoj zanemareno ili nepostojeće potpolje sociologije, sociologiju klimatskih promjena. Korištenjem kvalitativne metodologije rad se ističe ne samo u dubini i detaljima istraživanja fenomena, već i u tome što svojim korektnim pristupom i zanimljivom analizom rezultata doprinosi afirmaciji te metodologije u području društvenih znanosti u Hrvatskoj.
Klimatske promjene kao znanstveno područje bavljenja iznimno su kompleksan fenomen. U svojoj prirodi zahtijevaju interdisciplinaran pristup, no također i mogućnost iznošenja nalaza i preporuka na popularnoznanstven način jer je tema previše važna, a da ne bi bila jasna i dostupna i ekspertnoj i laičkoj javnosti. Upravo ova znanstvena studija doprinosi u oba smisla.

Doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković



>>> Predstavljanje knjige dr. sc. Jelene Puđak KOGA BRIGA ZA KLIMU?, 16. 1. 2015.



Objavljen zbornik HRVATSKI ISTOK U DOMOVINSKOM RATU


Zbornik HRVATSKI ISTOK U DOMOVINSKOM RATU – ISKUSTVA, SPOZNAJE I POSLJEDICE objavljen je prosinca 2015. kao 48. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Glavni urednik zbornika je prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo a donosi radove s istoimenog Prvog interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog 4. i 5. prosinca 2014. godine u Osijeku u organizaciji Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek s partnerima Odjelom za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera i Ogrankom Matice hrvatske Osijek – O knjizi | Sadržaj

nasl Z48



"… znanstveni članci u ovom zborniku mogu se svrstati u nekoliko okvirnih tematskih cjelina koje se odnose na pojedine aspekte znanstveno-istraživačkog rada, to su vojni, politički, pravni, mirovni, obrazovni, znanstveni, kulturni, ekonomski, jezični, socijalni, zdravstveni, vjerski, informativni, pravosudni i drugi aspekti…" – Iz Predgovora


HRVATSKI ISTOK U DOMOVINSKOM RATU – ISKUSTVA, SPOZNAJE I POSLJEDICE
Urednik: Miljenko Brekalo
Biblioteka ZBORNICI – Knjiga 48.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2015. – Str. 400.
ISBN 978-953-7964-27-6

 - Omot / Impresum / Sadržaj / Predgovor / O autorima


 
Sadržaj


- Omot / Impresum / Sadržaj

Predgovor
Preface

Miroslav Tuđman: Strategijski dosezi europskih i hrvatskih mirovnih inicijativa 1991.-1993.
Marin Srakić: Katolička Crkva u Osijeku za vrijeme rata protiv Hrvatske
Slavko Barić, Marinko Lozančić: Hrvatski istok - geostrategijske značajke
Tihomil Maštrović: Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika
Monika Komušanac: Istočna Hrvatska - strateški prostor obrane od srbijanske agresije
Marin Sabolović: Vojno-geografska analiza operativnog područja istočnoslavonskog bojišta
Ana Holjevac Tuković: Hrvatski istok kroz djelovanje mirovnih misija Ujedinjenih naroda u Domovinskom ratu
Miljenko Brekalo: Pravni aspekti oružane agresije u Republici Hrvatskoj 1991.-1998.
Denis Njari: Mađari istočne Slavonije u Domovinskom ratu
Marija Šerić: Slovaci u Domovinskom ratu
Dražen Živić, Ivan Hubalek: Ratna skloništa u Vukovaru 1991. godine - crtice za povijest obrane grada
Davor Runtić: Tordinci 1991. - fenomen obrane
Ivica Završki, Zvjezdana Penava Brekalo, Marino Manin: Belje u Domovinskom ratu i mirnoj reintegraciji hrvatske Baranje
Srećko Tomas, Drago Šubarić, Vlado Guberac, Zvonimir Zdunić, Josip Kovačević, Darko Kiš: Stradanje Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra tijekom Domovinskog rata
Mate Buntić, Ivica Musić: Teorija pravednog rata i mira u kasno–skolastičkoj misli Francisca de Vitorie i Francisca Suáreza
Antonija Vranješ: Poratna književnost kao nositelj kulture sjećanja na traumu Domovinskoga rata na hrvatskom istoku na primjeru odabranih književnih djela
Marina Đukić, Mirta Bijuković Maršić: Kultura s funkcijom katalizatora u ratnom izvještavanju
Branko Kuna: Osječki ratni leksik(on)
Jelena Červenjak Kmoniček: Djelovanje u ratnim (ne)prilikama (Osvrt na rad OŠ "Dobriša Cesarić" u školskoj godini 1991./1992.)
Zlata Živaković-Kerže: Rad u progonstvu Kolonije kipara naivaca "Petar Smajić" iz Ernestinova
Jasminka Mesarić: Ratne sezone Dječjeg kazališta u Osijeku - simbol "normalnog života"
Tihomir Živić: Doba sazrijevanja: štiva o Domovinskome ratu u američkim računalnim učilima
Želimir Orkić, Ivan Miškulin, Albina Dumić: Kvaliteta života i zdravlja hrvatskih branitelja s područja istočne Hrvatske u odnosu na njihov samoprocijenjeni ekonomski status
Josipa Maras Kraljević: Prikaz posljednje godine mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u lokalnim srpskim elektroničkim medijima

O autorima

 
O knjizi

Prvi interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatski istok u Domovinskom ratu – iskustva, spoznaje i posljedice, organizirao je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek s partnerima Odjelom za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera i Ogrankom Matice hrvatske Osijek. Organizatori ovoga skupa, kao i građani, osjetili su u svakodnevnici nedostatak poznavanja brojnih tema iz Domovinskoga rata, naročito onih koje se odnose na hrvatski istok. Sudionici skupa javnosti su približili brojne teme iz područja vojne doktrine i taktike, geostrategije, državnosti i pitanja državnih granica, međunarodnog priznanja hrvatskog jezika, povijesno-pravnih aspekata oružane agresije na RH, nacionalnih manjina, zbrinjavanja ranjenika tijekom izravne agresije na Republiku Hrvatsku, funkcioniranje gospodarskih subjekata, odvijanje kulturne djelatnosti tijekom ratnih događanja, funkcioniranje obrazovnih institucija (osnovnih i srednjih škola, fakulteta) i dr.



>>> PODRUČNI CENTAR OSIJEK




Objavljena knjiga dr. sc. Saše Poljanec-Borić PRAVO NA SADA!


Kao 28. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. sc. Saše Poljanec-Borić PRAVO NA SADA! Radovi iz sociologije prostora. – „Knjiga se sastoji od četrnaest publicističkih radova posvećenih društvenim promjenama u hrvatskom prostoru objavljenih u obliku komentara na internetskom portalu H-Alter u tijeku 2014. i 2015. godine. Također, u knjizi se objavljuju četiri rada koja se bave sličnim društvenim i prostornim temama kao i publicistički radovi ali u drugoj, znanstvenoj formi… " – Iz Predgovora

PravoNaSada-nasl

Ono što tekstove okupljene u knjizi čini jedinstvenom cjelinom njihova je usmjerenost na analizu društvenih procesa u prostoru, u svim njegovim „analitičkim“ cjelinama: ruralnim i urbanim, kontinentalnim i primorskim, obalnim i otočnim, nacionalnim i regionalnim… – Iz Predgovora



Saša Poljanec-Borić
PRAVO NA SADA! Radovi iz sociologije prostora
Biblioteka STUDIJE. - Knjiga 28.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2016. – Str. 166.
ISBN 978-953-7964-26-9

Omot | Impresum | Sadržaj | Iz Predgovora

 
Predstavljanje knjige dr. sc. Saše Poljanec-Borić PRAVO NA SADA!; Zagreb, 16. ožujka 2017.

 

Sadržaj

Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

PUBLICISTIKA

Pravo na sada!

O Zagrebu

Posljednja Zgupština
Kraj hrvatskog političkog zenitizma
Bitka za Zagreb
Klin za Parospin
Zagreb na Savi, Sisak u banani

O Jadranu

Koncesiokrati
Bušenje Jadrana – 1. put
Bušenje Jadrana – 2. put
Kome zvone zvona GONG-a?

O Lici, Visu i Svijetu

Discover Lika
Vis ovisi o (Euro)viziji
Tri teze o urbanizmu
Antropocen

ANALIZE

Nacionalna energetska infrastruktura i sigurnost: stavovi socijalnih aktera u Plominu, Senju i Osijeku
Makarsko primorje: od rivijere do mikroregije
Gospić, razvojni potencijali
Upravljanje brendom destinacije u svrhu razvoja političkog identiteta: primjer Slovenije

O autorici

>>> Puni tekst knjige

 

Iz Predgovora

Javna i opća dobra kao što su spomenici (Paromlin), ulice i trgovi (Varšavska i Cvjetni trg), planinski vrhovi (Srđ) i more (Jadransko) predstavljaju sastavni dio svake mješovite ekonomije. Ekonomska je bit javnih i općih dobara kolektivni algoritam. U slučaju javnih dobara, taj algoritam obično služi očuvanju i prosperitetu lokalne zajednice, pa se stoga ugrađuje u mješovitu ekonomiju kroz posebna pravila korištenja i održavanja (ulice, trgovi, spomenici). U slučaju općih dobara (planine, more, voda, svjetlo) taj algoritam najčešće služi očuvanju i prosperitetu nacije i per extensionem čovječanstva uopće, pa se obrana javnih i općih dobara često pretvara, pa čak transvaluira, u borbu za očuvanje resursa, iako je to zapravo zalaganje za izvorne vrijednosti demokracije. Zbog kolektivnog algoritma koji je u srži javnih i općih dobara i koji je ugrađen u sve tržišne ekonomije, javna i opća dobra ne smiju se umanjivati, otuđivati ili dovoditi u stanje visokog rizika bez javnog ili općeg konsenzusa do kojeg se dolazi transparentnom institucionalnom procedurom. Zbog toga prisvajanje javnih i općih dobara pod preferencijalnim uvjetima nije dio tržišne ekonomije, nego nepripadno prisvajanje lokacijske rente tj. uzurpacija. Zaobilaženje transparentnih procedura i izostanak konsenzusa u promjeni režima javnih i općih dobara predstavljaju demokratski deficit, a on je, pak, opasan za političke i građanske slobode te za ostvarivanje socijalnih prava građana u svakoj modernoj naciji. Stoga angažman oko problema korištenja javnih i općih dobara u Hrvatskoj predstavlja istovremeno stručnu obvezu društvenih znanstvenika i prodemokratski građanski aktivizam koji se ne mora nužno povezati ni s kojim dijelom aktualnog političkog spektra.

Autorica







ELABORAT: Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta


U Biblioteci Instituta Ivo Pilar ELABORATI travnja 2013. objavljeno je završno izvješće istraživačkog projekta "Vinari Požeško-slavonske županije 2012. i konkurentnost u europskome kontekstu" čiji je naručitelj bila Požeško-slavonska županija a autori Drago Čengić, Renata Tomljenović i Snježana Boranić-Živoder. - Puni tekst elaborata

vinari naslovnica

Ovo je istraživanje rađeno s namjerom da pruži odgovor na jedno logično pitanje: Jesu li požeško-slavonski vinogradari i vinari, sa svim svojim umijećima, sposobnostima i nedostacima, spremni za europsko tržište vina?




Drago Čengić, Renata Tomljenović, Snježana Boranić-Živoder
VINARI POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE I IZAZOVI EUROPSKOGA TRŽIŠTA
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar za istraživanje poduzetništva i Požeško-slavonska županija
Zagreb, 2013.

- Puni tekst elaborata



Sadržaj

Uvodno: čemu ovo istraživanje?
I. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
DRAGO ČENGIĆ: Vinari Požeško-slavonske županije 2012. godine: razvojni izazovi uoči ulaska u EU
1. Uvodne napomene
2. Ciljevi projekta i metodologija
3. Istraživanja vinara kao tržišnih sudionika u Hrvatskoj
4. Temeljni podaci o vinarima Požeško-slavonske županije prema anketnome istraživanju
5. Budućnost obiteljskih gospodarstava nakon ulaska Hrvatske u EU: temeljni nalazi kvalitativne analize
6. Zaključne napomene
RENATA TOMLJENOVIĆ, SNJEŽANA BORANIĆ-ŽIVODER: Poduzetnički potencijali turizma vina
1. Uvod
2. Vinarstvo i turizam
3. Faktori uspjeha turizma vina
4. Turizam vina u Hrvatskoj
5. Turistička ponuda vinarija
6. Turistička ponuda vinskih regija Hrvatske
7. Potražnja za turizmom vina u Hrvatskoj
8. Zaključak
II. ZAKLJUČNE NAPOMENE
DRAGO ČENGIĆ: Vinari, kriza i strategije djelovanja u europskom tržišnom okruženju
III. DODATCI
Prilozi iz intervjua
Anketni upitnik
Zahvala
Podatci o autorima
>>> Puni tekst elaborata: Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta


Čemu ovo istraživanje?

U istraživanju kutjevačko-požeških vinogradara sredinom prošloga desetljeća ustanovili smo, između ostaloga, da su oni još uvijek izvan globalnih tržišnih procesa koje diktiraju veliki proizvođači i veletrgovci vinom na europskome i svjetskome tržištu vina. Dijelom zaštićeni domaćim tržištem i visokim cijenama koje na njemu postižu, još su pripadali jednom "egzotičnome svijetu vina", duboko ukorijenjenom u lokalnome krajoliku i na lokalnoj tradiciji. Ipak, s porastom konkurencije između samih vinara, pogotovo na domaćem tržištu, i s hrvatskim približavanjem članstvu u EU-u, rasla je i svijest da je susret sa europskim tržištem neumitan. A ono je, već duže, dio globalnoga, svjetskoga tržišta vina.

Ovo je istraživanje rađeno s namjerom da pruži odgovor na jedno logično pitanje: što se dogodilo sedam godina kasnije? Jesu li požeško-slavonski vinogradari i vinari, sa svim svojim umijećima, sposobnostima i nedostacima, spremni za europsko tržište vina?

Da bismo dobili što potpuniji odgovor na ova pitanja, u (n)ovo smo istraživanje, a sukladno ukupnim promjenama domaćega konteksta, ušli s nekoliko novih temeljnih pretpostavki. Prvo, da je u međuvremenu, prema količinama proizvedenoga grožđa i vina, došlo do značajne proizvodne i ekonomske diferencijacije među proizvođačima vina. Drugo, da samo manjina vinara ima veće izvozne ambicije. Treće, da među njima postoje značajne razlike u pogledu ne/očekivanoga utjecaja ulaska zemlje u EU na njihov ekonomski i proizvođački položaj. Četvrto, da se razvoj domaćega (lokalnoga) vinogradarstva i vinarstva i dalje veže uz određene (poželjne) vizije ukupnoga razvoja poljoprivredne, turističke pa i političke "ponude" u Županiji. Peto, da je sadašnja gospodarska kriza dovela, uslijed nekoliko isprepletenih uzročnika, dio vinara i vinogradara do ruba ekonomske izdržljivosti te bi oni – ako se nešto u dogledno vrijeme ne promijeni – mogli biti ekonomski izbrisani iz svijeta proizvođača vina.

Nadamo se da stranice koje slijede pružaju dostatne odgovore na postavljena pitanja i naznačene hipoteze. Pažljivijem čitatelju skrećemo pozornost i na one dijelove ovoga izvješća gdje se predlažu i neke ideje za jačanje tržišnoga potencijala lokalnih vinogradara i vinara. Naime, bez obzira na trenutačnu situaciju prouzročenu ekonomskom depresijom širih razmjera i na objektivno težak položaj svih poljoprivrednih proizvođača, mislimo da od ovih sudionika poljoprivredne proizvodnje ni država ni županije ne smiju odustajati... Pogotovo ne Požeško-slavonska županija.

Drago Čengić

>>> CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE PODUZETNIŠTVA

 

Zbornik HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA


Zbornik HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA: RAZVOJNE PERSPEKTIVE, objavljen lipnja 2014. kao 44. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar, obuhvaća radove pripremljene za međunarodni godišnji znanstveno-stručni skup ANNALES PILAR "Hrvatsko iseljeništvo i domovina: Razvojne perspektive" održan u Zagrebu i Dubrovniku 26.-28. svibnja 2011.

Iseljen nasl Zbornik čini trideset tekstova trideset troje autora, a karakterizira ga pluralnost tema i istraživačkih pristupa, od istraživačkih radova do svjedočanstava. Urednici vjeruju kako upravo ta raznolikost omogućuje cjelovitiji uvid u jedan tako složen fenomen kao što je hrvatsko 
iseljeništvo





HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA. Razvojne perspektive
Uredili C. Hornstein Tomić, I. Hrstić, F. Majetić, I. Sabotič, M. Sopta
Biblioteka ZBORNICI – Knjiga 44.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2014. – Str. 340.
ISBN 978-953-7964-01-6
- Omot / Impresum / Sadržaj / Iz Predgovora / O autorima


 

Sadržaj

- Omot / Impresum / Sadržaj

Predgovor

UVOD

Vlado ŠAKIĆ: Suvremeni migracijski procesi i njihov odraz na Hrvatsku. Globalni pogled na međunarodne migracije

SUVREMENI MIGRACIJSKI TRENDOVI I INTEGRACIJSKE POLITIKE: RIJEČ VELEPOSLANIKA

Beverly MERCER: The Croatian Diaspora in Australia
Denis KNOBEL: Case Study Switzerland

HRVATSKE ISELJENIČKE ZAJEDNICE U SVIJETU

Marin SOPTA: Multikulturalizam u svijetu i Hrvati u iseljeništvu
Katica JURČEVIĆ: Pregled položaja i integracijskog značaja hrvatskih iseljenika u Njemačkoj
Adolf POLEGUBIĆ: Hrvati u Njemačkoj — domovinska Crkva i domovina: stanje i perspektive
Jadranka GVOZDANOVIĆ: Mladi Hrvati u Njemačkoj
Rebeka MESARIĆ ŽABČIĆ: Fenomen prekooceanske lančane migracije i lokalni/regionalni identiteti
Danijel VOJAK: Samoborsko iseljeništvo u Sjedinjenim Američkim Državama: pogled iz domovine
Ana JURA: Istaknuti Hrvati u gospodarskom razvoju Novog Zelanda do Drugoga svjetskog rata
Marina PERIĆ KASELJ: Hrvatske migrantske virtualne zajednice (HMVZ) u Argentini: konstruiranje identiteta u kiberprostoru (na primjeru Argentine)
Marina DEUR: Hrvati u Brazilu

HRVATSKI JEZIK I KULTURA U ISELJENIŠTVU

Zdenka WEBER: Hrvatska kulturna promidžba kao jedan od preduvjeta očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u inozemstvu
Ivan HRSTIĆ, Artur NALIS: Institut za hrvatski jezik u Melbourneu i priznanje hrvatskog jezika u Australiji
Marica ČUNČIĆ: Sveučilišna nastava hrvatskoga jezika, kulture i književnosti u SAD-u i Kanadi
Lada KANAJET ŠIMIĆ, Lidija CVIKIĆ: E-učenje hrvatskoga kao nasljednoga jezika: trenutačno stanje i razvojne perspektive
Stjepan ŠULEK: Slobodna riječ u hrvatskom egzilu s osvrtom na časopis Kroatische Berichte (1976.—1990.)
Vesna KUKAVICA: Hrvatska iseljenička periodika u 21. stoljeću

POLITIKA I HRVATSKO ISELJENIŠTVO

Ivan TEPEŠ: Doprinos Hrvatske seljačke stranke očuvanju ideje hrvatske samostalnosti u hrvatskom iseljeništvu od 1945. do 1990. godine i stvaranju samostalne Hrvatske
Ivan ČIZMIĆ: Prvo razdoblje suradnje Franje Tuđmana s Hrvatima u SAD-u i Kanadi (1966.—1987.)
Gordan GRLIĆ RADMAN: Doprinos hrvatskih iseljenika međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
Gojko BORIĆ: Promicanje istine o Hrvatima u Saveznoj Republici Njemačkoj
Tomislav ĐURASOVIĆ: Aktualni trenutak u odnosima domovinske i iseljene Hrvatske
Branko BARBIĆ: Useljeničke politike Republike Hrvatske u njezinim zakonima i državnim tijelima od 1991. do danas

SUVREMENI MIGRACIJSKI PROCESI I PERSPEKTIVE

Božo SKOKO: Uloga hrvatskih iseljenika u procesima stvaranja imidža Hrvatske u svijetu
Jure VUJIĆ: Hrvatski identitet između moderne i postmoderne
Caroline HORNSTEIN TOMIĆ: Migration Activity from Croatia to Germany and Return Tendencies — An Account of Recent Developments
Jasna ČAPO: Tu ne može ni’ko živ imat’ plan hoće li se vratit’: Promjenljive artikulacije povratka u domovinu među hrvatskim ekonomskim migrantima u Njemačkoj
Walter Vori LALICH: Post-migration Dynamics: Towards a New Configuration of a Transnational Social Space
Zvonimir MILAS, Nikolina VUKOJEVIĆ: Mladi povratnik na radnom tržištu u Hrvatskoj

Sažetci radova
O autorima
Sažetak / Summary

>>> Puni tekst knjige

 
Iz Predgovora

Zbornik radova ... obuhvaća radove pripremljene za međunarodni godišnji znanstveno-stručni skup Annales Pilar, pod nazivom Hrvatsko iseljeništvo i domovina: Razvojne perspektive (Zagreb i Dubrovnik, 26.-28. svibnja 2011.). Organizator događanja bio je Institut društvenih znanosti Ivo Pilaru suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika i pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti — Razred društvenih znanosti. Skup je održan u sklopu obilježavanja 20. obljetnice utemeljenja i djelovanja Instituta, a odabirom teme skupa potvrdio se kontinuitet posvećenosti Instituta istraživanju hrvatskog iseljeništva te odnosa između domovinske i iseljene Hrvatske.

Zbornik čini trideset tekstova trideset troje autora. Otvaraju ga uvodni rad ravnatelja Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Vlade Šakića i tekstovi veleposlanika Australije te Švicarske, a potom slijedi znanstveno-stručni dio u kojem su radovi razvrstani u četiri tematske cjeline: Hrvatske iseljeničke zajednice u svijetu, Hrvatski jezik i kultura u iseljeništvu, Politika i hrvatsko iseljeništvo, te Suvremeni migracijski procesi i perspektive. Zbornik karakterizira pluralnost tema i istraživačkih pristupa, od istraživačkih radova do svjedočanstava, a urednici vjeruju kako upravo ta raznolikost omogućuje cjelovitiji uvid u jedan tako složen fenomen kao što je hrvatsko iseljeništvo.

Naime, s obzirom na broj iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji, Hrvati imaju jednu od najbrojnijih iseljeničkih zajednica u svjetskim okvirima. Točan broj ne može se sa sigurnošću utvrditi, no prema procjenama Ministarstva vanjskih i europskih poslova u svijetu ih je danas oko tri milijuna. Pored same brojnosti iseljenika, važno je istaknuti dugotrajnost procesa iseljavanjas hrvatskih prostora, procesa koji je započeo još u 15. stoljeću. Unatoč tomu povijest iseljavanja iz hrvatskih krajeva, kao i život hrvatskih zajednica u iseljeništvu te njihove razvojne perspektive i odnos s domovinskom Hrvatskom, još uvijek nisu dovoljno istraženi. Osobito je malo studija posvećeno trećoj i četvrtoj generaciji iseljenika i njihovim odnosima sa suvremenom Hrvatskom. Stoga se istraživaćima u društveno-humanističkim znanostima nameće potreba (i obveza) daljnjeg proučavanja ovih tema. Svrha je priloženoga Zbornika (dodatno) rasvijetliti pojedina povijesna i suvremena obilježja hrvatskog iseljeništva...

Urednici


>>> ANNALES PILAR 2011. – Međunarodni skup: HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA: RAZVOJNE PERSPEKTIVE, Zagreb, 26. i 27. svibnja 2011. i Dubrovnik, 28. svibnja 2011.

>>> HRVATSKI ISELJENIČKI KONGRES, 23.-26. 6. 2014.


Zbornik VUKOVAR ‘91. — GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EU


Zbornik VUKOVAR '91. – GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE objavljen je listopada 2014. kao 45. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Obuhvaća četrnaest radova (osamnaest autora) izloženih na istoimenom 16. znanstveno-stručnom skupu "Vukovar '91. – dvadeset i druga godina poslije" održanom 14. i 15. studenog 2013. u prigodi obilježavanja 18. studenoga — "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine" 

Memor nasl

Institut Pilar kroz svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i izdavaštvo, a napose organiziranje već tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa, ustraje u promišljanjima, analizama i predočivanju složenog fenomena Vukovara '91., koji je iz niza već dobro poznatih razloga prepoznat, barem u većini akademske i najšire javnosti, kao hrvatska kulturna i nacionalna paradigma



VUKOVAR '91. — GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE

Urednici: Dražen Živić, Sanja Špoljar Vržina, Sandra Cvikić, Ivana Žebec Šilj
Biblioteka ZBORNICI — Knjiga 45.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Ogranak Matice hrvatske Vukovar
Zagreb – Vukovar, 2014. – Str. 248.
ISBN 978-953-7964-10-8
- Omot / Impresum / Sadržaj / Uredničko slovo / O autorima


 
Sadržaj

- Omot / Impresum / Sadržaj

Uredničko slovo

Stjepan G. MEŠTROVIĆ: Postemotional Politics and the Siege of Vukovar
Vlado ŠAKIĆ: Vukovar 2013.: povratno oblikovanje identiteta i/ili nova kulturna paradigma
Sanja ŠPOLJAR VRŽINA: The Culturocide, Postemotional Memoricide and Fanonesque Resistance of Vukovar (A Contribution to the Anthropology of Vukovar)
Josip BOŠNJAKOVIĆ, Gordan ČRPIĆ: Oskvrnuće svetoga kao strategija razaranja zajednice. Silovanje u ratu kao racionalan projekt razaranja zajednice
Mate BUNTIĆ, Ivica MUSIĆ: Ideja pravednog rata i pravednog mira u antičkoj i skolastičkoj misli
Tihomil MAŠTROVIĆ: Otpor memoricidu: Zbirka knjiga o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Dražen ŽIVIĆ: Hrvatski Domovinski rat u zrcalu istraživanja Instituta Pilar
Mateo ŽANIĆ, Dražen ŽIVIĆ: Vukovar '91. u istraživanjima Instituta Pilar
Renato MATIĆ, Anita DREMEL, Mateja ŠAKIĆ: Manipulacije predrasudama i mitovima: primjer Vukovara
Henrik Ivan DAMJANOVIĆ: Memoria — spomen. Teološko-biblijska refeksija očuvanja identiteta narodnosti s pomoću prisjećanja Djela Gospodnjih
Mladen MILIĆ: Dijalektika smrti Boga i čovjeka — nihilizam zaustavljen na pola puta
Miljenko BREKALO: Slatinska ratna kronika 1991. — poseban osvrt na ratni zločin u Balincima, Četekovcu, Čojlugu, Humu i Voćinu
Ivo TURK: Saborsko 1991. — zločin i posljedice
Miroslav TUĐMAN: Strateški ciljevi bošnjačke politike 1993.—1994.

Sažetak
Summary
O autorima

>>> Puni tekst knjige

 
Uredničko slovo

Dragi čitatelji,
upućujemo vam iskrene riječi pozdrava i dobrodošlice na stranice Zbornika radova 16. znanstveno-stručnog skupa "Vukovar '91. — dvadeset i druga godina poslije", koji su u prigodi obilježavanja 18. studenoga — "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine" o temi "Vukovar '91. — genocid i memoricidna baština Europske unije" organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba te vukovarski Područni centar Instituta Pilar.

I dvadeset i dvije godine nakon Vukovarske bitke, nakon herojske obrane grada, tolikih ljudskih stradanja i kataklizmičkih razaranja grada te višegodišnje okupacije, Institut Pilar kroz svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i izdavaštvo, a napose kroz organiziranje ovoga već tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa, ustraje u promišljanjima, analizama i predočivanju složenog fenomena Vukovara '91., koji je iz niza već dobro poznatih razloga prepoznat, barem u većini akademske i najšire javnosti, kao hrvatska kulturna i nacionalna paradigma.

Aktualni društveni događaji iznova su afirmirali simboličko, narativno ali i stvarno značenje Vukovara '91. kao prijelomnice u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Isticali smo da je upravo Vukovarska paradigma ključnom sastavnicom oblikovanja modernog hrvatskog nacionalnog identiteta jer su obranom Vukovara (o)branjene i tradicionalne hrvatske nacionalne vrijednosti, ali i vrijednosti slobode i prava hrvatskoga naroda na samostalnu i demokratsku državu. Proteklih šesnaest godina istraživali smo različite vidove Vukovara '91. jer je od početaka naših istraživanja bilo razvidno da se Vukovar '91. nikako ne može svesti na jedan ili dva aspekta, ma koliko bili važni i sveobuhvatni. Vukovar '91. je, naime, višestruko složen društveni, politički i vojni fenomen u najširem smislu tih riječi koji, uistinu, nadilazi lokalnu i nacionalnu razinu; štoviše, u nekim ga je aspektima nužno promatrati kao europski, pa i svjetski fenomen. Sadržajnim reduciranjem Vukovara '91. gubimo iz vida njegovo dalekosežno značenje koje je imalo i koje još uvijek ima u suvremenom hrvatskom sjećanju, istovremeno čineći ponovnu nepravdu pamtiteljima po iskustvu. Onima koji se predugo označavaju žrtvama bez mogućnosti prelaska u uspješne "tumače" prošle i sadašnje stvarnosti Vukovara. Stoga smo i do sada održane skupove zamišljali i provodili kao susretišta različitih pogleda i različitih znanstvenih područja i disciplina, kao interdisciplinarni i multidisciplinarni dijalog koji nikada nije i ne će priječiti detaljnije znanstvene uvide u pojedina uža problemska područja i teme. Rezultat tih naših pokušaja najbolje se zrcali u objavljenim zbornicima radova, među koje od sada ubrajamo i Zbornik koji se nalazi u vašim rukama. Zbornik ima međunarodnu recenziju i donosi četrnaest radova ukupno osamnaest autora, od kojih su dva rada na engleskom jeziku što pridonosi boljoj međunarodnoj vidljivosti ne samo ove publikacije, nego i "vukovarskih" tema uopće.

Danas smo, možda više nego ikada, dakle, suočeni s pokušajima krivotvorenja, prikrivanja pa i programiranja istine o Vukovaru '91., kao i posramljivanja vukovarske tragedije, sve u funkciji izjednačivanja namjere i uloge agresora i pozicije žrtve. Držimo, stoga, da je na djelu neka nova strategija pristupa ovom fenomenu u okviru koje se nastoji, čak i nasilno, prevrednovati njegova uloga u oblikovanju moderne hrvatske kulturne i nacionalne paradigme i identiteta. Kao znanstvenici obvezni smo i odgovorni neprestano promišljati "stare" i osobito "nove" odnose i prilike koje mogu dalekosežno usmjeriti razvoj hrvatskoga društva i nacionalne države, naročito u kontekstu činjenice da je Hrvatska od 1. srpnja prošle godine članica Europske unije. Vukovar u ljeto i jesen 1991., nažalost, nije bio tema koja je osobito zanimala i zabrinjavala tadašnji europski i svjetski politički vrh, ali to ne znači da se mi danas ne trebamo baviti ulogom i djelovanjem međunarodnih čimbenika različite provenijencije tijekom srbijanske agresije na Vukovar i Hrvatsku, koji su 1991. ostali uglavnom nezainteresirani za izazove i politiku etničkoga čišćenja i genocida, urbicida i kulturocida koji su počinjeni u Vukovaru. Štoviše, danas to činimo iz obaveza koje smo preuzeli postavši europski građani, odgovorni za njezinu svekoliku baštinu, pa i onu u Vukovaru, gdje je memoricid, grmekovski definiran još ranih devedesetih godina, u jeku početaka genocidnih obrazaca, protegnut sve do današnjih dana.

Zahvaljujemo svim autorima radova koji su svojim intelektualnim promišljanjima pridonijeli znanstvenoj i empirijskoj valorizaciji povijesno-političkih i društvenih procesa bitnih za razumijevanje uzroka i procesa hrvatskoga državnog i nacionalnog osamostaljenja te obrane slobode, demokracije i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske u nametnutom joj ratu i agresiji, a napose važnosti Vukovara '91. i poruka koje on nosi za sadašnjost i budućnost. U radovima su obavljeni potrebni lektorski zahvati, a znanstveni je aparat, uključujući način citiranja i navođenja literature, ujednačen u mjeri koja ne narušava autorski pristup i stil. Dakako, za iznesene podatke i tvrdnje odgovorni su autori radova.

Zahvaljujemo Ogranku Matice hrvatske Vukovar na spremnosti da bude suizdavačem i ovog Zbornika radova te tako produbi našu ionako vrlo uspješnu suradnju.

Konačno, naše riječi zahvale idu hrvatskim braniteljima i braniteljicama Vukovara i Hrvatske, koji su svoje živote i svoje zdravlje, u neizrecivom sebedarju, darovali svojoj domovini Hrvatskoj i tako nama omogućili da živimo i radimo u miru.

U Vukovaru, 2. rujna 2014.

Urednici:

Dražen Živić
Sanja Špoljar Vržina
Sandra Cvikić
Ivana Žebec Šilj


>>> 16. ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „Vukovar '91.", 14.-15. 11. 2013.

>>> PODRUČNI CENTAR VUKOVAR

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro