Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

SPOMENICA 600. obljetnice Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi (1410.-2010.)


U biblioteci Skalić izdavačke kuće Bošković iz Splita, te u suizdavaštvu Župe Gornja Lastva i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik, tiskana je Spomenica 600. obljetnice Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi (1410. – 2010.)

nasl »Najveća je opasnost kada baština ostane bez baštinika, onosno kada se hrvatska kulturna baština, koja je ostala izvan političkih granica, ali na povijesnom i etničkom prostoru hrvatskog naroda, otima i pripisuje baštini drugog naroda. Tu tendenciju u Boki prvi je prepoznao don Srećko Vulović, a ona od XIX. stoljeća nesmiljeno traje do danas, kada se uporno negira hrvatsko ime baštine...« - dr. sc. Vinicije B. Lupis: Iz Proslova

- O monografiji / Sadržaj / Proslov / Obljetnica u medijima / Audio i fotozapisi
- Separat: Vinicije B. Lupis: Povijest i sakralna baština Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi / Ovitak monografije

SPOMENICA 600. OBLJETNICE IZGRADNJE CRKVE MALE GOSPE U GORNJOJ LASTVI (1410.–2010.)
Urednik: Vinicije B. Lupis
Nakladnici: Naklada Bošković (Biblioteka Skalić), Split; Župa Gornja Lastva; Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik; 2011.
ISBN 978-953-236-176-0



O monografiji

Na 270 stranica bogato opremljene monografije, koju je uredio viši znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar dr. sc. Vinicije B. Lupis, donose se tekstovi skupine autora koji obrađuju kulturnu, povijesnu, povijesnoumjetničku i jezičnu baštinu Hrvata Boke kotorske iz naselja Gornja i Donja Lastva. U Prilogu istraživanju povijesti hrvatskog naselja Lastva (Gornja i Donja) u Boki kotorskoj Đuro Vidmarović obradio je fenomen nestanka hrvatskog pučanstva i njegova etnonima u lokalnoj historiografiji. Vinicije B. Lupis u svom prilogu temeljito je istražio brojne segmente sakralne umjetnosti temeljeći rad na povijesnim izvorima i istraživanjima likovne baštine Gornje Lastve, gdje se čuva prvotni barokni oltar iz svetišta Gospe od Škrpjela s početka XVIII. stoljeća, kao i oltarna pala mletačkog slikara Gaspare Dizianija. Kontiunitet hrvatske likovne umjetnosti od srebrnog renesansnog ophodnog raspela nastalog u dubrovačkim zlatarskim radionicama s početka XVI. st., pa sve do oltarne pale sv. Vlaha, djelu namjesnika Kraljevine Dalmacije Nika Nardellija iz 1882. godine, svjedok su uklopljenosti u likovnu baštinu Dalmacije kroz stoljećâ. Sanja Vulić u svom radu O govoru Hrvata iz Gornje Lastve, poslije obavljenog dijaktološkog i sociolingvističkog istraživanja utvrdila je kod starijeg stanovništva čuvanje starijeg jezičnog stanja, a kod mlađeg naraštaja preuzimanje leksika iz crnogorskog jezika. Đuro Vidmarović u prilogu Hrvatska čitaonica Lastve kao narodnosna kulturno-prosvjetna udruga obradio je rad kulturno-prosvjetnih društavâ u Lastvi. Siniša Luković donosi događajnicu obilježavanja 600. obljetnice posvećenja župne crkve Male Gospe. Na kraju spomenice na gotovo osamdeset stranica donesen je molitvenik i običajnik župne crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi iz 1939., kao jezični, kulturni i sociološki spomenik svog vremena, svjedočeći o uklopljenosti stanovništava Lastovljana u hrvatski narodnosni korpus.


Sadržaj

- Ovitak
Homilija apostolskog nuncija na svečanoj euharistijskoj koncelebraciji u povodu 600. obljetnice posvećenja župne crkve u Gornjoj Lastvi, 9. listopada 2010.
Dr. sc. Vinicije B. Lupis: Proslov
Đuro Vidmarović, prof.: Svjedoci pretkršćanske vjere Hrvata na poluotoku Vrmcu u Boki kotorskoj (Prilog upoznavanju)
Đuro Vidmarović, prof.: Prilog istraživanju povijesti hrvatskoga naselja Lastva (Gornja i Donja) u Boki kotorskoj
Dr. sc. Vinicije B. Lupis: Povijest i sakralna baština Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi
Prof. dr. sc. Sanja Vulić: O govoru Hrvata iz Gornje Lastve
Đuro Vidmarović, prof.: „Hrvatska čitaonica Lastve“ kao narodnosna kulturno-prosvjetna udruga
Siniša Luković: Obilježavanje jubileja 600 godina posvećenja župne crkve u Gornjoj Lastvi – Kronika
KNJIŽICA – MOLITVENIK I OBIČAJNIK PREKO GODINE ZA CRKVU BLAŽENE GOSPE U LASTVI GORNJOJ (1939. god.)


Proslov

Kultura se stvara laganim procesom vremena, mučnim naporima odabranih pojedinaca i onih zajednica i staleža koji su svojim zanimanjem i drugim socijalnim i vremenskim okolnostima gotovo predodređeni da joj budu nositelji. Tradicija i prokušane forme njezina su snaga i njezin odraz, njezina veza i njezina nada. Zemlja i narod bez tradicije su zemlja i narod bez vrijednosti, a što znači i bez budućnosti. Svaka se zdrava kultura ponosi tradicijom, ako se shvaća kao ono što jest, kao duhovni kontinuitet. Kultura je most koji spaja stoljeća, a upravo iz toga stoljetnog kontinuiteta crpi se snaga, a i opravdanje, svake velike kulture. Svaki naraštaj, pripadao on bilo kojem dobu ili povijesnom zbivanju, izložen je različitim opasnostima; naš je tako izložen gubitku pokretne baštine, bilo zbog krađa bilo zbog nemara. Najveća je opasnost kada baština ostane bez baštinika, odnosno kada se hrvatska kulturna baština, koja je ostala izvan političkih granica, ali na povijesnom i etničkom prostoru hrvatskog naroda, otima i pripisuje baštini drugog naroda. Tu tendenciju u Boki prvi je prepoznao don Srećko Vulović,* a ona od XIX. stoljeća nesmiljeno traje do danas, kada se uporno negira hrvatsko ime baštine. Sakralna baština, od koje je satkana osnovna potka hrvatske kulturne baštine, ostala je najsačuvanija, jer je Crkva bila jedina institucija koja je u kontinuitetu bila oslonac i veza s onom imaginarnom Europom, kamo se išlo na hodočašća u Santiago de Campostelu ili u Rim. Sakralna baština svetišta Male Gospe u Gornjoj Lastvi najbolji je pokazatelj povijesnih mijena koje su zadesile ovaj mali dio zemlje, gdje su Hrvati autohtoni narod, a ne dijaspora. Ovdje su Hrvati, prema sterotipnoj krilatici, ono što bi se reklo – od stoljeća sedmog, upivši u sebe slojeve ranijih stanovnika, prenijevši sva iskustva i predaje kasnoantičke civilizacije.

Ovdje trebamo ponoviti riječi Ivana Pavla II. Velikoga iz Pisma umjetnicima – temeljnog akta Katoličke crkve o odnosu prema umjetnosti, poslije odlukâ s Tridentskoga crkvenog koncila u XVI. stoljeću, a one glase: "Na Zapadu su točke gledišta, od kojih polaze umjetnici, najrazličitije, oviseći također o temeljnim uvjerenjima koja su prisutna u kulturalnom ozračju njihova vremena. Umjetnička baština koja se skupila tijekom stoljeća potvrđuje veoma široki procvat sakralnih djela velikoga nadahnuća, koja i današnjega promatrača ispunjaju divljenjem. U prvom planu ostaju velike bogoštovne zgrade u kojima se funkcionalnost uvijek veže s unutarnjim zanosom, a ovo se posljednje uvijek nadahnjuje osjećajem lijepoga i intuicijom otajstva. Iz toga se rađaju poznati stilovi u povijesti umjetnosti. Snaga jednostavnosti romanike, izražene u katedralama i u opatijskim kompleksima, stupnjevano se razvija u zamasima i sjaju gotike. Unutar tih oblika ne nalazi se samo genij jednog umjetnika, već duh jednog naroda. U igre svjetla i sjene, u čas masivne, a čas gipko izvijene oblike ulaze zacijelo i razmatranja, uvažavanja strukturalne tehnike, ali i napetosti koje su vlastite iskustvu o Bogu, otajstvu koje je 'zastrašujuće' i 'zadivljujuće'. Kako sažeti s nekoliko naglasaka i s pomoću različitih umjetničkih izraza kreativnu snagu dugih stoljeća kršćanskog srednjovjekovlja? Čitava kultura, premda u granicama koje su prisutne u svijetu ljudskoga, bila je prožeta Evanđeljem, te je tamo gdje je teološka misao stvarala Summu sv. Tome umjetnost svijala materiju prema klanjanju otajstvu, dok je čudesni pjesnik, kao Dante Alighieri, mogao sastaviti svetu pjesmu, 'u kojoj su sudjelovali i nebo i zemlja', kako je on sâm opisao Božanstvenu komediju. (...) Ljepota je oznaka otajstva i priziv na transcendentno. Ona je poziv da se okusi život i da se sanja budućnost. Zbog toga ljepota stvorenoga svijeta ne može zadovoljiti i smiriti te pobuđuje onu tajanstvenu nostalgiju za Bogom koji je zaljubljenik u ljepotu, kao što je sv. Augustin znao protumačiti s neusporedivim naglascima: 'Kako sam te uzljubio, ljepoto tako stara i tako nova, kasno sam te uzljubio!'"**

Dr. sc. Vinicije B. Lupis


* Srećko VULOVIĆ, Tko su bili starosjedioci Boke. Pismo prijatelju u Ameriku, Kotor, 1892.; Vanda BABIĆ, Don Srećko Vulović o starosjediocima Boke Kotorske, Zagreb, 2001.
** Pismo Ivana Pavla II. umjetnicima, Zagreb, 1999., 18–19, 32.


crkva_lastva


Obljetnica u medijima

- Hrvatska matica iseljenika: 600. obljetnica posvećenja crkve Rođenja BDM u Gornjoj Lastvi
- Hrvatsko građansko društvo Crne Gore: 600. obljetnica posvete župne crkve Rođenja Bl. Djevice Marije
- Katolička tiskovna agencija: 600. godišnjica posvete župne crkve u Gornjoj Lastvi
- Dubrovački vjesnik: Dobroslavić nazočio obilježavanju 600 godina crkve u Gornjoj Lastvi


Audio i fotozapisi

- Radio Dux (1.): Proslava 600. obljetnice župne crkve Blažene Djevice Marije: Audio: Don Dejan Turza - župnik // Foto: Markovic Anton-Gula
- Radio Dux (2.): Proslava 600. obljetnice župne crkve Blažene Djevice Marije: Audio: Apostolski nuncij Alessandro D' Ericco / Biskup Kotorski Monsinjor Don Ilija Janić / Župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić / Don Dejan Turza - župnik // Foto: Markovic Anton-Gula



>>> PODRUČNI CENTAR INSTITUTA IVO PILAR DUBROVNIK















Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro