Naslovnica SiteMap

invaliditet
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Pregled: Teme


Institut Ivo Pilar u još jednom EU HORIZON 2020 projektu - DARE
Objavljen zbornik DOMOVINSKA (I EUROPSKA) SIGURNOST
Objavljena knjiga "Environmentalism in Central and Southeastern Europe"
Objavljena knjiga ŽIVJETI S INVALIDITETOM U URBANOJ SREDINI
Objavljena knjiga dr. sc. Saše Poljanec-Borić PRAVO NA SADA!
Objavljen zbornik DOMOVINSKI RAT I RAZVOJ HRVATSKOGA ISTOKA
Objavljene ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA
Institut Ivo Pilar u novom EU HORIZON 2020 projektu PROMISE
Rezultati MYWEB projekta predstavljeni Europskoj komisiji
Predstavljanje: PILAROV BAROMETAR HRVATSKOGA DRUŠTVA 2016., 8. 7. 2016.
Objavljen zbornik ŠTO JE VUKOVAR HRVATSKOJ I EUROPI?
Objavljena knjiga EKONOMSKA ELITA: VLADAR IZ SJENE?
Objavljena monografija VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.-1929.
Objavljeni elaborati: DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO U HRVATSKOJ I EUROPI
Objavljena knjiga ZAGREB U POSTINDUSTRIJSKO DOBA
Objavljena knjiga STRADANJE ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ
Objavljena knjiga ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE
Objavljen zbornik HRVATSKI ISTOK U DOMOVINSKOM RATU
- Objavljene DUBROVAČKE SREDNJOVJEKOVNE ZLATARSKE TEME Vinicija B. Lupisa
LEKSIKON HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA on line – Poziv čitateljima
- Zbornik NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ I HRVATI KAO MANJINA
Objavljena knjiga dr. sc. Vesne Lamze Posavec MJERENJE JAVNOSTI
SEKUNDARNO STANOVANJE... - Plan aktivnosti u 2. projektnom razdoblju
Objavljena knjiga dr. sc. Darka Polšeka CONTRA PAEDAGOGICOS
PILAROV BAROMETAR HRVATSKOGA DRUŠTVA 2015.
STUDY ABROAD PROGRAM 2015 – UNIVERSITY OF GEORGIA
- Objavljen zbornik RURALNA OPĆINA: SUTRA
Dr. sc. Caroline Hornstein Tomić o migracijama i razvoju
PROJEKT: Livno i šira okolina pod osmanskom vlašću
- Knjiga dr. sc. Trogrlića o represiji prema Katoličkoj crkvi u Istri 1945.-1971.
Objavljena knjiga dr. sc. Jelene Puđak KOGA BRIGA ZA KLIMU?
Predstavljanje IZVJEŠĆA O KVALITETI ŽIVLJENJA U HRVATSKOJ, 8. 12. 2014.
XX. MEĐUNARODNO ARHEOLOŠKO SAVJETOVANJE, Medulin, 5.-6. 12. 2014.
INSTITUT PILAR U DRUŠTVENOZNANSTVENOM CENTRU IZVRSNOSTI
- Zbornik VUKOVAR ‘91. — GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE
- Objavljena knjiga dr. sc. Jelke Vince Pallua ZAGONETKA VIRDŽINE
- Zbornik HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA
- Novi projekt: SEKUNDARNO STANOVANJE I SOCIJALNA ODRŽIVOST
- Predstavljanje knjige dr. sc. Ivane Radačić SEKSUALNO NASILJE
- Objavljena knjiga dr. sc. Inge Tomić-Koludrović i sur. ZADARSKA RIVA
Studija dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović SKRIVENI ŽIVOTI na engleskom
- ANNALES 2014: Povijest ekoloških/okolišnih pokreta i razvoj ekološke misli
PILAROV BAROMETAR - Rezultati 2014. i odjeci u medijima
- Objavljen 2. Policy Brief projekta MYPLACE za Hrvatsku
- Objavljen UVOD U BIHEVIORALNU EKONOMIJU
Objavljena knjiga prof. dr. sc. Maje Štambuk LICA NIGDINE
- Ivo Pilar: SVJETSKI RAT I HRVATI. Pokus orijentacije hrvatskoga naroda…
Institut Ivo Pilar u FP7 projektu Mjerenje dobrobiti mladih - MYWEB
Nova knjiga Saše Poljanec Borić KULTURA ANGAŽIRANE SOCIOLOGIJE
- Prof. dr. sc. Vlado Šakić: PERSPEKTIVE HRVATSKOGA DRUŠTVA U EU-u
Zbornik VUKOVAR ‘91. – ISTINA I/ILI OSPORAVANJE
- Nova knjiga dr. sc. Vinicija B. Lupisa: Srednjovjekovna raspela iz Stona i okolice
- Objavljena knjiga BAŠTINSKE TEME BOKE KOTORSKE Vinicija B. Lupisa
- Projekt: REMIGRACIJE U POSTSOCIJALISTIČKIM REGIJAMA
- Objavljena knjiga POTROŠAČKA KULTURA I KONZUMERIZAM
- Objavljena monografija GOSPIĆ - GRAD, LJUDI, IDENTITET
- Predstavljanje regionalnog istraživanja CETINSKE KRAJINE u Zagrebu
- Predstavljanje istraživanja SOCIOKULTURNI IDENTITET CETINSKE KRAJINE
- Objavljen zbornik TEOLOŠKO PRIBLIŽAVANJE PATNJI I NADI ŽENA
- ELABORAT: Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta
- Objavljena studija A. Mišetić, G.-M. Miletića i S. Ursić VITALNI GRADOVI
Objavljen zbornik GACKA U SREDNJEM VIJEKU
- Projekt: HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA
Objavljen zbornik VICTOR QUIA VICTIMA – Nada za Hrvatsku
Objavljena znanstvena monografija VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
Objavljena knjiga dr. sc. Cvjetka Milanje KONSTRUKCIJE KULTURE
Objavljen prvi svezak GENDERING POST-SOCIALIST TRANSITION
- ELABORATI: Zlouporaba sredstava ovisnosti i Igranje igara na sreću
- Vidljivost i javna percepcija organizacija civilnog društva 2012.
Istraživanje socio-ekonomskih aspekata poduzetništva
- Objavljena knjiga dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović SKRIVENI ŽIVOTI
- Rezultati 5. kruga Europskog društvenog istraživanja za Hrvatsku
Studija Marina Sopte HRVATI U KANADI, 1945.-1995.
- Zbornik MAKARSKO PRIMORJE DANAS
- Studija NACIONALNI INTERESI I KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA
- Predstavljen zbornik LJUDSKA PRAVA ŽENA
- LEKSIKON HRVATSKOG ISELJENIŠTVA I MANJINA - Poziv na suradnju
- Objavljena knjiga Saše Poljanec-Borić HRVATSKO DRUŠTVO I TURIZAM
- Studija inovacijskih potreba u zemljama WBC-a
- Predstavljena studija I. Rogića i I. Čizmića MODERNIZACIJA I HRVATSKA ODSELIDBA
- SPOMENICA 600. obljetnice Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi (1410.-2010.)
- Objavljena monografija dr. sc. Stipana Trogrlića o mons. BOŽI MILANOVIĆU
- PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA - Nova studija D. Čengića i sur.
- KAKO RAZUMJETI ROD? - Nova knjiga Jadranke Rebeke Anić
- Studija MODERNIZACIJA U HRVATSKOJ I HRVATSKA ODSELIDBA
- Predstavljena knjiga I. Jurića PODRIJETLO HRVATA
- PODRIJETLO HRVATA – nova knjiga I. Jurića o genetičkim dokazima autohtonosti
- Objavljen zbornik LJUDSKA PRAVA ŽENA
- Objavljeni SOCIOLOGIJSKI ASPEKTI SEKUNDARNOG STANOVANJA
- Predstavljeni rezultati projekta HRVATSKA VOJSKA - HRVATSKO DRUŠTVO
- Objavljen UVOD U SOCIOLOGIJU ZAJEDNICA Marije Geiger Zeman i Zdenka Zemana
- Predstavljanje knjige D. Pavličevića HRVATSKE KUĆNE/OBITELJSKE ZADRUGE
- Predstavljen Prinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini
- ŽELJEZNI DUH: Prinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini
- Objavljen zbornik MIRNA REINTEGRACIJA HRVATSKOGA PODUNAVLJA
- Objavljen i predstavljen zbornik IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK
- Novo iz tiska: POVIJESNI ATLAS VARAŽDINA
- Knjiga Katice Jurčević STARI KRAJ I NOVI SVIJET
- Predstavljen zbornik BISKUP MARKO KALOGJERA
- Institut na Interliberu i Frankfurtskom sajmu knjiga 2009.
- Objavljen zbornik Sigurnost i obrana RH u euroatlanskom kontekstu
- Fra Didak Buntić – čovjek i djelo
- Demografski kontekst i sociokulturne posljedice Hrvatskoga domovinskog rata
- Objavljena knjiga H. Kačića AL SERVICIO DE MI PATRIA. Croatia Rediviva
- Kritična infrastruktura u Hrvatskoj
- FORBES: Hrvatski san
- Uz Dan Instituta 2011. – 20 godina znanstvenih istraživanja


>>> PREGLED: NOVOSTI / TEME - PUNI TEKSTOVI:


 

Knjiga dr. sc. Trogrlića o represiji prema Katoličkoj crkvi u Istri 1945.-1971.


U sunakladništvu Državnog arhiva u Pazinu i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Pula objavljena je knjiga višeg znanstvenog suradnika i voditelja Područnog centra Pula dr. sc. Stipana Trogrlića REPRESIJA JUGOSLAVENSKOG KOMUNISTIČKOG REŽIMA PREMA KATOLIČKOJ CRKVI U ISTRI 1945.-1971.

Represija-nasl

U knjizi se, metodologijom povijesne znanosti, nastoji odgovoriti na istraživačko pitanje: Koje je represivne mehanizme koristio jugoslavenski komunistički režim protiv Katoličke crkve u Istri te koji su uzroci i posljedice tih mjera za samu Crkvu, ali i za crkveno-državne, kao i cjelokupne duštvene odnose?



Stipan Trogrlić
REPRESIJA JUGOSLAVENSKOG KOMUNISTIČKOG REŽIMA PREMA KATOLIČKOJ CRKVI U ISTRI 1945.-1971.
Državni arhiv u Pazinu i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Pula
Pazin 2014. - Str. 412.
ISBN 978-953-7640-21-7; ISBN 978-953-7964-15-3

- Omot / Impresum / Kazalo / O autoru / Riječ urednika


 

Kazalo

- Omot / Impresum / Kazalo

Riječ urednika
Uvod
Istra - međuratni i ratni nacionalno-politički okvir (1920.-1945.)

I. DRŽAVNA POLITIKA "MRKVE I BATINE" PREMA CRKVI U ISTRI 1945.-1947.
Između represije i modusa vivendi 1945.-1946.
Godina 1947. reduciranje suradnje na račun represije
Zbivanja za vrijeme krizme u kolovozu 1947.
Agrarna reforma u sustavu represije

II. IZGRADNJA SUSTAVA REPRESIJE 1947.-1952.
U žrvnju prozivkâ, represivnih mjera i sudskih procesa
Društvo svećenika sv. Ćirila i Metoda
Novi udar na crkvenu imovinu
Razni oblici i metode ometanja pastoralnoga rada

III. FUNKCIONIRANJE SUSTAVA REPRESIJE 1952.-1960.
Prekid diplomatskih odnosa FNRJ sa Sv. Stolicom
Crkva u Istri nakon prekida diplomatskih odnosa
Sudski proces bogoslovima Visoke teološke škole u Rijeci
Biskupsko sjemenište i gimnazija u Pazinu - od miljenika do prognanika

IV. IZNEVJERENE NADE I OČEKIVANJA 1960.-1971.
Stari slučajevi i isprobane metode
Rušenje, zatvaranje i onemogućivanje gradnje crkava
Pod budnim okom čuvara društveno-političkog uređenja
Katolička crkva u Istri i Hrvatsko proljeće 1971./1972.

Zaključak
Popis kratica
Popis izvora i literature
Kazalo osobnih imena
Kazalo toponima
Sažetak
Summary
Riassunto
Bilješka o autoru


 
Iz Riječi urednika

Već sama podjela knjige i naslovi poglavlja otkrivaju nedovoljno poznatu činjenicu da se nedavna povijest represije Katoličke crkve u Istri od strane komunističkog režima zaoštrava ili ublažuje, pojačava ili smanjuje u odnosu na dva ključna događaja, događaja mučeništva. Miroslav Bulešić i kardinal Alojzije Stepinac, svojim tragičnim sudbinama, bitno su utjecali na odnose Crkve i ondašnjeg režima, ne samo u Istri nego u cijeloj ondašnjoj Hrvatskoj. U ozračju nedavnog proglašenja blaženim Miroslava Bulešića ova knjiga izlazi u trenutku kada se osjeća potreba znanstvenog rasvjetljavanja njegove žrtve i uvažavanja njezinog značaja. To je do sada višestruko učinjeno u odnosu na područje crkvenoga i religioznoga života, ali nedovoljno u odnosu na politička zbivanja u Istri. U tom smislu ova knjiga predstavlja značajan doprinos...

Josip Grbac


>>> Predstavljanje knjige o represiji prema Katoličkoj crkvi u Istri 1945.-1971.

>>> PODRUČNI CENTAR PULA



Objavljena knjiga ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE

 

Kao 23. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. sc. Anite Bušljeta Tonković ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE. Prinosi analizi ljudskog i socijalnog kapitala. – U knjizi su istražene razvojne mogućnosti Središnje Like polazeći od osnovne pretpostavke kako budućnost nije u klasičnoj modernizaciji nego u izgledima za osmišljeno pretvaranje nekadašnjih nedostataka u komparativne prednosti primjenom suvremenih strategija razvoja temeljenih na konceptu integralne održivosti odnosno održivog razvoja. – Iz recenzija | Iz Uvoda

nasl

Spoznaje do kojih smo došli mogle bi biti korisne u budućem planiranju pa i implementaciji održivog razvoja, jačanju ljudskog i socijalnog kapitala ne samo na ruralnom području Središnje Like, nego i u sličnim ruralnim područjima u Hrvatskoj. – Iz Zaključka



Anita Bušljeta Tonković
ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE. Prinosi analizi ljudskog i socijalnog kapitala
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 23.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni arhiv u Gospiću
Zagreb — Gospić, 2015. – Str. 308.
ISBN 978-953-7964-18-4 (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
ISBN 978-953-7034-19-1 (Državni arhiv u Gospiću)

Omot / Impresum / Sadržaj / Iz Uvoda / Iz recenzija


>>> Predstavljanje knjige ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE, 10. 12. 2015.

 

Sadržaj


- Omot / Impresum / Sadržaj /Zahvale
Uvod
I. O OSNOVNIM POJMOVIMA
1. Kako razumjeti društveni razvoj
2. Modernizacija kao „motor“ društvenog razvoja
3. Osnovne odrednice održivog razvoja i integralne održivosti
4. Zašto koristiti pojam kapital?
5. Likovi kapitala
5.1. Ljudski kapital
5.2. Socijalni kapital
5.2.1. Negativni oblici socijalnog kapitala
5.3. Prirodni kapital
5.4. Ekonomski kapital
6. Obrisi druge ekonomije
7. Socijalni akteri
7.1. Zajednica
8. Odrednice i pokazatelji
8.1. Odrednice i pokazatelji održivog razvoja
8.2. Odrednice i pokazatelji ljudskog kapitala
8.3. Odrednice i pokazatelji socijalnog kapitala
8.4. Odrednice i pokazatelji obuhvaćeni istraživanjem
II. LIKA IZBLIZA
1. Središnja Lika: teritorij i obilježja
2. Modernost u Središnjoj Lici
2.1. Opća skica hrvatske i ličke modernizacije
2.2. Dva stoljeća socijalnog i gospodarskog zaostajanja u razvoju (Središnje) Like
2.2.1. Razvoj Središnje Like bio je određen Vojnom krajinom (1712.-1881.)
2.2.2. Kako je živio narod Središnje Like u Ličko-krbavskoj županiji (1882.-1918.)
2.2.3. Međuratno razdoblje u Središnjoj Lici (1918.-1940.)
2.2.4. Socijalistička konstrukcija zbilje i planski procvat ekstenzivne industrije (1945.-1990.)
2.2.5. Procesi tranzicije i globalizacija (1991.-)
III. SREDIŠNJA LIKA NA POČETKU 21. STOLJEĆA
1. O nacionalnim i lokalnim ciljevima razvoja
2. Ljudski i socijalni kapital Središnje Like – osnovni pokazatelji
3. Kako socijalni akteri u Središnjoj Lici ocjenjuju mogućnosti održivog lokalnog razvoja
3.1. Uvod u empirijsko istraživanje
3.2. Metodološki okvir prvog kruga istraživanja – osnovne karakteristike socijalnih aktera
3.3. Interpretacija rezultata prvog kruga istraživanja
4. Ostvarivost strategije održivog razvoja Središnje Like iz iskustva ispitanika
4.1. Metodološki okvir drugog kruga istraživanja
4.2. Interpretacija rezultata drugog kruga istraživanja
5. Manjak socijalnog kapitala i sposobnost za lokalni razvoj u Središnjoj Lici
IV. ZAKLJUČAK
V. SMJERNICE ZA BUDUĆA ISTRAŽIVANJA
PRILOZI
Prilog 1 – Protokol intervjua (I. i II. krug istraživanja)
Prilog 2 – Sažeti (tablični) prikaz rezultata istraživanja (I. i II. krug)
Literatura
Popis slika, tablica i grafikona
Sažetak
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige



 
Iz recenzija

Posrijedi je autorska knjiga tematski svezana sa sociologijskim istraživanjem dviju skupina polaznih problema. U prvoj su skupini problemi kakvoće ljudskog i socijalnog kapitala na posebnom teritorijalnom odsječku Ličko-senjske županije. Autorica ga utemeljeno označuje nazivom Središnja Lika. U drugoj skupini problemi su svezani s mogućnostima/nemogućnostima snaženja održivog razvitka na promatranom području. Premda su te dvije skupine naizgled neovisne, autorica istraživačkim postupkom utemeljenim na kvalitativnoj metodologiji sociologijskih istraživanja uvjerljivo pokazuje da su posrijedi tijesno prepleteni problemi. Stoga je primjereno govoriti o nekoj vrsti „spojenih posuda“ na polju socijalnih sila koje blokiraju ili otežavaju socijalno djelovanje orijentirano održivim razvitkom. Dodatna je vrijednost knjige u tome što autorica koristi i metodologijske prednosti povijesne analize. Zahvaljujući tomu, promjene na širem ličkom području te na užem području Središnje Like opisane su dijakronijski, u obzoru razdoblja modernizacije. Ponuđenu analizu treba čitati i kao (posredan) poziv na interdisciplinarnu suradnju, navlastito na suradnju sociologije, povijesnih znanosti, demografije, ekonomije i socijalne geografije. Umijeće što ga autorica pokazuje približavajući se spomenutim, sociologiji susjednim, disciplinama pokazuje kako nije posrijedi tek načelan apel, nego dubinska analitička potreba izvedena iz zahtjeva za cjelovitošću analize odabranog fenomena.

Ivan Rogić


Autorica je svjesna kako konačnu artikulaciju održivog razvoja mora krojiti niz stručnjaka, stoga je ova knjiga svojevrsna podloga, orijentir u kreiranju sveobuhvatnog održivog razvoja Središnje Like, a može poslužiti kao podloga oblikovanju održivosti i u ostalim ruralnim krajevima u Hrvatskoj. Dosadašnja sociološka istraživanja samo su parcijalno doticala područje Like; knjiga Anite Bušljeta Tonković pak prva nudi sociološko viđenje mogućnosti održivog razvoja Središnje Like. Rezultati istraživanja podsjećaju nas na brojne mogučnosti za održivi razvoj koje je potrebno pomno razmotriti i prilagoditi lokalnom, ličkom kontekstu. Djelo je obogaćeno isječcima iz empirijskog istraživanja što tekstu daje dodatnu vrijednost u smislu prikaza konkretnog svijeta života intervjuiranih socijalnih aktera. Analizom socijalnog i ljudskog kapitala autorica podsjeća kako se u srži održivog razvoja nalaze ljudi, lokalne zajednice, dakle stanovništvo određenog područja i njihova dobrobit.

Željko Holjevac


 
Iz Uvoda

Hrvatski su ruralni prostori tijekom 19. i 20. stoljeća zaostajali za ruralnim prostorima razvijenih europskih zemalja. Provedeni su neki elementarni modernizacijski imperativi, no redovito je izostajalo korjenitije prestrukturiranje cijeloga sociokulturnoga krajolika i gospodarstva na način na koji su u modernom razdoblju preoblikovane pojedine arhaične sredine u drugim europskim zemljama. Pozitivna posljedica takvog stanja jest očuvanost prirodnog okoliša, a negativna se očituje u zapuštenosti i slaboj naseljenosti seoskog i općenito ruralnog područja te odsutnosti moderne proizvodnje. Ako svijet, smatraju neki autori, bude podijeljen na tehnološki centar i ekološku periferiju (Cifrić 1994), potrebno je stvoriti „kvalitetnu“ periferiju. Na nacionalnoj razini, zbog dosadašnje „zapuštenosti“ odnosno izostanka razvoja, Lika za to ima potencijal. Zbog toga će u ovoj knjizi biti istražene razvojne mogućnosti Središnje Like gdje će se poći od osnovne pretpostavke kako budućnost nije u klasičnoj modernizaciji, nego u izgledima za osmišljeno pretvaranje nekadašnjih nedostataka u komparativne prednosti primjenom suvremenih strategija razvoja temeljenih na konceptu integralne održivosti, odnosno održivog razvoja. Iz toga proizlazi težišna zadaća rada: sociološka analiza lokalnog socijalnog i ljudskog kapitala društvenih aktera kao polazne pretpostavke za održivi razvoj Središnje Like. Prijeko je potrebno ispitati koliki ljudski i socijalni kapital nosi lokalna zajednica, lokalni socijalni akteri. Drugim riječima, kakvoća ljudskog i socijalnog kapitala nužan je uvjet uspješna upravljanja društvenim razvitkom, napose održivim razvitkom. Iz tog se uvida izvode glavni istraživački zadaci: istražiti kakvoću ljudskog i socijalnog kapitala u Središnjoj Lici; istražiti koliko taj kapital, kakav je istraživački opisan, osnažuje ili otežava ostvarivost održivog razvoja na konkretnom području Središnje Like. Radi toga je razvijen istraživački program koji se oslanja na nekoliko metodologijskih postupaka u demografiji, historiografiji i sociologiji. Poseban dio čine sociologijski nalazi, koji izravnije nego drugi osvjetljavaju naznačeni problem. U tekstu koji slijedi primijenjene su komparativna i povijesno-komparativna metoda. Komparativna je metoda poslužila za usporedbu Središnje Like sa sličnim područjima u Hrvatskoj i izvan nje. Uporabom povijesno-komparativne metode nastao je svojevrstan prikaz sociokulturnog i gospodarskog tijeka razvoja Središnje Like. Prospektivnu metodu, dakle metodu kojom se, u ovom slučaju, sa sociološkog stajališta pokušavaju predvidjeti mogućnosti održivog razvoja za Središnju Liku, odnosno projektivnu metodu, također smo koristili zato što je osnovna svrha cjelokupnog istraživanja bila osvijetliti mogućnosti održivog razvoja Središnje Like u budućnosti...

• Anita Bušljeta Tonković



>>> Predstavljanje knjige ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE, 10. 12. 2015.



Objavljen zbornik ŠTO JE VUKOVAR HRVATSKOJ I EUROPI?


Zbornik ŠTO JE VUKOVAR HRVATSKOJ I EUROPI? objavljen je kao 49. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Zbornik su uredili Dražen Živić, Sanja Špoljar Vržina, Ivana Žebec Šilj i Vine Mihaljević a donosi radove sa 17. znanstveno-stručnog skupa "Vukovar '91. – dvadeset i treća godina poslije" održanog u Vukovaru 13. i 14. studenoga 2014. na temu "Što je Vukovar Hrvatskoj i Europi?" u organizaciji Područnog centra Instituta Pilar u Vukovaru. – Iz Riječi urednika | Sadržaj


Vukovar-nasl

Dvadeset tri godine od velikosrpske agresije na Vukovar i Hrvatsku, čini se kako Europa i svijet nisu puno naučili na što upućuju kumulativna događanja koja i sam papa Franjo u svojim govorima smješta u kontekst početka trećeg svjetskog rata… - Iz Riječi urednika




ŠTO JE VUKOVAR HRVATSKOJ I EUROPI?
Uredili: Dražen Živić, Sanja Špoljar Vržina, Ivana Žebec Šilj i Vine Mihaljević
Biblioteka ZBORNICI. – Knjiga 49.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru
Zagreb – Vukovar, 2016. – Str. 236.
ISBN 978-953-7964-23-8

- Omot | Impresum | Sadržaj | Riječ urednika | O autorima



>>> Predstavljanje zbornika: ŠTO JE VUKOVAR HRVATSKOJ I EUROPI?; Vukovar, 26. rujna 2016.

 
Sadržaj

- Omot | Impresum | Sadržaj

RIJEČ UREDNIKA
Heinrich Badura: Vukovar 2014: Hat der Friede eine Zukunftschance?
Sanja Špoljar Vržina: Between the Anthropology of Vukovar and Anthropology of Law: Answering Finkielkraut’s Question About Being a Croat
Renato Matić: Vukovar i Hrvatska između ratnog i političkog razaranja
Andrija Platužić i Ozren Žunec: Inverzna geometrija i Bitka za Vukovar
Ante Nazor i Ana Holjevac Tuković: Vukovar – hrvatski i europski grad 21. stoljeća – pod cenzurom
Petar Elez i Henrik Ivan Damjanović: Zašto se 1918. može smatrati prekretnicom u razvoju europskog identiteta Vukovara?
Vine Mihaljević i Ivana Bendra: Obvezujuće vukovarsko mirotvorstvo
Krešimir Kufrin i Mateo Žanić: Obilježavanje i sjećanje. Značenje 18. 11. u godinama progonstva i vremenu nakon povratka
Mirjana Semenić Rutko, Sandra Cvikić, Dražen Živić i Sanja Špoljar Vržina: Vukovarska ratna i poratna pobolna zbilja – apel na moralnu obavezu djelovanja
Vlado Iljkić, Neva Mihalić, Dražen Živić i Josipa Iljkić: Projekt "Vukovar – mjesto posebnog pijeteta"
Dražen Živić: Ratne slike Vukovara – dokumenti zločina i čuvari sjećanja
SAŽETAK
SUMMARY
O AUTORIMA


 
Iz Riječi urednika

Kako bismo barem dijelom odgovorili na važno i složeno pitanje "Što je Vukovar Hrvatskoj i Europi?", akademskoj i široj javnosti predajemo Zbornik radova koji sadrži priloge sa skupa s intencijom da se istina ne prešućuje, da se prošlost ispravno prosuđuje te da "vukovarska priča" i dalje bude predmetom znanstvenoga interesa i propitivanja, svjesni kako je ona biljeg i smjerokaz novije hrvatske povijesti. Jer, Vukovar je mjesto počinjenja brojnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti s više nego vidljivim obrisima genocida i genocidnih praksi. Mjesto je to i pada savjesti internacionalne zajednice, u trajanju sve do današnjih dana, u kojem se šutke prepušta briga za neke "nove" izbjeglice, ponovno Vukovaru, okolici i Republici Hrvatskoj. Stoga, Vukovar '91. je mjesto nezaobilaznog pamćenja prošlosti, upravljanja sadašnjošću, ali i osiguravanja opstanka hrvatske budućnosti. Koliko opominje, toliko se tu i nadahnjuje kroz autentičan etos, sebedarje, humanost i neosvetoljubivost. Samo pravda, temeljena na ovim vrijednostima, može biti temelj mira i povjerenja u budućnosti…

Dvadeset tri godine od velikosrpske agresije na Vukovar i Hrvatsku, čini se kako Europa i svijet nisu puno naučili na što upućuju kumulativna događanja koja i sam papa Franjo u svojim govorima smješta u kontekst početka trećeg svjetskog rata. Istodobno, imajući u vidu međuodnos i suodnos vukovarskog ratnog i poratnog iskustva i europskih perspektiva Hrvatske kao mlade članice Europske unije, važno je i dalje promišljati hrvatsko iskustvo genocida, kulturocida i memoricida, te ponajviše vukovarskog mirotvorstva.

Naš skup okupio je petnaest sudionika, znanstvenika i stručnjaka koji su tematizirali ulogu, položaj i dalekosežno značenje Vukovara '91. u hrvatskom, ali i u europskom kontekstu. U ovom Zborniku objavljujemo jedanaest priopćenja sa skupa…

Nadamo se da smo i ovom publikacijom produbili znanje o društvenim, političkim, demografskim, međunarodnim, pravnim, teorijskim i drugim aspektima važnim za cjelovito i objektivno vrednovanje Vukovara '91.

Urednici



>>> 17. "VUKOVAR ‘91. – 23. godina poslije", 13.-14. 11. 2014.

>>> Predstavljanje zbornika: ŠTO JE VUKOVAR HRVATSKOJ I EUROPI?; Vukovar, 26. rujna 2016.

>>> PODRUČNI CENTAR VUKOVAR



Objavljena monografija VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.-1929.


U Biblioteci Posebna izdanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je znanstvena monografija VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.-1929. dr. sc. Ivana Hrstića, znanstvenog suradnika Instituta Ivo Pilar

Makarska nasl

Istraživanje na primjeru Makarske, relativno male urbane sredine, omogućilo je detaljnu analizu smjera i brzine modernizacije različitih aspekata društvenog razvoja. Temeljne postavke rada određene su u skladu s identificiranim glavnim dimenzijama unutar kojih se očituje modernizacija: politikom, gospodarstvom, društvenom strukturom i stratifikacijom, kulturom te svakodnevnim životom


Ivan Hrstić
VRIJEME PROMJENA: Makarska 1918.—1929.
Biblioteka Posebna izdanja
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Grad Makarska
Zagreb, 2016. – Str. 492.
ISBN 978-953-7964-25-2

- Omot | Impresum | Sadržaj | Iz Predgovora | O autoru

 
- Predstavljanje knjige VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.-1929.; Makarska, 27. svibnja 2016.

 
Sadržaj

- Omot | Impresum | Sadržaj

 Predgovor

1. PREMA ISTRAŽIVANJU DRUŠTVENOG RAZVOJA
2. URBANI RAZVOJ MAKARSKE
2.1. PRAVNI STATUS
2.2. RAZVOJ URBANIH KARAKTERISTIKA
2.2.1. Kontinuitet naselja od prapovijesti do 18. stoljeća
2.2.2. Osnove urbanog razvoja od 18. stoljeća do 1918.
2.2.3. Urbani razvoj od 1918. do 1929. godine
3. ORGANIZACIJSKO-ADMINISTRATIVNI USTROJ I POLITIČKI ŽIVOT GRADA
3.1. OSNUTAK KRALJEVSTVA SHS
3.2. ORGANIZACIJA POLITIČKIH STRANAKA U MAKARSKOJ NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
3.2.1. Socijalisti
3.2.2. Hrvatska pučka stranka
3.2.3. Demokratska i Samostalna demokratska stranka
3.2.4. Savez zemljoradnika / Zemljoradnička stranka
3.2.5. Narodna radikalna stranka
3.2.6. Hrvatska zajednica
3.2.7. Hrvatska (republikanska) seljačka stranka
3.3. RAZVOJ I DJELOVANJE PODRUČNE SAMOUPRAVE U DALMACIJI I POLOŽAJ MAKARSKE U DUBROVAČKOJ OBLASTI
3.3.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.3.2. Od sloma Monarhije do Vidovdanskog ustava
3.3.3. Osnivanje oblasti u Kraljevini SHS
3.3.4. Uspostava i razvoj oblasne samouprave Dubrovačke oblasti na primjeru Makarske
3.4. OPĆINSKA SAMOUPRAVA U DALMACIJI I BORBA ZA VLAST U MAKARSKOJ
3.4.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.4.2. Raspuštanje Općinskog vijeća 1922. godine
3.4.3. Borba H(R)SS-a za općinsku samoupravu
3.4.4. Odjeci atentata u Narodnoj skupštini u Makarskoj
3.4.5. Uvođenje diktature i imenovanje novog Općinskog vijeća
4. GOSPODARSTVO
4.1. PROMJENA GOSPODARSKE STRUKTURE MAKARSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA RAZDOBLJE AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
4.1.1. Suživot grada i sela
4.1.2. Poljoprivreda i ribarstvo
4.1.3. Pomorstvo, trgovina i obrt
4.1.4. Industrija
4.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
5. DRUŠTVENA STRUKTURA
5.1. TEORIJSKI OKVIR I METODOLOŠKI PRISTUP
5.2. UKUPNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1900. DO 1931. GODINE
5.2.1. Prirodno kretanje stanovništva
5.2.1.1. Sezonska kretanja nataliteta
5.2.1.2. Sezonska kretanja mortaliteta
5.2.1.3. Uzroci smrti
5.2.1.4. Smrtnost dojenčadi
5.2.2. Migracije
5.2.2.1. Iseljavanje
5.2.2.2. Doseljavanje
5.3. RODNA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
5.4. DRUŠTVENA STRUKTURA PREMA NACIONALNOSTI, VJEROISPOVIJESTI I PISMENOSTI
5.4.1. Društvena struktura prema nacionalnosti i vjeroispovijesti
5.4.2. Društvena struktura prema pismenosti
5.5. DRUŠTVENI SLOJEVI
5.5.1. Društvena stratifikacija
5.5.2. Struktura stanovništva prema zanimanjima
5.5.3. Analiza radno aktivnog i izdržavanog stanovništva prema rodu
5.5.4. Formiranje modernih društvenih slojeva u Makarskoj
5.5.5. Gradska elita
5.5.5.1. Politička elita
5.5.5.2. Umiješanost gradske političke elite u novčane afere
5.5.5.3. Ekonomska elita
5.5.6. Srednji društveni sloj
5.5.6.1. Slobodna zanimanja i javni službenici
5.5.6.2. Sitni obrtnici i mali trgovci
5.5.7. Niži društveni sloj
5.5.7.1. Težaci i ribari
5.5.7.2. Radništvo
5.6. DRUŠTVENA MOBILNOST
6. ŽIVOT U KRUGU GRAĐANSKE OBITELJI
6.1. OBITELJ I MODERNIZACIJA
6.2. STRUKTURA OBITELJI
6.3. ŽIVOTNI TIJEK
6.3.1. Djetinjstvo
6.3.1.1. Broj djece
6.3.1.2. Posao ili škola?
6.3.2. Mladost
6.3.2.1. Zabava
6.3.2.2. Uvjetovanost izbora bračnog partnera društvenim statusom
6.3.2.3. Miraz
6.3.3. Zrelo doba
6.3.3.1. Zakonodavni okvir stvaranja novih obitelji
6.3.3.2. Nupcijalitet
6.3.3.3. Dob mladenaca prilikom sklapanja prvog braka
6.3.3.4. Sezonske i dnevne varijacije vjenčanja
6.3.3.5. Moć i autoritet muškarca u obitelji
6.3.3.6. Uloga žena u svakodnevnom javnom životu
6.3.3.7. Nezakonita i predbračno začeta djeca te izvanbračne zajednice
6.3.4. Starost
6.4. UNUTRAŠNJOST OBITELJSKOG DOMA
7. SLOBODNO VRIJEME I DOKOLICA
7.1. TEORIJSKI KONCEPT I RAZVOJ DOKOLICE U MAKARSKOJ DO 1918. GODINE
7.2. RITAM GRADSKOG ŽIVOTA I JAVNI PROSTORI SUSRETA
7.3. TURISTIČKA PUTOVANJA KAO ODRAZ ŽIVOTNOG STILA
7.4. ORGANIZIRANA DOKOLICA
7.4.1. Gradska glazba
7.4.2. Sportski klubovi
7.4.3. Organizacije promicatelji službene ideologije
7.4.3.1. Jugoslavenski sokol
7.4.3.2. Organizacija jugoslavenskih nacionalista (Orjuna)
7.4.3.3. Jugoslavenska matica
7.4.3.4. Jadranska straža
7.5. ODNOS PREMA TIJELU I MODA
8. SUKOB SIMBOLA (CRKVA — DRŽAVA — NACIJA)
8.1. VJERSKI SIMBOLI
8.1.1. Vjera i modernost
8.1.2. Položaj Katoličke crkve u Kraljevini SHS u odnosu na razdoblje Monarhije
8.1.3. Vjerska slavlja u Makarskoj od 1918. do 1929. godine
8.1.3.1. Obilježavanje blagdana
8.1.3.2. Vjerske organizacije i drugi oblici pobožnosti
8.1.3.3. Društveni slojevi i religioznost
8.2. SVJETOVNI SIMBOLI
8.2.1. Državni simboli u službi ideje jugoslavenskog unitarizma
8.2.1.1. Proslave državnih praznika
8.2.1.2. Spomenici
8.2.1.3. Djelovanje nacionalističkih organizacija
8.2.1.4. Otpori nametanju državnih simbola
8.2.2. Nacionalni simboli
8.3. PRAKSA DAVANJA OSOBNIH IMENA KAO SIMBOLIČKI POKAZATELJ DRUŠTVENIH PROMJENA
9. „CRNA KRONIKA“ I MODERNIZACIJA
9.1. POJAVNOST KRIMINALNOG PONAŠANJA
9.1.1. Snage reda i mira
9.1.2. Sumarna analiza sedmodnevnih izvješća kotarskog predstojništva o djelovanju u redarstvenom pogledu
9.1.3. Nasilni zločini
9.1.4. Imovinski kriminalitet
9.1.5. Prekršaji protiv države i javnoga reda
9.1.6. Povrede javnoga morala
10. DRUŠTVENI RAZVOJ MAKARSKE OD 1918. DO 1929. U KONTEKSTU OPĆEG PROCESA MODERNIZACIJE

Izvori i literatura
Kratice
Sažetak
Summary
O autoru

>>> Puni tekst


 
Iz Predgovora

Monografija koju imate u rukama vrhunac je moga dosadašnjeg životnog znanja i iskustva. Riječ je o dopunjenom i izmijenjenom tekstu doktorske disertacije pod naslovom „Društveni razvoj Makarske od 1918. do 1929.“, obranjene na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 28. studenog 2012. godine. Temelji se na raznovrsnom arhivskom gradivu, a najznačajniji je korišteni arhivski fond Dubrovačka oblast, u Državnom arhivu u Dubrovniku. Iznimno važne za izradu knjige bile su i matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za Makarsku u razdoblju od 1900. do 1910. te od 1919. do 1929. godine, od kojih se većina čuva u Matičnom uredu u Makarskoj, a manji dio u Državnom arhivu u Splitu. U istraživanju su korišteni i drugi neobjavljeni arhivski izvori. Među njima se ističu spisi javnih bilježnika koji se čuvaju u arhivskom fondu Javni bilježnici srednje Dalmacije u Državnom arhivu u Splitu, gdje se nalazi i fond Trgovačko-obrtničke komore Split te fond Ispostave banske vlasti Banovine Hrvatske, kojem su pridruženi spisi Primorske banovine i Splitske oblasti te spisi Pokrajinske vlade za Dalmaciju. Nažalost, većina ih je izgubljena; sačuvani su mahom spisi iz područja stručnog školstva. To je donekle utjecalo i na ograničenje razdoblja kojim se ovaj rad bavi. Naime velik broj izvora dostupnih za razdoblje do 1929. godine, za tridesete ne postoji, što bi u pogledu mogućnosti istraživanja rezultiralo izrazitom disproporcijom između tih dvaju razdoblja. Od arhivskih fondova Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu korišten je fond Narodnog vijeća SHS, fond Republičkog zavoda za statistiku SRH te Tematske zbirke dokumenata Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Korišteni su i spisi župnog arhiva u Makarskoj, zatim spisi arhiva Gradskog muzeja u Makarskoj te spisi arhiva Franjevačkog samostana Blažene Djevice Marije na nebo uznesene, čiji je ljetopis također bio vrlo važan izvor podataka. Nažalost, spisi kotarskog suda i općinskog načelništva nisu sačuvani, a dosadašnja istraživanja nisu uspjela otkriti ni znatniji broj privatnih dokumenata, dnevnika, pisama i drugih sličnih zapisa koji bi omogućili bolji uvid u problematiku kojom se bavi ova knjiga. Od slične građe do sada sam došao tek do bilježaka razgovora g. Marina Srzića s nekolicinom Makarki i Makarana, vođenih od druge polovine devedesetih godina 20. stoljeća do 2012. Oni su se pokazali kao vrlo vrijedan izvor podataka za pojedine aspekte društvenih i obiteljskih odnosa te obiteljskih struktura tijekom istraživanog razdoblja… Osim neobjavljene arhivske građe, služio sam se i većim brojem objavljenih izvora te periodičnim publikacijama i tiskovinama. Konzultirao sam i popularnu i znanstvenu literaturu, a s obzirom na navedene ciljeve istraživanja, strana literatura korištena je u znatnijoj mjeri. To je omogućilo pozicioniranje društvenog razvoja Makarske u širi europski kontekst te osiguralo teorijsku podlogu istraživanja različitih sfera društvenog života koje u dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji nisu bile znatnije zastupljene i obrađene.

Dr. sc. Ivan Hrstić




Objavljen zbornik DOMOVINSKI RAT I RAZVOJ HRVATSKOGA ISTOKA


Zbornik DOMOVINSKI RAT I NJEGOVI DRUŠTVENO-EKONOMSKI ODRAZI NA RAZVOJ HRVATSKOGA ISTOKA objavljen je kao 50. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Glavni urednik zbornika je prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo a donosi radove sa 2. međunarodnog interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa "Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskoga istoka" održanog 2. i 3. prosinca 2015. godine u Osijeku. – Iz Predgovora | Sadržaj

Zbornik 50-nasl

Struktura izlagača bila je vrlo heterogena, bili su zastupljeni: istaknuti liječnici, teolozi, pravnici, povjesničari, ekonomisti, humanitarni djelatnici, sveučilišni i srednjoškolski profesori, ustavotvorci, bivši i sadašnji nositelji istaknutih funkcija u zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti i dr.



DOMOVINSKI RAT I NJEGOVI DRUŠTVENO-EKONOMSKI ODRAZI NA RAZVOJ HRVATSKOGA ISTOKA
Glavni urednik: prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo
Biblioteka ZBORNICI. – Knjiga 50.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2016. – Str. 450.
ISBN 978-953-7964-36-8

- Omot | Impresum | Sadržaj | Predgovor


Predstavljanje zbornika Domovinski rat i razvoj hrvatskog istoka; Osijek, 1. prosinca 2016.

 
Sadržaj

- Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor
Preface

Marin Srakić: Ratne štete i obnova crkvenih objekata na području Đakovačke i Srijemske biskupije
Ivica Musić, Dražen Barbarić, Mate Penava: Pitanje kolektivne krivnje: moralna odgovornost za počinjene zločine
Damir Novotny: Duboke socio-ekonomske neravnoteže kao prepreke dinamičnom gospodarskom razvoju istoka Hrvatske
Ladislav Heka: Medijska slika Domovinskoga rata u mađarskim medijima
Tomislav Žigmanov: Hrvati u Vojvodini i Domovinski rat
Božo Lujić: Biblijska interpretacija obrambenoga rata i motiv sjećanja
Zlatko Špehar: Djelima ljubavi usprotiv razornoj mržnji srpskoga agresora
Mato Arlović: Ustavnopravni pogled na disoluciju Hrvatske od bivšega SFRJ-a (1990. – 1992.)
Ivan Vukadin, Vinko Vukadin: Utjecaj Domovinskog rata i vojno-redarstvene akcije Oluja na današnju političku kartu BiH na primjeru oslobođenja Bihaća
Željko Karaula: Sudjelovanje 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara – istočnoslavonsko ratište
Vladimir Šeks: Specijalni rat KOS-a JNA-a, jugoslavenskih i srpskih sigurnosnih službi u Domovinskom ratu na hrvatskom istoku
Granduca Moreno Zamberlan: Solidarieta’ Senza Confini
Dubravko Habek: Sanitetska služba 105. brigade Hrvatske vojske na istočnoslavonskom bojištu 1991. – 1992.
Miroslav Rožac: Pravosudna slika Domovinskog rata na hrvatskom istoku
Mladen Lončar, Ivana Lončar: Seksualno zlostavljanje u srpskim logorima tijekom rata
Ivan Markešić: Silovanje žena kao dio strategije u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku
Krešimir Glavina: Značenje Kliničke bolnice Osijek u Domovinskom ratu
Štefan Biro, Vesna Bosanac, Binazija Kolesar: Uloga i značenje vukovarske bolnice u obrani Vukovara i u mirnoj reintegraciji hrvatskoga Podunavlja
Josip Galić: Rezultati liječenja ranjenika u Općoj bolnici Osijek tijekom Domovinskoga rata
Antonija Huljev, Tihomir Živić: Analiza engleskih epistolografskih izvora iz korespondencije predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana: ciljevi hrvatske međunarodne politike 1990. i 1991. godine
Andrija Hebrang, Mate Ljubičić, Stjepan Bačić: Kriza razvoja kao posljedica nekažnjenoga ratnog zločina
Ivan Miškulin, Zvjezdana Penava Brekalo, Maja Miškulin: Gubitci gospodarske produktivnosti zbog ratnog stradanja stanovništva istočne Hrvatske
Žana Amidžić, Antonija Huljev: Stradanje knjižne i druge kulturne baštine sela Nuštra u Domovinskom ratu
Sandra Mrvica Mađarac, Matej Galić, Mario Čerkez: Ekonomsko–pravne posljedice ratnih šteta na poslovanje Belja d.d.
Stanislav Šota: Nietzcheovsko egzistencijalističko-kršćansko, te kristovsko poimanje mira i pomirenja stradalnika Domovinskoga rata u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji
Miljenko Brekalo, Anamarija Lukić, Zvjezdana Penava Brekalo: Monetarne i javne financije Republike Srpske Krajine (1991. – 1998.)
Sanja Nikčević: Domovinski rat u hrvatskom kazalištu i drami
Mate Buntić, Zoran Pervan: Darvinizam kao podloga prošlim i budućim zločinačkim ideologijama

Popis recenzenata

>>> Puni tekst zbornika


 
Predgovor

Drugi međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskoga istoka održan je 2. i 3. prosinca 2015. godine u Osijeku. Organizatori navedenog skupa bili su: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Ogranak Matice hrvatske u Osijeku. Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar- Kitarović.

Organizatori ovoga Skupa, kao i građani, osjetili su u svakodnevnici nedostatak poznavanja brojnih tema iz Domovinskoga rata, naročito onih koje se odnose na hrvatski istok. Skup je sadržajno nastavak Skupa iz 2014. godine, a u njegovom je radu prošle godine sudjelovalo pedeset i tri znanstvenika i istaknuta društveno-politička djelatnika, koji dolaze iz tuzemstva i inozemstva (Republika Austrija, Republika Italija, Republika Mađarska, Republika Srbija i Republika Bosna i Hercegovina). Struktura izlagača bila je vrlo heterogena, bili su zastupljeni: istaknuti liječnici, teolozi, pravnici, povjesničari, ekonomisti, humanitarni djelatnici, sveučilišni i srednjoškolski profesori, ustavotvorci, bivši i sadašnji nositelji istaknutih funkcija u zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti i dr.

Tijekom dvodnevnog izlaganja izlagači su javnosti prezentirali trideset i sedam radova iz područja: teologije, obrazovanja, kulture, antropologije, medicine, povijesti, vojne taktike i doktrine, prava, sociologije, ekonomije, politologije i humanitarnog djelovanja.

Zbornik radova s navedenog Skupa produkt je znanstvenih i stručnih izlaganja znanstvenika i stručnih djelatnika, koji su određene nepoznate ili manje poznate teme na sustavan i zanimljiv način iz novije hrvatske povijesti približili svekolikoj hrvatskoj, europskoj i svjetskoj javnosti. Znanstveno-stručni radovi nedvojbeno potvrđuju nepobitnu činjenicu da je Domovinski rat bio obrambeni i osloboditeljski, a ne građanski rat kako to tvrde određeni krugovi iz redova velikosrpske inteligencije u Republici Srbiji, Republici Srpskoj, pa čak i u Republici Hrvatskoj. Struktura radova u ovome zborniku znanstveno utemeljeno dokazuje da su Hrvati i drugi građani Republike Hrvatske, kontinuirano od početka tzv. balvan-revolucije na prilazima Kninu 17. kolovoza 1990. do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, 15. siječnja 1998., vodili obrambeni i osloboditeljski rat, a pri tome su poštovali sve odredbe međunarodnog humanitarnog prava sadržanog u Ženevskim i Haškim konvencijama.

Hrvatski istok u geo-političkom smislu, koji je protekle dvije godine predmet interdisciplinarnog znanstveno-stručnoga rada, obuhvaća: Osječko-baranjsku županiju, Vukovarsko-srijemsku županiju, Virovitičko-podravsku županiju, Brodsko-posavsku županiju i Požeško-slavonsku županiju, područja na kojima su Hrvatske oružane snage realizirale značajne pobjede u Domovinskom ratu nad nositeljima oružane pobune u Republici Hrvatskoj. Na drugoj strani, područje hrvatskog Podunavlja je dio hrvatskog istoka i posljednji dio hrvatskog državnog teritorija koji je mudrom politikom prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana mirnim putem reintegriran u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske. Ovo područje predstavlja 12.556 km² ili jednu petinu (22,2%) ukupnog državnog teritorija (56.542 km²), a prema popisu pučanstva iz 1991. godine na navedenom području živjelo je 975.359 ili 20,4% od ukupnog broja građana (4.784.265) Republike Hrvatske.

U početcima Domovinskog rata na području hrvatskog istoka odvijale su se najžešće borbe, s najvećom ratnom dinamikom i intenzitetom djelovanja Hrvatskih oružanih snaga protiv dijela pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije (JNA), a uslijed čega su pale najveće vojne i civilne žrtve. Hrvatski istok nalazi se na prostoru gdje Srbija izravno graniči s Republikom Hrvatskom, a uslijed čega su pobunjeni Srbi i JNA imali neograničenu logističku potporu iz pravca srpskih gradova: Sombora, Apatina i Šida, koji su bili distributivni centri za srbijanske četnike i pripadnike JNA. Pored toga, nacionalna struktura pučanstva na području hrvatskog istoka, gdje su postojale srpske enklave (Tenja, Bobota, Vera, Pačetin, Trpinja, Bijelo Brdo, Borovo Selo, Markušica, Negoslavci, Jagodnjak i druga sela), olakšavale su velikosrpsku agresiju i otežavale obrambene aktivnosti hrvatskih vlasti.

Prošlogodišnji, kao i Prvi interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Hrvatski istok u Domovinskom ratu – iskustva, spoznaje i posljedice, održan je u izrazito financijski složenom trenutku, njegovo održavanje produkt je financijske potpore gospodarskih subjekata i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su izrazili senzibilitet za teme iz Domovinskoga rata i poraća, koje na ovome području nisu sustavno obrađivane. U ime suorganizatora i svoje osobno ime zahvaljujem predstavnicima gospodarstva i lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su svojom financijskom potporom omogućili održavanje navedenih skupova, bez njihove financijske potpore to bi bila „nemoguća misija“.

Skup je posvećen braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata, kao i svim domoljubima i mučenicima koji su tijekom trinaestostoljetne hrvatske povijesti izgubili život, bili proganjani, zatočeni i šikanirani boreći se za samobitnost i opstojnost hrvatskoga puka. Isto tako, Skup je posvećen i svakom drugom čovjeku, koji nije pripadnik hrvatskoga nacionalnog korpusa, a bio je žrtva tijekom Domovinskog rata. Stoga, ovoj skupini građana Republike Hrvatske upućujem posebnu zahvalu za sve što su učinili za samobitnost i opstojnost naše nam drage i jedine domovine Republike Hrvatske.

Glavni urednik: prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo


>>> PODRUČNI CENTAR OSIJEK




 

Objavljena knjiga prof. dr. sc. Maje Štambuk LICA NIGDINE


U Biblioteci Centra za urbane i ruralne studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je kao 4. knjiga zbirka tekstova prof. dr. sc. Maje Štambuk pod naslovom LICA NIGDINE - Društveni i prostorni okvir razvitka hrvatskog sela. Knjiga na jednom mjestu okuplja ruralnosociologijske radove u sklopu dva poglavlja "Selo kao prostor modernizacije" i "Revitalizacija hrvatskoga ruralnoga prostora"

Nigdina nasl

Autorica pokazuje da razumije šire modernizacijske procese, njihovu povezanost s budućnošću ruralnog prostora te daje jedno tumačenje sela kao socio-prostornog fenomena preko kojega se prelamaju različiti procesi suvremenog društva: pitanja samoodrživosti, ekologije, energije, upravljanja, nove prostorne mobilnosti... - Iz recenzije prof. dr. sc. Anke Mišetić



Maja ŠTAMBUK
LICA NIGDINE. Društveni i prostorni okvir razvitka hrvatskog sela
Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije. – Knjiga 4.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2014. - Str. 208.
ISBN 978-953-7964-08-5

- Sadržaj / Iz Predgovora / O autorici


 

Sadržaj

- Omot / Impresum / Sadržaj
Predgovor

I. SELO KAO PROSTOR MODERNIZACIJE
Selo i modernizacija: kratka povijest nesporazuma
Selo u europskom iskustvu
Osvrt na probleme razvitka hrvatskih sela i seoskih prostora
Stigmatična personalizacija seljaka

II. REVITALIZACIJA HRVATSKOGA RURALNOG PROSTORA
Neki elementi ruralne obnove u Hrvatskoj
Neki elementi socijalne i tehničke infrastrukture hrvatskog sela
Trebaju li nam posebna znanja za ruralni razvitak?
Žumberak – skica o stanju
Lika – studija slučaja
Socijalna uporišta revitalizacije Lonjskog polja
Energetska sigurnost i kritična infrastruktura: kvalitativni empirijski uvid u stavove lokalnih zajednica Plomina
Prema obnovi periferija

Bilješke o izvorima
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige


 
Iz Predgovora

Tekstovi u ovoj knjizi nastajali su u razdoblju od 1996. do 2009. godine. Objavljivani su uglavnom u knjigama – izvještajima nastalim na temelju empirijskih istraživanja. Glavni poticaj njihovu ponovnom objavljivanju bio je argument mojih kolega da je dobro imati na jednome mjestu barem neke radove iz ruralne sociologije, jer da je to znanstvena disciplina koja u Hrvatskoj izumire; doista, sve manje je ruralnosociologijskih istraživanja, sve manje je aktivnog interesa da se selo istražuje i promišlja kao strateški važan prostor, sve je više onih koji misle da o selu sve znaju, dapače da znaju što je za selo najbolje. Problem bi bio mnogo manji da upravo takvi ne odlučuju o seoskoj budućnosti. A o tome kako je hrvatskom selu danas, s kojim se temeljnim razvojnim problemima susreće, zašto nesnalaženje u koncipiranju napretka seoskog svijeta ostavlja teško nadoknadive demografske, komunikacijske, prometne, infrastrukturne, gospodarske, kulturne i svake druge manjkove, nešto će čitatelj naći u ovoj knjizi. Selo i seoski prostor najvrednije je što Hrvatska posjeduje, pa je teško razumjeti kako je moguće tako kontinuirano neodgovorno upravljati tim razvojnim resursom. Objektivno, višestruke su mogućnosti razvoja ruralnog prostora i one bi trebale biti velik izazov i zadatak kao i poziv projektantima njegova razvitka.

Prof. dr. sc. Maja Štambuk


>>> CENTAR ZA URBANE I RURALNE STUDIJE

 

Objavljen 2. Policy Brief projekta MYPLACE za Hrvatsku


U drugom Policy Briefu istraživačkoga projekta MYPLACE (Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagment), u sklopu 7. okvirnog programa u kojem sudjeluju partneri iz 14 državna, istaknuti su dosadašnji najvažniji nalazi projekta za Hrvatsku te najrelevantniji za javne politike - O projektu MYPLACE

MYPLACE Policy Brief 2 Croatia Hr MYPLACE Policy Brief 2 Croatia En
Hrvatska verzija 2. Policy Briefa za Hrvatsku Engleska verzija 2. Policy Briefa za Hrvatsku 


Ostali dosadašnji javno dostupni izveštaji za sve zemlje dostupni su na stranicama projekta Research Outputs odnosno Policy Publications


>>> O projektu MYPLACE



Objavljena knjiga dr. sc. Inge Tomić-Koludrović i sur. ZADARSKA RIVA


Knjiga Zadarska riva kao prostor urbanosti autorica prof. dr. sc. Inge Tomić-Koludrović, dr. sc. Željke Tonković i dr. sc. Željke Zdravković (urednik mr. sc. Mirko Petrić) rezultat je istraživanja što ga je realizirala radna skupina Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u okviru strategije suradnje Sveučilišta s lokalnom zajednicom

Zadar riva Inga Tomić-Koludrović, Željka Tonković i Željka Zdravković
ZADARSKA RIVA KAO PROSTOR URBANOSTI
Ur. Mirko Petrić
Sveučilište u Zadru; Zadar, 2014. - Str. 230
ISBN: 9789533310565


U knjizi su analizirani i interpretirani rezultati istraživanja identiteta, kulturnog konteksta i socijalno-prostorne strukture zadarske rive. Istraživanje je teorijski i metodološki realizirano s osloncem na tradiciju funkcionalno-strukturalne analize urbanih prostora, s jedne strane, te interakcionističku analizu međuodnosa ljudi s kulturnim i urbanim okolišem, s druge strane. U istraživanju su korištene i kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja (ulične ankete stanovnika i lokalnih posjetitelja Poluotoka, ulične ankete turista, promatranje režima korištenja prostora te intervjui s kulturnim i znanstvenim djelatnicima te poduzetnicima).

Rezultati istraživanja pokazali su da je riva izuzetno važan segment identiteta grada, te da ju je potrebno promatrati u kontekstu povijesne jezgre grada kao prostor koji, zbog povijesnih promjena koje su se tijekom vremena odvijale, danas nije potpuno funkcionalno kodiran. No, rezultati istraživanja pokazuju da današnji korisnici rive smatraju da na njoj nisu potrebne ni poželjne veće izmjene njezina današnjeg izgleda. Stoga je potrebno vrlo pomno promišljati i planirati eventualne promjene pojedinih segmenata njezinih funkcija, imajući stalno na umu njezin povijesni, suvremeni i budući društveni kontekst. Drugim riječima, pri promišljanju urbanističkog uređenja segmenata prostora rive i njezine kontaktne zone na Poluotoku, postojeće sadržaje potrebno je nadograđivati u smjeru koji će pridonijeti prvenstveno kvaliteti života lokalnog stanovništva, atmosferi grada, krajolika i lokalnih običaja. Takva preporuka za formuliranje javnih politika u skladu je s novim pristupima promišljanju povijesnih urbanih prostora koji omogućuju nadogradnju postojećih režima korištenja, ali na način da oni povećavaju – a ne smanjuju – urbane i kulturne kvalitete prostora.

Istraživanja na kojima se temelji studija financirali su Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Zadra te Ministarstvo znanosti, tehnologije i sporta, u okviru projekta ''Hrvatsko društvo: identitet, mobilnost i nove tehnologije'' (MZOŠ, 269-0762385-2380) voditeljice prof. dr. sc. Inge Tomić-Koludrović.

>>> PODRUČNI CENTAR SPLIT

 

 

PROJEKT: Livno i šira okolina pod osmanskom vlašću


Donesena odluka o financiranju prve faze projekta Livno i šira okolina pod osmanskom vlašću: seljaci, građani i franjevci u potrazi za pravdom u svjetlu osmanskih dokumenata u kojem je Institut Ivo Pilar jedan od partnera

Livno

Temeljem provedenog 2. javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske, donesena je Odluka o dodjeli financijske potpore za 23 projekta hrvatskih udruga i zajednica te 6 potpora za ugrožene pojedince.


Digitalizacija građe iz arhiva franjevačkog samostana Gorica u Livnu

Među projektima koji su odobreni nalazi se i prva faza projekta Franjevačkog muzeja i galerije Gorica iz Livna (Bosna i Hercegovina) "Livno i šira okolina pod osmanskom vlašću: seljaci, građani i franjevci u potrazi za pravdom u svjetlu osmanskih dokumenata" pod nazivom "Digitalizacija građe iz arhiva franjevačkog samostana Gorica u Livnu", voditelja dr. sc. Nenada Moačanina. U izradi projektnog prijedloga sudjelovala je i dr. sc. Katica Jurčević (koordinatorica projekta), znanstvenica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Cilj projekta jest prikupljanje i digitalizacija osmanske građe (dokumenata i rukopisa), ali i relevantne franjevačke građe (dokumenti, kronike, i sl.) iz osmanskog perioda, iz arhiva franjevačkog samostana u Livnu. Na taj bi se način ova iznimno vrijedna i važna građa za povijest livanjskog kraja, ali i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini te za bosansko-hercegovačku povijest u cjelini, s jedne strane dodatno zaštitila, a s druge strane postala bi dostupna za istraživanje i analizu.

Projekt digitalizacije izvršit će dva istraživača, dr. sc. Nenad Moačanin i dr. sc. Vjeran Kursar, koji će obaviti terensko istraživanje, te fotograf Perica Džeko. U svojstvu stručnog savjetnika predviđen je dolazak prof. dr. sc. Michaela Ursinusa sa Sveučilišta Heidelberg, u Centar za regionalnu baštinu i razvoj pri Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica, u Livnu.

Projekt "Digitalizacija građe iz arhiva franjevačkog samostana Gorica u Livnu" potprojekt je u sklopu većeg projekta (odnosno projektnog prijedloga) "Livno i šira okolina pod osmanskom vlašću: seljaci, građani i franjevci u potrazi za pravdom u svjetlu osmanskih dokumenata", koji se sastoji od sljedećih 5 projektnih faza:

1. Digitalizacija građe iz arhiva franjevačkog samostana Gorica u Livnu – zima 2014./2015. Voditelj: dr. sc. Nenad Moačanin; suvoditelj: dr. sc. Vjeran Kursar
2. Katalogizacija građe – 2015.-2017. Voditelj: dr. sc. Ekrem Čaušević
3. Obrada građe – 2015.-2018. Voditelj: dr. sc. Nenad Moačanin
3. Organizacija znanstvene konferencije "Livno i šira okolina od osmanskog vremena do danas: povijest i njezini suvremeni odjeci" – 2017. Voditeljice: dr. sc. Katica Jurčević i dr. sc. Ozana Ramljak
4. Izdavanje zbornika radova sa znanstvene konferencije "Livno i šira okolina od osmanskog vremena do danas: povijest i njeni suvremeni odjeci" – 2018. Voditeljice: dr. sc. Katica Jurčević i dr. sc. Ozana Ramljak
5. Objava osmanske građe vezane uz Livno i širu okolinu uz popratnu studiju (studije) pod naslovom "Livno i šira okolina pod osmanskom vlašću: seljaci, građani i franjevci u potrazi za pravdom u svjetlu osmanskih dokumenata"– 2018. Voditelji: dr. sc. Nenad Moačanin i dr. sc. Michael Ursinus.

Institucije partneri na projektu:

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb), Sveučilište Heidelberg (Heidelberg), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (Zagreb), Franjevačka teologija (Sarajevo), Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene (Sarajevo), Hrvatsko katoličko sveučilište (Zagreb) i Franjevački samostan Gorica (Livno).





Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro