Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Projekt: HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA


U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar 24. listopada 2012. održana je konstituirajuća sjednica Savjeta znanstveno-istraživačkog projekta HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA. Na sjednici su predstavljeni organizacija projekta, polazišta i znanstveno-metodološke odrednice, plan provedbe projekta i financiranje te primjeri sličnih projekata u svijetu. Hrvatsko istraživanje organizirati
će se u skupini branitelja izvornih sudionika i dragovoljaca rata primjenom metodologije "oralne povijesti" koja obuhvaća bilježenje i interpretaciju svjedočanstava o individualnom djelovanju (sjećanju) u "kolektivnom" događaju a sve radi dobivanja komplementarnih uvida i znanja o Domovinskom ratu
 

hdr_ss1 hdr_ss2 hdr_ss3

 

  savjet_s


- Fotogalerija: Savjet projekta: Domovinski rat: strukture sjećanja
- Prezentacija: HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA
- Uporišta Projekta: Domovinski rat: strukture sjećanja

Na konstituirajućoj sjednici Savjeta projekta HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Vlado Šakić predstavio je instituciju nositelja projekta (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) i suradničke institucije (Hrvatski institut za povijest i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata) te organizacijsku strukturu projekta (Savjet projekta, Znanstveno-konzultantski tim, Znanstveno-istraživački tim). Savjetu su se potom obratile predstavnice suradničkih institucija dr. sc. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Ana Holjevac Tuković, viši arhivist, pročelnica Odjela arhivskog gradiva Domovinskog rata Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Eduard Miličević iznio je kriterij odabira članova Savjeta, predstavio članove Savjeta te obrazložio način rada i ulogu Savjeta projekta. Polazišta i znanstveno-metodološke odrednice projekta iznijeli su prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Tomislav Smerić, a provedbene odrednice projekta prof. Eduard Miličević. Na primjere provedbe sličnih projekata u svijetu upozorio je dr. sc. Tomislav Smerić, a o financiranju projekta govorio je prof. dr. sc. Vlado Šakić, koji je nakon rasprave dao i završni osvrt.

Organizacijsku strukturu projekta čine: Savjet projekta (predsjednik Eduard Miličević, prof.), Znanstveno-konzultantski tim (prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Pilar; prof. dr. sc. Ivan Rogić; dr. sc. Jasna Turkalj, ravnateljica HIP-a; dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a), voditelj projekta (dr. sc. Tomislav Smerić), znanstveno-istraživački tim Instituta Pilar i vanjski suradnici. Dinamika provedbe projekta planirana je u četiri faze u četverogodišnjem razdoblju.


Iz Uporišta Projekta Domovinski rat: strukture sjećanja

Domovinski rat je višestruko prijelomnim događajem u socijalnoj i političkoj povijesti hrvatskog društva. Na više strukturnih razina okončani su dotadašnji procesi i raspored glavnih sudionika. Pak, na drugim, oblikovali su se novi (kontinuiteti) i nove akterske mreže. Stoga je prirodno što je takav događaj (ili skupina događaja) upisan i u hrvatsko kolektivno pamćenje. Upisan je, dakako, i u individualna pamćenja sudionika ili ratnih žrtava. (...) Vidljive su dvije osnovne činjenice. (a) Na mnoštvu je društvenih i državnih adresa građa važna za oblikovanje sjećanja na Domovinski rat. Nije vidljiva snažnija namjera da se te adrese međusobno suradnički povežu. (b) Na svim adresama na djelu je poneko specifično ograničenje koje ili otežava odgovoran rad ili potragu za sjećanjem izlaže zahtjevima da se sjećanje specifično prilagodi posebnim ciljevima i namjerama bez dublje veze sa sudionicima Domovinskog rata i s razumijevanjem njihova djelovanja. Razumiju li se te činjenice kao svojevrsni "generatori" određenih tendencija izgleda zasnovanom hipoteza kako su na djelu tri usporedna, a nesukladna, odnosa spram sjećanja na Domovinski rat. Prvi odnos svodi se na viševrstnu banalizaciju. Drugi odnos svodi se na podređivanje građe o Domovinskom ratu unutrašnjim potrebama akademskog sektora. Treći odnos svodi se na održavanje trajnije spoznajne neodređenosti, kako bi se, po potrebi, ratni događaji mogli primjereno "prilagoditi", pače i krivotvoriti.

Promijeniti taj generalni odnos spram istraživanja Domovinskog rata i javnog sjećanja na njega i njegove sudionike nije moguće ni jednoj posebnoj istraživačkoj ustanovi iz znanstvenog ili kulturnog sektora. U njihovoj je moći, međutim, pokušati s postojećim tehničkim i znanstvenim mogućnostima dopuniti istraživanja koja se već rade. Na tom tragu, glavna svrha projekta Domovinski rat: strukture sjećanja, može se definirati pokušajem dobivanja komplementarnih uvida i znanja o Domovinskom ratu.

Projekt se naslanja na dvije polazne odluke.

(a) Istraživanje bi se organiziralo u skupini branitelja, izvornih sudionika i dragovoljaca. Nerijetko se zaboravlja da je dragovoljstvo motivacijska jezgra prvog, i presudnog, skupa branitelja. Dragovoljstvo se može povezati s pojmom supererogacije u etici (Koprek, 2012.). Pojam upućuje na ono djelovanje gdje se čini više nego što treba po dužnosti činiti. U idealnotipičnoj projekciji, orijentirajući likovi takve prakse i ponašanja su sveci i heroji (H. Bergson). U prilikama na početku srpske agresije i domovinske obrane 1991., činiti po dužnosti znači odazvati se na institucionalni poziv na služenje u hrvatskoj vojsci. Brojni branitelji, dragovoljci, međutim, učinili su više nego što im je dužnost nalagala: javili su se dragovoljno te ne samo svoja vojna umijeća, nego i živote, stavili na raspolaganje. Ide li se tim tragom postavlja se razložno pitanje: je li u promatranom ratnom razdoblju bilo dovoljno djelovati po dužnosti, dakle, moralno, ili je točniji odgovor na te prilike djelovati više nego što treba / što dužnost traži. Bez uzimanja u obzir toga pitanja nije moguće točno analitički razumjeti (u smislu weberovskih metodologijskih načela) braniteljsku skupinu.

(b) Istraživanje bi se organiziralo primjenom metodologije "oralne povijesti". Posrijedi je analitička metodologija koja obuhvaća bilježenje i interpretaciju svjedočanstava o individualnom djelovanju (sjećanju) u "kolektivnom" događaju. Obično se primjenjuje na nedavne događaje. T. Lummis (1987.) ukazuje na dvije koristi od takva postupka. (a) Potpuniji su uvidi u životne putanje analiziranih pojedinaca. (b) Potpunije su rekonstrukcije i analize određenih društvenih (kolektivnih) promjena ili razdoblja, u sklopu kojih analizirani pojedinci djeluju. Na te koristi, napokon, ukazuju i prvi primjeri uporabe takvog postupka u istraživačkoj praksi sociologa Čikaške škole. Tako dobiveni uvidi u iskustva europskih doseljenika u onodobna industrijska središta SAD-a bili su iznimno važni u kasnijim cjelovitim interpretacijama. Koliko je vidljivo, u povijesnim i socio-psihološkim istraživanjima braniteljskih skupina i Domovinskog rata takav postupak nije rabljen, premda je bio nužan.

Prof. dr. sc. Ivan Rogić

National Traffic Model for the Republic of Croatia


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar sudjeluje u međunarodnom projektu National Traffic Model for the Republic of Croatia u sklopu programa IPA komponenta IIIa

Ntm

Projekt Socijalni aspekti putovanja u Hrvatskoj 2014. započeo je u lipnju 2014. godine i usredotočen je na problem prostorne pokretljivosti te prometnih navika građana Hrvatske. Temeljni je cilj projekta uvid u socijalne aspekte kako prometnih potreba tako i samoga korištenja prijevoznih sredstva. Podaci potrebni za analizu naznačenih tema bit će prikupljeni anketnim istraživanjem na općoj populaciji. 

Istraživanje je jedna od dionica projekta National Traffic Model for the Republic of Croatia u sklopu kojeg se izrađuje baza podataka za strateško planiranje razvoja i ulaganja u sve prometne sektore. Projekt u cijelosti financira Europska unija iz IPA programa.

U projektu Socijalni aspekti putovanja u Hrvatskoj 2014. sudjeluju: dr. sc. Geran-Marko Miletić ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ), dr. sc. Anka Mišetić, dr. sc. Ivan Rogić, dr. sc. Sara Ursić, Stanko Rihtar, dr. sc. Filip Majetić i Ivan Dević.

Predviđeni završetak projekta: lipanj 2016.



RECI – Roma Early Childhood Inclusion


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi istraživanje Roma Early Childhood Inclusion (RECI) in Croatia o socijalnoj i obrazovnoj uključenosti djece romske narodnosti na području Republike Hrvatske. Svrha istraživanja jest utvrđivanje općih i specifičnih okolnosti u kojima se nalaze romska djeca i obitelji u Hrvatskoj. Glavni je cilj dobiti detaljan uvid u zdravstveni, socijalni i obrazovni status romske djece te identificirati i analizirati prioritetna pitanja ranog djetinjstva i politike za romske obitelji i djecu
5
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar uz podršku Open Society Foundation, Pučkog otvorenog učilišta "Korak po korak", UNICEF-a i REF-a provodi istraživanje Roma Early Childhood Inclusion (RECI) in Croatia o socijalnoj i obrazovnoj uključenosti djece romske narodnosti na području Republike Hrvatske.

Svrha istraživanja jest utvrđivanje općih i specifičnih okolnosti u kojima se nalaze romska djeca i obitelji u Hrvatskoj. Glavni cilj je dobiti detaljan uvid u zdravstveni, socijalni i obrazovni status romske djece te identificirati i analizirati prioritetna pitanja ranog djetinjstva i politike za romske obitelji i djecu. Istraživački rad (upitnici/intervjui i fokus grupe) na terenu uključio je urbane i ruralne lokacije na području Republike Hrvatske. Kvalitativno istraživanje provedeno je s romskim obiteljima i njihovom djecom te širom zajednicom (vrtići, škole, centri za socijalnu skrb, lokalna vlast, romske organizacije civilnoga društva).

Projekt je počeo 15. svibnja 2013., a prestaje u proljeće 2015. Voditeljica istraživanja je dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović, viša znanstvena suradnica u Institutu ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. )

Konzultantica:
dr. sc. Maja Štambuk

Suradnici:
dr. sc. Marija Geiger Zeman, dr. sc. Danijel Vojak, dr. sc. Ivana Radačić, Marica Marinović Golubić, Tihana Štojs, Tea Sertić


Konferencija KVALITETA OBRAZOVANJA ZA ROMSKU DJECU, 17. veljače 2015.

Life-Strategies and Survival Strategies of Households and Individuals


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar sudjeluje u međunarodnom projektu Life-Strategies and Survival Strategies of Households and Individuals in South-East European Societies in the Times of Crisis kao voditelj hrvatske dionice

Scopes

Institut Ivo Pilar od svibnja 2014. sudjeluje u projektu Life-Strategies and Survival Strategies of Households and Individuals in South-East European Societies in the Times of Crisis ("Životne strategije i strategije preživljavanja kućanstava i pojedinaca u društvima jugoistočne Europe u vremenu krize") koji financira Švicarska nacionalna znanstvena zaklada (Swiss National Science Foundation) kroz financijsku shemu SCOPES (Joint Research Projects). 

Cilj je projekta identificirati i istražiti strategije preživljavanja, odnosno obrasce društvenih praksi kućanstava i pojedinaca u uvjetima ekonomske depriviranosti, s dodatnim naglaskom na pojedine ranjive skupine poput primatelja socijalne pomoći, umirovljenika ili malih obiteljskih gospodarstava u Švicarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Svrha je projekta kvantitativnim i kvalitativnim metodama istražiti obrasce praksi u kriznim uvjetima ne samo u ekonomskom smislu, nego i u drugim društvenim poljima poput obrazovanja, stanovanja i potrošnje.

Projekt koordinira Institut za sociologiju Sveučilišta u Zürichu, a uz Institut Ivo Pilar sudjeluju Odjel za sociologiju Sveučilišta u Mariboru, Ekonomski institut u Sarajevu te Centar za empirijske kulturne studije jugoistočne Europe iz Niša. Hrvatsku dionicu projekta vodi dr. sc. Inga Tomić-Koludrović ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ) s vanjskim suradnicima Mirkom Petrićem, Ivanom Puzekom i Željkom Zdravković (Sveučilište u Zadru).

Planirano trajanje projekta: lipanj 2016.

- Više o projektu: http://p3.snf.ch/project-152626

>>> SCOPES – Prva radionica održana u Splitu, 27.-30. 6. 2014. 
>>> FREEDOM & NECESSITY - Conference call; Split, Croatia, October 3-4, 2015
>>> Istraživanje: PODJELA POSLOVA U KUĆANSTVU

Institut Ivo Pilar u FP7 projektu Mjerenje dobrobiti mladih - MYWEB


Projekt Mjerenje dobrobiti mladih – Measuring Youth Well-Being, MYWEB - predstavlja studiju izvedivosti provedbe Europskoga longitudinalnog istraživanja djece i mladih (European Longitudinal Study for Children and Young People, ELSCYP) koje bi omogućilo zahvaćanje cjelokupnog procesa odrastanja, po mogućnosti od rođenja do kraja djetetova školovanja – uključujući aspekte vezane uz tranzicije povezane sa zaposlenjem i roditeljstvom

MYWEB

- Web stranica projekta MYWEB: www.fp7-myweb.eu

Projekt MYWEB financiran je u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj Europske komisije (FP7), u sklopu teme Prema Europskom longitudinalnom anketnom istraživanju djece i mladih (Towards a European longitudinal childhood and youth survey) – kroz poziv u okviru društveno-ekonomskih i humanističkih tema 2013. godine. Projekt počinje u ožujku 2014. godine i traje 30 mjeseci. Koordinacijska je ustanova MYWEB-a Sveučilište Manchester Metropolitan (Manchester Metropolitan University, UK), a glavni koordinator prof. dr. sc. Gary Pollock. U projekt je uključeno 13 institucija iz 11 europskih zemalja. Pet institucija, među njima i Institut Ivo Pilar, ima ulogu izvršnog partnera. Institut vodi 7. radni paket (WP7 Pilot-anketna istraživanja). 

O istraživanju

Malo je komparativnih europskih istraživanja o najboljim javnim politikama i pristupima djelotvornog promicanja dobrobiti djece i mladih iako je vrlo važno da zdravi emocionalni, fizički i psihološki životni stilovi počnu od najranije dobi. Budući da su takva istraživanja o skrbi, obrazovanju, slobodnom vremenu te dobrobiti djece i mladih povezana sa značajnim metodološkim izazovima, u projektu MYWEB će se istražiti izvedivost provedbe longitudinalnog anketnog istraživanja djece i mladih.

Ključne su sastavnice projekta MYWEB:

- pregled suvremenih i relevantnih javnih politika
- pregled metoda prikupljanja podataka,
- osmišljavanje mogućnosti za Europsko longitudinalno istraživanje djece i mladih (ELSCYP) i
- vrednovanje tih mogućnosti u pogledu tehničke, političke i financijske izvedivosti.

U okviru Projekta u šest zemalja će se provesti sveobuhvatno pilot-anketno istraživanje, a prikupljeni empirijski podaci o iskustvima s terena koristit će se kao izravni empirijski dokazi o izvedivosti ELSCYP-a.

Kroz Projekt će se uvažiti i interesi različitih dionika, uključujući odgovorne za javne politike na europskoj razini, razini zemalja članica te na regionalnoj razini, kako bi ishodi Projekta uzeli u obzir najširi raspon stručnjaka odgovornih za javne politike. U njega će osim toga biti uključena djeca i mladi kako bi pridonijeli operacionalizaciji koncepta dobrobiti te razumijevanju najboljih načina provedbe ELSCYP-a.

Glavni rezultat ili ishod projekta bit će identifikacija najprimjernijeg načina provedbe ELSCYP-a. Važni ishodi projekta bit će i rezultati pilot-istraživanja radi utvrđivanja izvedivosti najprimjernije opcije.

Partneri projekta

Partneri u projektu MYWEB:

1. Manchester Metropolitan University, Manchester, United Kingdom
2. Universität Bremen, Germany
3. Universitat Pompeu Fabra, Barcelona, Spain
4. Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb, Croatia
5. Debreceni Egyetem, Debrecen, Hungary
6. Daugavpils Universitate, Daugavpils, Latvia
7. Panteion University of Social and Political Sciences, Athens, Greece
8. Tallinn University, Tallinn, Estonia
9. University of SS Cyril and Methodius Centre for Research and Studies in Sociology, Trnava, Slovakia
10. Centro Investigação e Estudos de Sociologia, Lisbon, Portugal
11. Caucasus Research Resource Centre, Tbilisi, Georgia
12. The Institute for Social and Economic Research at the University of Essex, Essex, United Kingdom
13. The University of Cambridge; Cambridge, United Kingdom.

Informacije o projektu

Na Vaša pitanja rado će odgovoriti i voditeljica hrvatskog istraživačkog tima projekta MYWEB te voditeljica 7. radnog paketa prof. dr. sc. Renata Franc, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  

 

>>> Web stranice projekta: http://fp7-myweb.eu | http://fp7-myweb.eu/hrvatska.html

>>> Rezultati MYWEB projekta predstavljeni Europskoj komisiji, 27. 6. 2016.

>>> Završna konferencija MYWEB projekta; Barcelona, 21. 7. 2016.

>>> Dr. sc. Renata Franc na ESOF simpoziju DOBROBIT DJECE..., 27. 7. 2016.




Projekt: REMIGRACIJE U POSTSOCIJALISTIČKIM REGIJAMA


Institut Ivo Pilar, uz podršku ERSTE Zaklade (ERSTE Stiftung) i u suradnji s Odjelom za film, kazalište i kulturne studije pri Sveučilištu Johannes Gutenberg u Mainzu te Centrom za jugoistočnu europsku povijest i antropologiju pri Sveučilištu Karl-Franzens u Grazu, u razdoblju od siječnja 2013. godine do kraja 2014. godine provodi projekt Remigrations and transformations in post-socialist European regions (Remigracije i transformacije u postsocijalističkim europskim regijama)

Remigrations

- Web stranice projekta: Remigrations and transformations in post-socialist European regions

Projektom se uspostavlja platforma za raspravu (web stranica, radionice, publikacija) o remigracijama i njihovu utjecaju na procese transformacije u postsocijalističkim regijama u Europi. O temama integracije/participacije, identiteta/etniciteta, kulture/prijenosa znanja raspravlja se kroz međunarodnu, komparativnu i interdisciplinarnu perspektivu uz povezivanje empirijskih slučajeva i odgovarajućih studija, iseljeničke politike i umjetničkih prikaza (re)migracijske mobilnosti.

Voditelji projekta su:

Doc. dr. Caroline Hornstein Tomić (Institut Ivo Pilar, Zagreb; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ),
Jun.-Prof. Dr. Sarah Scholl Schneider (Sveučilište Johannes Gutenberg, Mainz; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ) i
Mag. Dr. Robert Pichler (Sveučilište Karl-Franzens, Graz; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ).

Više informacija o projektu dostupno na: http://www.remigrations.pilar.hr/



>>> Dr. sc. Caroline Hornstein Tomić o migracijama i razvoju


Institut Ivo Pilar u MYPLACE-u, međunarodnom projektu istraživanja mladih


Institut Ivo Pilar jedan je od 16 istraživačkih institucija - partnera projekta MYPLACE započetog 1. lipnja 2011. MYPLACE je suradni (kolaborativni), veliki integracijski istraživački projekt, financiran unutar Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj Europske komisije (FP7), u sklopu teme "Democracy and the shadows of totalitarianism and populism: the European experience" (Demokracija i sjene totalitarizma i populizma: europsko iskustvo) – kroz poziv u okviru društveno-ekonomskih i humanističkih tema 2010. godine - Istraživački nalazi: Policy Brief 1; Policy Brief 2


myplace

- MYPLACE- Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement

Projekt okuplja konzorcij od 16 istraživačkih institucija iz 14 europskih država kao i 14 javnih ustanova dionika (muzeja, nevladinih organizacija, arhiva i dokumentacijskih centara. Koordinacijska ustanova MYPLACE projekta je Sveučilište u Warwicku (The University of Warwick, UK), a glavna koordinatorica je prof. dr. Hilary Pilkington (s Odsjeka za sociologiju, Sveučilišta u Warwicku).

Istraživačke institucije – partneri projekta su:

- Sveučilište Manchester Metropolitan, UK
- Sveučilište u Tallinnu, Estonija
- Sveučilište Svetog Ćirila i Metoda, Trnava, Slovačka
- Sveučilište u Bremenu, Njemačka
- Sveučilište Jena, Njemačka
- Sveučilište Istočne Finske, Finska
- Sveučilište Južne Danske, Danska
- ISCTE, Institut Sveučilišta u Lisabonu, Portugal
- "Region", Državno Sveučilište Ulyanovsk, Ruska Federacija
- Sveučilište Daugavpils, Latvija
- Kavkaski centri za istraživanja, Gruzija
- Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
- Sveučilište Pompeu Fabra, Barcelona, Španjolska
- Sveučilište u Debrecenu, Mađarska
- Sveučilište Panteion u Ateni, Grčka

Projekt MYPLACE započeo je 1. lipnja 2011. a trajat će do 31. svibnja 2015., s proračunskom potporom Europske komisije u iznosu od 7.994.449 eura (EUR).

MYPLACE je akronim za "Memory, Youth, Political Legacy And Civic Engagement" (Sjećanje, mladi, političko nasljeđe i građanska uključenost). Projekt istražuje kako je društvena participacija mladih oblikovana sjenama totalitarizma i populizma u Europi.

Zašto je važno postaviti to pitanje?

Današnju generaciju mladih ujedinjuje iskustvo odrastanja u Europi koja je uvelike slobodna i od desničarskih i od ljevičarskih autoritativnih režima. Povezuje ih i nedostatak bilo kakvih izravnih uspomena na Hladni rat, strahove i predrasude koje su dijelile Europu, kao i nepostojanje izravnog iskustva života u komunističkom, autoritativnom ili fašističkom političkom režimu. Istovremeno, zajedničko im je iskustvo odrastanja u prvoj globalnoj ekonomskoj krizi u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, za što bi se moglo pretpostaviti da predstavlja plodno tlo za regrutiranje u ekstremnu desnicu. Štoviše, budući da današnja generacija mladih u Europi ima malo ili uopće nikakvog iskustva s ekstremističkim i populističkim politikama, mogla bi biti posebno ranjiva na radikalne programe političkog djelovanja.

Zašto je važno postaviti to pitanje upravo sada?

U trenutnom kontekstu gospodarske recesije, političke stranke i pokreti ekstremne desnice sve su više vidljivi. U europskim parlamentarnim izborima 2009. godine političke su stranke ekstremne desnice osvojile značajnu podršku u nizu država članica EU. Također su doživjele znatan uspjeh na parlamentarnim izborima u zemljama u kojima prije toga nisu bile uspješne. Taj obrazac ponovio se u nizu europskih država na nacionalnim i regionalnim izborima.

U tom kontekstu MYPLACE postavlja pitanje kako odnos mladih prema prošlosti oblikuje njihovo prihvaćanje suvremenih populističkih političkih programa. On ne povlači jednostavnu "ravnu" liniju izravnog povezivanja "autoritativne" prošlosti i nesigurne demokratske sadašnjosti ili budućnosti. Polazna pretpostavka projekta je ta da su radikalne i populističke političke i filozofske tradicije paneuropske i cikličke po svojoj prirodi, a ne usađene u zasebne nacionalne "političke kulture" ili temeljene na rigidnim klasifikacijama političke baštine ("totalitarizam", "komunizam", "fašizam"), otvorene prema "zacjeljenju" putem "demokratizacije". Upravo to ovaj projekt čini istinski transeuropskim.

Stručnost istraživača uključenih u ovaj projekt u području istraživanja mladih, omogućava nam da započnemo projekt s jasnim razumijevanjem mladih – ne kao pasivnih objekata političke manipulacije, nego kao aktivnih političkih sudionika. Iskustvo brojnih "obojenih revolucija" u zemljama bivše komunističke Europe kao i kampanja protiv globalizacije, siromaštva, rata i smanjenja proračuna uistinu sugerira da politička svijest mladih nije prazno platno te da su mladi ne samo mobilizirani, nego da se mogu učinkovito umrežavati, organizirati i voditi važne političke akcije.

MYPLACE projekt je međudisciplinaran, i okuplja istraživače obrazovane u raznim društvenim znanostima (sociologiji, politologiji, antropologiji, psihologiji i kulturalnim studijima). U sklopu projekta provest će se opsežno anketno istraživanje u 14 zemalja s ciljem utvrđivanja stupnja i oblika društvene i političke participacije i stavova mladih. Intervjui i fokus grupe koristit će se kako bi se razumjelo koja značenja mladi pridaju takvom sudjelovanju i istražilo kako se takva značenja prenose s generacije na generaciju. Provest će se i oko 50 etnografskih studija slučaja stvarnog građanskog sudjelovanja i političkog aktivizma mladih diljem zemalja uključenih u projekt.

Nositelji i provoditelji politika uključeni su u projekt od njegova početka putem nacionalnih savjetodavnih skupina za politike prema mladima ("Youth Policy Advisory Groups"). Kroz te skupine projekt će provesti svoj cilj stvaranja aktivnog i održivog dijaloga između akademskih, javnih i političkih ustanova. Saznanja projekta koristit će regionalni, nacionalni i EU centri donošenja politika kao i niz aktivističkih, antirasističkih/antiksenofobnih mreža mladih. Važan je cilj projekta informirati nositelje politika o rasponu političkih i građanskih aktivnosti u kojima sudjeluju mladi, umjesto isključivog fokusiranja na "probleme" u sferi mladih.

Sve dodatne informacije o MYPLACE projektu možete dobiti na Internetskoj stranica projekta:
http://www.fp7-myplace.eu/

Na Vaša pitanja rado će odgovoriti i voditelj hrvatskog istraživačkog tima MYPLACE projekta:
Dr. sc. Ben Perasović, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 
Istraživački nalazi

policy brief 1 


PolicyBrief je prvi u nizu od triju koji će nastati u okviru projekta MYPLACE do njegova završetka u 2015. godini. Pregled naglašuje koji će istraživački nalazi proizići iz šest međusobno povezanih istraživačkih dionica projekta, a o kojima će se izvijestiti u 2. i 3. PolicyBriefu, zajedno sa specifičnim preporukama za javne politike. - Policy Brief 1



Policy Brief 2 U drugom Policy Briefu istraživačkoga projekta MYPLACE (Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagment), u sklopu 7. okvirnog programa u kojem sudjeluju partneri iz 14 državna, istaknuti su dosadašnji najvažniji nalazi projekta za Hrvatsku te najrelevantniji za javne politike - Policy Brief 2



- Press release
Iz tiska: MYPLACE - najveći europski sociološki projekt
Završna konferencija projekta MYPLACE; Dubrovnik, 5.-7. ožujka 2015.

>>> MYPLACE - Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement

>>> KONFERENCIJA ZA MEDIJE: EUROPSKI PROJEKT MYPLACE, 15. 6. 2015.

>>> Predavanje dr. sc. Benjamina Perasovića na Šleskom sveučilištu, 23.-24. 3. 2017.







Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro