Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Biblioteka Pilar


Knjiga 1

SRH 1s

 


Ivo Pilar

SVJETSKI RAT I HRVATI. Pokus orijentacije hrvatskoga naroda još prije svršetka rata
Biblioteka Pilar – Knjiga prva
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" i Družba "Braća Hrvatskog Zmaja"
Zagreb, 2014. – Str. 154.
ISBN 978-953-7964-05-4

 

 

>>> Pregled sadržaja

 




Biblioteka Pilar - pregled sadržaja


Knjiga 1.

Ivo Pilar
SVJETSKI RAT I HRVATI. Pokus orijentacije hrvatskoga naroda još prije svršetka rata
Biblioteka Pilar – Knjiga prva
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" i Družba "Braća Hrvatskog Zmaja"
Zagreb, 2014. – Str. 154.

SADRŽAJ

Korice / Impresum / Sadržaj
Dr. Ivo Pilar u časničkoj odori austrougarske vojske
Predgovor
I. Uzroci rata
II. Uspjeh rata
III. Posljedice rata
IV. Rat i Hrvati
V. Uzroci stanja u Hrvatskoj prije rata
VI. Iskorišćenje rata
Ivo Pilar na udaru austrougarske ratne cenzure
Dr. Ivo Pilar — oris života i djela
Imensko kazalo
Biblioteka Pilar

 




Posebna izdanja - pregled sadržaja



- VRIJEME PROMJENA: Makarska 1918.-1929.
- GOSPIĆ - Grad, ljudi, identitet

 


 

 

Ivan Hrstić: VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.—1929.
Biblioteka Posebna izdanja; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Grad Makarska
Zagreb, 2016. – Str. 492.


SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

 Predgovor

1. PREMA ISTRAŽIVANJU DRUŠTVENOG RAZVOJA
2. URBANI RAZVOJ MAKARSKE
2.1. PRAVNI STATUS
2.2. RAZVOJ URBANIH KARAKTERISTIKA
2.2.1. Kontinuitet naselja od prapovijesti do 18. stoljeća
2.2.2. Osnove urbanog razvoja od 18. stoljeća do 1918.
2.2.3. Urbani razvoj od 1918. do 1929. godine
3. ORGANIZACIJSKO-ADMINISTRATIVNI USTROJ I POLITIČKI ŽIVOT GRADA
3.1. OSNUTAK KRALJEVSTVA SHS
3.2. ORGANIZACIJA POLITIČKIH STRANAKA U MAKARSKOJ NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
3.2.1. Socijalisti
3.2.2. Hrvatska pučka stranka
3.2.3. Demokratska i Samostalna demokratska stranka
3.2.4. Savez zemljoradnika / Zemljoradnička stranka
3.2.5. Narodna radikalna stranka
3.2.6. Hrvatska zajednica
3.2.7. Hrvatska (republikanska) seljačka stranka
3.3. RAZVOJ I DJELOVANJE PODRUČNE SAMOUPRAVE U DALMACIJI I POLOŽAJ MAKARSKE U DUBROVAČKOJ OBLASTI
3.3.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.3.2. Od sloma Monarhije do Vidovdanskog ustava
3.3.3. Osnivanje oblasti u Kraljevini SHS
3.3.4. Uspostava i razvoj oblasne samouprave Dubrovačke oblasti na primjeru Makarske
3.4. OPĆINSKA SAMOUPRAVA U DALMACIJI I BORBA ZA VLAST U MAKARSKOJ
3.4.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.4.2. Raspuštanje Općinskog vijeća 1922. godine
3.4.3. Borba H(R)SS-a za općinsku samoupravu
3.4.4. Odjeci atentata u Narodnoj skupštini u Makarskoj
3.4.5. Uvođenje diktature i imenovanje novog Općinskog vijeća
4. GOSPODARSTVO
4.1. PROMJENA GOSPODARSKE STRUKTURE MAKARSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA RAZDOBLJE AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
4.1.1. Suživot grada i sela
4.1.2. Poljoprivreda i ribarstvo
4.1.3. Pomorstvo, trgovina i obrt
4.1.4. Industrija
4.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
5. DRUŠTVENA STRUKTURA
5.1. TEORIJSKI OKVIR I METODOLOŠKI PRISTUP
5.2. UKUPNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1900. DO 1931. GODINE
5.2.1. Prirodno kretanje stanovništva
5.2.1.1. Sezonska kretanja nataliteta
5.2.1.2. Sezonska kretanja mortaliteta
5.2.1.3. Uzroci smrti
5.2.1.4. Smrtnost dojenčadi
5.2.2. Migracije
5.2.2.1. Iseljavanje
5.2.2.2. Doseljavanje
5.3. RODNA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
5.4. DRUŠTVENA STRUKTURA PREMA NACIONALNOSTI, VJEROISPOVIJESTI I PISMENOSTI
5.4.1. Društvena struktura prema nacionalnosti i vjeroispovijesti
5.4.2. Društvena struktura prema pismenosti
5.5. DRUŠTVENI SLOJEVI
5.5.1. Društvena stratifikacija
5.5.2. Struktura stanovništva prema zanimanjima
5.5.3. Analiza radno aktivnog i izdržavanog stanovništva prema rodu
5.5.4. Formiranje modernih društvenih slojeva u Makarskoj
5.5.5. Gradska elita
5.5.5.1. Politička elita
5.5.5.2. Umiješanost gradske političke elite u novčane afere
5.5.5.3. Ekonomska elita
5.5.6. Srednji društveni sloj
5.5.6.1. Slobodna zanimanja i javni službenici
5.5.6.2. Sitni obrtnici i mali trgovci
5.5.7. Niži društveni sloj
5.5.7.1. Težaci i ribari
5.5.7.2. Radništvo
5.6. DRUŠTVENA MOBILNOST
6. ŽIVOT U KRUGU GRAĐANSKE OBITELJI
6.1. OBITELJ I MODERNIZACIJA
6.2. STRUKTURA OBITELJI
6.3. ŽIVOTNI TIJEK
6.3.1. Djetinjstvo
6.3.1.1. Broj djece
6.3.1.2. Posao ili škola?
6.3.2. Mladost
6.3.2.1. Zabava
6.3.2.2. Uvjetovanost izbora bračnog partnera društvenim statusom
6.3.2.3. Miraz
6.3.3. Zrelo doba
6.3.3.1. Zakonodavni okvir stvaranja novih obitelji
6.3.3.2. Nupcijalitet
6.3.3.3. Dob mladenaca prilikom sklapanja prvog braka
6.3.3.4. Sezonske i dnevne varijacije vjenčanja
6.3.3.5. Moć i autoritet muškarca u obitelji
6.3.3.6. Uloga žena u svakodnevnom javnom životu
6.3.3.7. Nezakonita i predbračno začeta djeca te izvanbračne zajednice
6.3.4. Starost
6.4. UNUTRAŠNJOST OBITELJSKOG DOMA
7. SLOBODNO VRIJEME I DOKOLICA
7.1. TEORIJSKI KONCEPT I RAZVOJ DOKOLICE U MAKARSKOJ DO 1918. GODINE
7.2. RITAM GRADSKOG ŽIVOTA I JAVNI PROSTORI SUSRETA
7.3. TURISTIČKA PUTOVANJA KAO ODRAZ ŽIVOTNOG STILA
7.4. ORGANIZIRANA DOKOLICA
7.4.1. Gradska glazba
7.4.2. Sportski klubovi
7.4.3. Organizacije promicatelji službene ideologije
7.4.3.1. Jugoslavenski sokol
7.4.3.2. Organizacija jugoslavenskih nacionalista (Orjuna)
7.4.3.3. Jugoslavenska matica
7.4.3.4. Jadranska straža
7.5. ODNOS PREMA TIJELU I MODA
8. SUKOB SIMBOLA (CRKVA — DRŽAVA — NACIJA)
8.1. VJERSKI SIMBOLI
8.1.1. Vjera i modernost
8.1.2. Položaj Katoličke crkve u Kraljevini SHS u odnosu na razdoblje Monarhije
8.1.3. Vjerska slavlja u Makarskoj od 1918. do 1929. godine
8.1.3.1. Obilježavanje blagdana
8.1.3.2. Vjerske organizacije i drugi oblici pobožnosti
8.1.3.3. Društveni slojevi i religioznost
8.2. SVJETOVNI SIMBOLI
8.2.1. Državni simboli u službi ideje jugoslavenskog unitarizma
8.2.1.1. Proslave državnih praznika
8.2.1.2. Spomenici
8.2.1.3. Djelovanje nacionalističkih organizacija
8.2.1.4. Otpori nametanju državnih simbola
8.2.2. Nacionalni simboli
8.3. PRAKSA DAVANJA OSOBNIH IMENA KAO SIMBOLIČKI POKAZATELJ DRUŠTVENIH PROMJENA
9. „CRNA KRONIKA“ I MODERNIZACIJA
9.1. POJAVNOST KRIMINALNOG PONAŠANJA
9.1.1. Snage reda i mira
9.1.2. Sumarna analiza sedmodnevnih izvješća kotarskog predstojništva o djelovanju u redarstvenom pogledu
9.1.3. Nasilni zločini
9.1.4. Imovinski kriminalitet
9.1.5. Prekršaji protiv države i javnoga reda
9.1.6. Povrede javnoga morala
10. DRUŠTVENI RAZVOJ MAKARSKE OD 1918. DO 1929. U KONTEKSTU OPĆEG PROCESA MODERNIZACIJE

Izvori i literatura
Kratice
Sažetak
Summary
O autoru

>>> Puni tekst




 

  

GOSPIĆ – GRAD, LJUDI, IDENTITET. Urednik: Željko Holjevac
Biblioteka Posebna izdanja; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić
Zagreb – Gospić, 2013. – Str. 700.

SADRŽAJ

- Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE
Dane Pejnović: Gospić: geografski položaj, razvoj i suvremene značajke grada
Nenad Pokos – Ivo Turk: Demografska obilježja naselja Gospić i Grada Gospića
POVIJESNI RAZVOJ
Tatjana Kolak: Gospić u svjetlu arheoloških nalaza
Hrvoje Kekez: Lička županija i Kasezi u srednjem vijeku
Marko Šarić: Osmanski korijeni Gospića
Ivan Brlić: Stožerno mjesto Ličke pukovnije
Željko Holjevac: Gospić kao središte Ličko-krbavske županije
Ivica Šute: Gospić između dva svjetska rata
Davor Kovačić: Drugi svjetski rat na području Gospića
Branko Dubravica: Gospić u socijalističkom razdoblju
Davor Marijan: Gospić u Domovinskom ratu
BAŠTINA
Jelka Vince Pallua: Pala magla kraj Gospića grada:odabrane teme iz tradicijske kulture Gospića i gospićkoga kraja
Ratko Vučetić – Martina Ivanuš – Marko Špikić: Graditeljsko naslijeđe grada Gospića
Ana Tomljenović: Gospićko novinstvo (1886.–2009.)
Ana Tomljenović: Gospićanin Lovre Pavelić i njegova obitelj među najutjecajnijim
građanima svoga vremena (kraj 19. i prva polovica 20. stoljeća)
Vesna Bunčić – Silvije Šojat: Muzej Like Gospić
Ana Lemić: Matica hrvatska u Gospiću
Ana Lemić: Planinarstvo
CRKVA I ŠKOLSTVO
Mile Bogović: Crkva u prošlosti i sadašnjosti Gospića
Vesna Grahovac-Pražić: Obrazovanje u Gospiću nekad i sad
JEZIK I KNJIŽEVNOST
Ante Bežen: Govor Gospića i okolice
Ante Bežen: Mali rječnik gospićkoga govora
Ante Bežen: Gospiću hrvatskom pjesništvu
GOSPIĆ DANAS
Sanja Vrcić-Mataija – Vesna Grahovac-Pražić: Imena gospićkih naselja
Ivan Markešić: Gospićka groblja
ODRŽIVI RAZVOJ I OKOLIŠ
Maja Štambuk – Marica Marinović Golubić – Anita Bušljeta Tonković: Grad Gospić: 10 godina napretka (1997.– 2007.)
Zdenko Zeman – Marija Geiger Zeman: Okolišne dimenzije lokalne kulture: kako se u Gospiću promiče održivost?
Anita Bušljeta Tonković: "Jesen u Lici": tradicijom prema održivosti
SUVREMENI IDENTITET I RAZVOJNI POTENCIJALI
Vlado Šakić – Renata Franc – Anka Mišetić – Geran Marko Miletić – Stanko Rihtar – Ines Sučić – Ivana Vrselja: Identitet građana Gospića
Saša Poljanec Borić: Razvojni potencijali

SAŽETAK
SUMMARY
POPIS AUTORA
KAZALO IMENA

>>> Puni tekst

 

 







Izdanja u suradnji s drugim institucijama - pregled sadržaja


Izdanja u suradnji s drugim institucijama - pregled sadržaja u pripremi

Biblioteka funkcionalnih centara - pregled sadržaja


● Biblioteka Centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj
Knjiga 1.: KULTURA ANGAŽIRANE SOCIOLOGIJE

Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije
Knjiga 1.: U POTRAZI ZA DRUGIM PROSTOROM
- Knjiga 2.: SKRIVENI ŽIVOTI  
Knjiga 3.: VITALNI GRADOVI
- Knjiga 4.: LICA NIGDINE 
- Knjiga 5.: HIDDEN LIVES

Biblioteka Centra za religijske studije
Knjiga 1.: FRA DIDAK BUNTIĆ - ČOVJEK I DJELO
- Knjiga 2. KAKO RAZUMJETI ROD?
-
 Knjiga 3. AND GOD WILL WIPE AWAY ALL TEARS FROM THEIR EYES

Biblioteka Centra za istraživanje poduzetništva
- Knjiga 1.: KAPITALIZAM I SOCIJALNA INTEGRACIJA

Biblioteka Centra za integralnu održivost i održivi razvoj
- Knjiga 1.: RAZVOJ SPOSOBAN ZA BUDUĆNOST
- Knjiga 2.:UVOD U SOCIOLOGIJU (ODRŽIVIH) ZAJEDNICA
- Knjiga 3.: NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA

Biblioteka Centra za kulturne studije
- Knjiga 1.: POTROŠAČKA KULTURA I KONZUMERIZAM

 

 

d logo

 Biblioteka Centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj


 
Knjiga 1.

Saša Poljanec Borić
KULTURA ANGAŽIRANE SOCIOLOGIJE
Biblioteka Centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj - Knjiga prva. - Str. 128.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2013. 
 
SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj

Predgovor

Case Study of a Partnership for Sustainable Rural Economic Revitalization in Croatia between Southern University, Big Croatian University and Local Croatian NGO

Pismo mojim frendicama
Afera Cvjetni trg
Europa odmah!
Trošenje prostora je razvojna kriza države
Akontacija a ne demokracija — tragom Globusove kampanje protiv protesta u Varšavskoj
Lifestyle urednik za lifestyle investitora
Puni kreveti iznad praznog Grada — priča u četiri slike
Hotolika Korčula u 2 čina
Društvena dioba prostora u tranziciji: tipologija negativnih smjerova i moguže društvene posljedice

Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige


 

_u

Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije


 
Knjiga 1.

Geran-Marko MILETIĆ
U POTRAZI ZA DRUGIM PROSTOROM: SOCIOLOGIJSKI ASPEKTI SEKUNDARNOG STANOVANJA U HRVATSKOJ
Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije – Knjiga prva. – Str. 292.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj
1. UVOD
2. TEORIJSKI OKVIR ZA ANALIZU SEKUNDARNOG STANOVANJA
2.1. Stanovanje i dihotomija primarno/sekundarno
2.1.1. Osnovni pristupi u razumijevanju stambene problematike
2.1.2. Kada stanovanje prestaje biti primarno i postaje sekundarno?
2.2. Sličnosti i razlike između turizma i sekundarnog stanovanja
2.2.1. Bitne odlike turističkog djelovanja
2.2.2. Druga adresa – (nova) zavičajnost ispred doživljaja
2.3. Skica za hipotetski model sekundarnog stanovanja
2.3.1. O formi, sadržaju i funkciji sekundarnog stanovanja
2.3.2. Sekundarno stanovanje – heterotopično djelovanje izraslo iz potrage za kompenzacijom?
3. OBRASCI KORIŠTENJA STANOVA ZA ODMOR
3.1. Nekoliko napomena o pretpovijesti stanovanja na više adresa
3.2. Primjeri pojavnosti sekundarnog stanovanja iz raznih dijelova svijeta
3.2.1. Iskustva s drugih kontinenata
3.2.2. Praksa u europskom okruženju
3.3. Temeljne karakteristike procesa širenja sekundarnog stanovanja
3.4. Zašto imati stan za odmor?
3.5. Sekundarno stanovanje kao čimbenik gospodarskih, prostornih i socijalnih promjena
4. EVOLUCIJA SEKUNDARNOG STANOVANJA U HRVATSKOJ
4.1. Prilog kontekstualizaciji problema ili kratka povijest prisutnosti stanova za odmor u Hrvatskoj
4.1.1. Skromni počeci – stanovi za odmor na prostoru Hrvatske prije II. svjetskog rata
4.1.2. Društvena (ne)poželjnost stanova za odmor u prvim desetljećima socijalizma (1945. – 1970.)
4.1.3. Ekspanzija sekundarnog stanovanja u razdoblju od 1971. do 1991. godine
4.1.4. Sekundarno stanovanje u Hrvatskoj na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće
4.2. Osnovne značajke te prostorni razmještaj stanova za odmor u Hrvatskoj prema Popisu iz 2001. godine
4.2.1. Opremljenost i karakteristike stanova za odmor
4.2.2. Razmještaj stanova za odmor
4.3. O koristima i štetama od širenja sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj
4.4. Akteri i njihova motivacija za sekundarno stanovanje u Hrvatskoj
5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE – ZAGREPČANI U POTRAZI ZA "DRUGIM PROSTORIMA"
5.1. Uvod – Zašto Zagrepčani?
5.2. Metodologija
5.2.1. Uzorak
5.2.2. Metoda istraživanja i instrumentarij
5.2.3. Metode obrade i analize podataka
5.3. Rezultati i interpretacija
5.3.1. Obilježja sekundarnih stanova
5.3.2. Tko ima sekundarne stanove?
5.3.3. O razlozima posjedovanja sekundarnog stana
5.3.4. Pozadina lociranja sekundarnih stanova
6. ZAKLJUČNE NAPOMENE
7. PRILOG
8. LITERATURA


 
Knjiga 2.

Lynette ŠIKIĆ-MIĆANOVIĆ
SKRIVENI ŽIVOTI - PRILOG ANTROPOLOGIJI RURALNIH ŽENA
Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije – Knjiga druga. - Str. 174.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.


SADRŽAJ

OmotImpresumSadržaj
Zahvale
1. ROD I RURALNOST
Uvod
Struktura knjige
Uvod u pojmove
Rod
Ženstvenosti i muškosti
Ruralnost
Ruralne rodne studije
2. METODOLOŠKA RAZMATRANJA
Metodološki pristupi u ruralnim studijama
Etička razmatranja
Promatranje sa sudjelovanjem
Kvalitativnoistraživački intervjui
Terensko istraživanje
3. OSOBNO I ETNOGRAFSKO SEBSTVO
Uvod
Uloga istraživača pri oblikovanju podataka
Moja pozicionalnost
Moja istraživačka usmjerenja
Pristup i odnos
Istraživačke dileme i izazovi
Zaključne napomene
4. RODNE VRIJEDNOSTI I STAVOVI: IZMEĐU TRADICIJE I SUVREMENOSTI
Uvod
Pokazatelji tradicionalizma
Biti djevojka/žena
Rodna očekivanja
"Idealna" žena
Rodne prakse
Zaključne napomene
5. ZNAČENJA, PRAKSE I UČINCI KUĆANSKOG RADA
Uvod
Kućanski posao i blagostanje
Neplaćeni i kućanski: tko obavlja te poslove?
Ideali i težnje: što one žele činiti i tko žele biti?
Zaključne napomene
6. DOPRINOS ŽENA RURALNOM RAZVOJU
Uvod
Povijesna pozadina ruralnih populacija u Hrvatskoj
Uloga žena u ruralnim prostorima
Sudjelovanje žena u donošenju odluka
Zapreke jednakim mogućnostima
Ruralne žene – neiskorišten resurs?
Zaključne napomene
7. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI
Glavne teme i zaključci
Obrazovanje i rod
Mobilnost i rod
Slobodno vrijeme i rod
LITERATURA
SUMMARY
BILJEŠKA O AUTORICI

>>> Puni tekst knjige



 
Knjiga 3.

Anka MIŠETIĆ, Geran-Marko MILETIĆ i Sara URŠIĆ
VITALNI GRADOVI - Pogled iz perspektive stručnjaka u gradskim upravama
Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije – Knjiga treća. - Str. 148.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj

PREDGOVOR ILI ZAŠTO GOVORITI O "VITALNIM GRADOVIMA"?
UVOD
O ISTRAŽIVANJU
O ISPITANICIMA
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Opće prilike u gradu
Prostorni otisak urbane transformacije
Promjene u gradskoj jezgri
Komunalna opremljenost grada
Socijalni problemi u gradu
Stanje urbanog okoliša
Kvaliteta života – subjektivna procjena
Perspektiva gradskog gospodarstva
Okvir za razvoj grada
Socijalna održivost
ZAKLJUČAK
LITERATURA
PRILOZI
Sumarni tablični pregled rezultata
Usporedni tablični pregled rezultata za tri kategorije gradova
BILJEŠKE O AUTORIMA
>>> Puni tekst knjige


 
Knjiga 4.

Maja ŠTAMBUK
LICA NIGDINE. Društveni i prostorni okvir razvitka hrvatskog sela
Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije. – Knjiga četvrta. - Str. 208.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2014. 

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj

Predgovor

I. SELO KAO PROSTOR MODERNIZACIJE
Selo i modernizacija: kratka povijest nesporazuma
Selo u europskom iskustvu
Osvrt na probleme razvitka hrvatskih sela i seoskih prostora
Stigmatična personalizacija seljaka

II. REVITALIZACIJA HRVATSKOGA RURALNOG PROSTORA
Neki elementi ruralne obnove u Hrvatskoj
Neki elementi socijalne i tehničke infrastrukture hrvatskog sela
Trebaju li nam posebna znanja za ruralni razvitak?
Žumberak – skica o stanju
Lika – studija slučaja
Socijalna uporišta revitalizacije Lonjskog polja
Energetska sigurnost i kritična infrastruktura: kvalitativni empirijski uvid u stavove lokalnih zajednica Plomina
Prema obnovi periferija

Bilješke o izvorima
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige

 
Knjiga 5.

Lynette ŠIKIĆ-MIĆANOVIĆ
HIDDEN LIVES. An anthropological study of rural women
Centre for Urban and Rural Studies Series – Book 5 - pp 186
Ivo Pilar Institute of Social Sciences, Zagreb 2014

SADRŽAJ


Cover / Impressum / Contents

Acknowledgements

1. GENDER AND RURALITY
Introduction
Outline of the book
Introduction to concepts

2. METHODOLOGICAL CONSIDERATIONS
Methodological approaches used in rural studies
Ethical considerations
Participant observation
Qualitative research interviews
Field Research

3. FOREGROUNDING THE SELF IN FIELDWORK
Introduction
The Researcher’s Role in Shaping the Data
My Positionality
My Research Orientations
Access and Rapport
Research Dilemmas and Challenges
Concluding Remarks

4. GENDERED VALUES AND ATTITUDES
Introduction
Indicators of traditionalism
Being a Girl/Woman
Gendered Expectations
The ‘Ideal’ Woman
Gendered Practices
Concluding remarks

5. THE MEANINGS, PRACTICES AND EFFECTS OF DOMESTIC LABOUR
Introduction
Domestic labour and well-being
Unpaid and domestic: Who does this work?
Ideals and aspirations: What do they want to do and who do they want to be?
Concluding remarks

6. WOMEN’S CONTRIBUTION TO RURAL DEVELOPMENT IN CROATIA
Introduction
Historical background of rural populations in Croatia
Exploration of women’s roles in rural areas
Women’s participation in decision-making
Obstacles to equal opportunity
Rural women – untapped resource?
Concluding remarks

7. CONCLUSIONS AND RECOMMENDATIONS
Main points and findings
Education and Gender
Mobility and Gender
Leisure and gender
Postscript

REFERENCES
SUMMARY
ABOUT THE AUTHOR

>>> Puni tekst knjige



 

r

Biblioteka Centra za religijske studije


 
Knjiga 1.

FRA DIDAK BUNTIĆ − ČOVJEK I DJELO
Uredili: Stipe Tadić i Marinko Šakota; Biblioteka Centra za religijske studije – Knjiga prva. – Str. 695.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hercegovačka provincija Uznesenja BDM, Zagreb, 2009.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj
Uvodna riječ
I. SOCIJETALNO OKRUŽJE FRA DIDAKOVA DJELOVANJA
Jure Krišto: Fra Didak Buntić i hrvatska politika u BiH: U prigodi 100. obljetnice austro-ugarske aneksije
Marko Babić: Austro-ugarsko zatiranje hrvatskoga identiteta u Bosni i Hercegovini
Zlatko Matijević: "Zablatiše me djeca!": Fra Didak Buntić između Hrvatske težačke i Hrvatske pučke stranke (1919.-1922.)
Ivan Markešić: Vjerske i crkvene prilike u Bosni i Hercegovini nakon I. svjetskog rata
Jakov Pehar: Poljoprivreda Hercegovine u vrijeme fra Didaka Buntića
Anđelko Vrsaljko: Fra Didakovo poimanje ekološko-biološkog bogatstva Hercegovine: pjesma u prozi
Krešimir Bušić: Doticaji hercegovačkih franjevaca s bačkim Hrvatima od fra Didaka Buntića do fra Dominika Mandića te bosanskog franjevca i mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Mišića
II. SPAŠAVANJE SIROMAŠNIH I UGROŽENIH – UZROCI I POSLJEDICE
Vlado Puljiz: Prilike u Hercegovini i spašavanje gladne djece u Prvom svjetskom ratu (Osvrt na socijalne i gospodarske prilike, uzroke gladi i ulogu hrvatskih humanitarnih organizacija u spašavanju hercegovačke djece)
Marinka Bakula Anđelić i Dražen Kovačević: Živi smo!
Hrvoje Malčić i Mislav Gabelica: Spašavanje gladne djece iz Bosne i Hercegovine u vrijeme Prvog svjetskog rata
III. JAVNO DJELOVANJE FRA DIDAKA BUNTIĆA
Draženko Tomić: Fra Didak Buntić – suvremenik "Kršćanske obitelji"
Marinko Šakota: Fra Didak Buntić – prosvjetitelj hercegovačkoga puka
Ivica Šarac: Političko djelovanje fra Didaka Buntića
Stipan Trogrlić: Nacionalno-preporodni rad biskupa Jurja Dobrile i fra Didaka Buntića – sličnosti i razlike
Robert Jolić: Fra Didak Buntić i Brotnjo
Ante Marić: Fra Didak Buntić učitelj, profesor i direktor Velike franjevačke klasične gimnazije u Širokom Brijegu
IV. DUHOVNO POSLANJE I DJELOVANJE FRA DIDAKA BUNTIĆA
Ivan Dugandžić: Vjerničko nadahnuće fra Didakova karitativnog djelovanja
Stipe Tadić: Fra Didak Buntić – karizma i/ili institucija?!
Ivan Leutar: Djelatna ljubav fra Didaka Buntića
Šimun Šito Ćorić: Intrapsihički svijet fra Didaka Buntića u svjetlu njegovih istaknutih vrijednosti – Psihohistorijski pristup
Katica Knezović: Kako vjerujemo, onako i djelujemo – Usporednice franjevačke karizme služenja siromasima u životu i djelu fra Didaka Buntića i bl. Marije Propetoga Isusa Petković
Ante Sekulić: Duhovnost i dobrota fra Didaka Buntića
Juraj Batelja: Kanonski propisi Katoličke crkve za proglašenje blaženim i svetim i fra Didak Buntić u njihovu ogledalu
Sažetci
Summaries
Bilješke o autorima

 
Knjiga 2.

Jadranka Rebeka ANIĆ
KAKO RAZUMJETI ROD? Povijest rasprave i različita razumijevanja u Crkvi
Biblioteka Centra za religijske sudije - Knjiga 2. - Str. 194.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige 
Predgovor (Slavica Jakelić)
Uvod
1. POLAZIŠTE RASPRAVE: STAJALIŠTA GABRIELE KUBY
2. ROD – ZNAČENJE POJMA
2.1. Pojmovnik 100 words for equality
2.2. Dokument Njemačke komisije Justitia et pax
3. POVIJEST POJMA ROD
3.1. Nastanak i ključne prekretnice
3.1.2. Različita značenja
3.2. Rod u raspravama o homoseksualnim identitetima
4. STAJALIŠTA I IZJAVE SVETE STOLICE
4.1. Četvrta međunarodna konferencija o ženama u Pekingu
4.2. Rimska konferencija i Peking 5+
4.3. Novije izjave Svete Stolice
5. ROD – ŠIFRA ZA HOMOSEKSUALNOST
6. ROD U CRKVENIM DOKUMENTIMA
6.1. Pismo biskupima Katoličke crkve o suradnji muškarca i žene u Crkvi i svijetu
6.2. Dokument Brak, obitelj i "de-facto" bračne zajednice
6.3. Dokument Obitelj i ljudska prava
6.4. Izvor
7. ROD U TEOLOGIJI
7.1. Uporaba pojmova
7.2. Kritičari rodnih teorija
7.2.1. Leksikon dvosmislenih i prijepornih pojmova o obitelji, životu i etičkim pitanjima
7.2.2. Stručno savjetovanje Njemačke biskupske konferencije
7.3. Rod kao analitička kategorija
ISHOD ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČAK
Literatura
Imensko kazalo
Mali pojmovnik
Sažetak
Summary
>>> Puni tekst knjige

 
Knjiga 3.

AND GOD WILL WIPE AWAY ALL TEARS FROM THEIR EYES. A Theological Approach to the Suffering and Hopes of Women
GOTT WIRD JEDE TRÄNE VON IHREN AUGEN ABWISCHEN. Theologische Annäherungen an Leid und Hoffnung von Frauen
Editors: Jadranka Rebeka Anić, Ana Thea Filipović, Katica Knezović, Lynette Šikić-Mićanović
Biblioteka Centra za religijske studije / Centre for Religious Studies Series - Knjiga treća / Book Three
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar / Ivo Pilar Institute of Social Sciences, Zagreb, 2013. – Str. 288.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj

Preface

I. GOD WHO SUFFERS AND THE SUFFERING OF WOMEN LEIDENDER GOTT UND DAS LEIDEN VON FRAUEN
Elżbieta Adamiak: Der leidende Gott
Irmtraud Fischer: Wie steht Gott zum Leid der Frauen? Eine Sondierung alttestamentlicher. Texte zum Handeln Gottes an Frauen mit einigen Bezügen zum heutigen kroatischen Lebenskontext
Lisa Isherwood: Women, Suffering & the Body of Christ

II. DISCOURSES ABOUT SUFFERING AND HOPE DISKURSE ÜBER LEID UND HOFFNUNG
Maria Katharina Moser: Leiden zur Sprache bringen. Zur Problematik von Opfer-Diskursen
Ana Thea Filipović: Wie spricht man von Leid und Hoffnung im Religionsunterricht? Analyse des Diskurses und der geschlechtsspezifischen Implikationen in den Schulbüchern für den katholischen Religionsunterricht in Kroatien

III. THE CONTEXTS OF SUFFERING AND HOPE OF WOMEN
KONTEXTE VON LEIDEN UND HOFFEN VON FRAUEN
Joanna Kiersztejn: Paroikos – Women’s Suffering in the Perspective of 1 Pt 3:1 ff
Ksenija Magda and Julijana Mladenovska Tešija: The Contexts of Female Suffering and Hope
Ligita Ryliškytė: The Women of the Gulags and Nelson’s Paradigms of Evil: Becoming a Sign of Hope against All Hope
Márta Bodó: The Memory of Suffering. Life under Communism: Eastern-European Women’s Perspectives
Dubravka Petrović Štefanac: Genius der Frau – Vereinbarkeit von Familie und Beruf in Kroatien
Lynette Šikić-Mićanović: Hope in Homeless People through their Social Connectedness
Marko Marinić: Women with Disabilities and Loneliness

IV. SPIRITUALITY IN THE SUFFERING AND HOPE OF WOMEN DIE SPIRITUELLE DIMENSION IM LEIDEN UND HOFFEN VON FRAUEN
Rita Perintfalvi: „Wenn ihr meinen Geliebten findet, sagt ihm, ich bin krank vor Liebe“ (Hld 5,8). Das Hohelied als Aufruf an die Frauen zur gesellschaftlichen und religiösen Grenzüberschreitung
Lucreţia Maria Paraschiva Vasilescu: Suffering and Hope: The Gift of the Desert
Heleen Zorgdrager: Risk Takers in a World that Cries for Salvation. The Orthodox Theologian Elisabeth Behr-Sigel (1907-2005) on Suffering and Kenosis
Ana Marija Raffai: Zwischen dem „Riss im Glauben“ und dem Verlangen nach „mehr vom Leben“. Leiden und Hoffnung in der Theologie von Dorothee Sölle
Larissa Hrotkó: Theologische und anthropologische Auslegung des Gebärens im Judentum

V. THE SUFFERING AND HOPE OF WOMEN IN THE MEDIA LEID UND HOFFNUNG VON FRAUEN IN DEN MEDIEN
Irena Sever: The Suffering and Hope of Female Christ Figures in Films
Suzana Vrhovski Peran: The Place and Image of Women in the Croatian Catholic Media

About the authors
Summaries




 

e

 

 

Biblioteka Centra za istraživanje poduzetništva


 
Knjiga 1.

KAPITALIZAM I SOCIJALNA INTEGRACIJA
Urednik: Drago Čengić; Biblioteka Centra za istraživanje poduzetništva – Knjiga prva. – Str. 211.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Zaklada Konrada Adenauera, Zagreb, 2008.


SADRŽAJ

Korice / Impresum / Sadržaj
Uvodna napomena
I. KAPITALIZAM JEDNINE ILI MNOŽINE?
János Mátyás Kovács: Varietas delectat? Preliminary Thoughts On the Typology of Nascent Capitalisms in Eastern Europe
Ivor Altaras Penda: Kapital i njegov integracijski potencijal
Christian Beck: Zur Problematik der Objektivierung ethischer Normen bei der Steuerung von Unternehmen und Non-Profit-Organisationen – Ein Impuls
II. RAZVOJ I PRAKSA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ
Davor Topolčić: Hrvatska pivovara kao dio "obitelji" Carlsberg: promjena paradigme
Nikola Petrović: Agrokor: između političkog kapitalizma i ekonomskog liberalizma
Stanko Rihtar, Vesna Lamza Posavec: Politička relevantnost relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontekstu
Gabrijela Sabol: Informacijska i komunikacijska tehnologija u malim i srednjim poduzećima – europska praksa i hrvatske smjernice
Marijeta Vitez, Berislav Andrlić, Mirela Mezak Stastny: Uvođenje i primjena strategije društvenog marketinga na primjeru Požeško-slavonske županije
Sažetci
Summaries
Bilješke o autorima

 

o

Biblioteka Centra za integralnu održivost i održivi razvoj


- Knjiga 1.: RAZVOJ SPOSOBAN ZA BUDUĆNOST
- Knjiga 2.:UVOD U SOCIOLOGIJU (ODRŽIVIH) ZAJEDNICA
- Knjiga 3.: NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA


 
Knjiga 1.

RAZVOJ SPOSOBAN ZA BUDUĆNOST − PRINOSI PROMIŠLJANJU ODRŽIVOG RAZVOJA HRVATSKE
Urednik: Vladimir Lay; Biblioteka Centra za integralnu održivost i održivi razvoj – Knjiga prva. – Str. 283.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj
Uvodna riječ
I. PRISTUPNA, TEORIJSKA I METODOLOGIJSKA RAZMATRANJA
Vladimir Lay: Vizija održivog razvoja Hrvatske: Prinosi artikulaciji polazišta i sadržaja vizije
Zdenko Zeman: Održivi razvoj kao oponašanje Života
Dražen Šimleša: Kako gazimo planet – svijet i Hrvatska
Marija Geiger: S onu stranu monokulture – tradicijska ekološka znanja i novi ekološki svjetonazor
II. PREMA ODRŽIVOM RAZVOJU HRVATSKE
Jelena Puđak: Sukobi ekonomskih i ekoloških interesa u suvremenom hrvatskom društvu – empirijska analiza četiriju slučajeva
Sanja Špoljar Vržina: Simptomi globalne sinergije zdravstveno/okolišne destrukcije ili zašto je Hrvatskoj potrebna antropologija zagovora?
Dražen Šimleša i Jasmina Branilović: Položaj i utjecaj ekoloških udruga u Hrvatskoj
Sažetci
Summary
Bilješke o autorima

 

Knjiga 2.

UVOD U SOCIOLOGIJU (ODRŽIVIH) ZAJEDNICA
Autori: Marija Geiger Zeman i Zdenko Zeman; Biblioteka Centra za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja - Knjiga druga. - Str. 210.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2010.


SADRŽAJ

Naslovnica / Impresum / Sadržaj
Uvod
ZAJEDNICA – IDEJA S DUGOM POVIJEŠĆU
IDEJA ZAJEDNICE U SOCIOLOGIJI
Razvoj i prekretnice ideje zajednice u sociološkoj teoriji / Od klasičnih dihotomijskih tipologija do simboličkih konstrukcija zajednice / Studije zajednice – doprinosi i kritike / Raznolika lica postmodernih zajednica
LOKALNA ZAJEDNICA U DOBA GLOBALIZACIJE
Lokalno i/ili globalno / Globalizacija i/ili glokalizacija / Zajednica u kontekstu globalizacije / Lokalna zajednica i kvalitativni koncept prostora / Mjesto življenja i "osjećaj mjesta"
LOKALNA ZAJEDNICA I INTEGRALNI ODRŽIVI RAZVOJ
Održivi razvoj i održivost / Neki novi pristupi – integralni održivi razvoj / Održiva zajednica – ideal 21. stoljeća? / Održiva zajednica i svakodnevni život / Lokalna Agenda 21 / Alborška povelja / Lokalni indikatori i indikatori održivosti
LOKALNA KULTURA – ČETVRTI STUP ODRŽIVOSTI
Terminološka određenja lokalne kulture / Kako je modernitet utjecao na lokalne kulture? / Razvojni potencijali lokalne kulture / Lokalna kultura i lokalni identitet / Okolišne dimenzije lokalnih kultura
LOKALNA ZAJEDNICA I RIZIK
Život u društvu rizika / Što se događa kada rizik postane kontekstualiziran? / Pokret okolišne pravde / Kako istraživati zajednicu pogođenu okolišnim konfliktima i rizicima?
ROD I LOKALNA ODRŽIVOST
Rod i okoliš iz (eko)feminističke perspektive / Žene u globalnoj okolišnoj politici / Reprodukcija svakodnevnog života / Žene, razvoj i lokalne perspektive
ZAJEDNICA – NOVE PERSPEKTIVE I POTICAJI SOCIOLOŠKOJ IMAGINACIJI
Literatura
Sažetak
O autorima


 
Knjiga 3.

NACIONALNI INTERESI RAZVOJA HRVATSKE KROZ PRIZMU KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA
Autori: Vladimir Lay i Dražen Šimleša; Biblioteka Centra za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja - Knjiga treća. - Str. 140.
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
UVOD
I. TEORIJSKA RAZMATRANJA (V. Lay)
1. Nacionalni interesi (razvoja) Hrvatske
2. Globalizacija i globalni akteri ne brinu za nacionalne, narodne interese
3. Nacionalni interesi i održivi razvoj / kretanje k održivosti
II. PRIRODNI SUSTAVI, ENERGIJA, HRANA (D. Šimleša)
1. Zaštititi prirodne sustave
2. Upravljati proizvodnjom i potrošnjom energije u smjeru povećanja ukupne energetske dugoročne održivosti Hrvatske
3. Upravljati proizvodnjom hrane u smjeru povećanja ukupne dugoročne održivosti
III. REGIONALNI RAZVOJ (D. Šimleša)
1. Snažiti regionalne kapacitete društvenog razvoja te iskoristiti posebnosti i raznolikost hrvatskih regija
IV. SOCIJALNA KOHEZIJA HRVATSKOG DRUŠTVA (D. Šimleša)
1. Jačati socijalnu pravdu i smanjivati socijalne nejednakosti koje razaraju društvo
V. RAD, ODRŽIVA PROIZVODNJA I POTROŠNJA (V. Lay)
1. Što se inače razumijeva pod „održivom proizvodnjom i potrošnjom“?
2. Nacionalni interesi razvoja Hrvatske na području održive proizvodnje i potrošnje
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA (V. Lay)
K aktivnoj brizi za nacionalne interese Hrvatske i razvoju kao sustavnom kretanju k održivosti

LITERATURA
SAŽETAK
SUMMARY
BILJEŠKE O AUTORIMA
>>> Puni tekst knjige


 

kulstudije

Biblioteka Centra za kulturne studije


 
Knjiga 1.

Snježana ČOLIĆ (ur.)
POTROŠAČKA KULTURA I KONZUMERIZAM
Biblioteka Centra za kulturne studije - Knjiga prva. – Str. 206.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2013.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj
Predgovor
Snježana Čolić: Suvremena potrošačka kultura neoliberalnoga kapitalizma i održivost: globalni aspekti
Krešimir Peračković: Osnovni pojmovi u sociologiji potrošnje
Martin Lojkić: Društveno značenje, funkcija i svrha robe
Hajrudin Hromadžić: Konzumerizam: pogonska snaga ideologije kasnoga kapitalizma
Igor Duda: Konzumerizmom do komunizma? – Potrošačka kultura u Hrvatskoj od 1950-ih do 1980-ih
Ivan Burić: Banke: trgovci novcem kao arhitekti potrošačkoga subjektiviteta
Sanja Stanić: Trgovački centar kao reprezent potrošačkoga društva
Tihana Štojs: Kupovanje identiteta u suvremenome potrošačkom društvu
Katica Stažić: Društveni otpor konzumerizmu: antikonzumeristički ili alterkonzumeristički pokreti
Sažeci
Summaries
Kratki životopisi autora








Biblioteka Acta Instituti - pregled sadržaja


- Knjiga 2.: Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2010.
- Knjiga 1.: Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2005.


Knjiga 2.

BIBLIOGRAFIJA PILAR 2. Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2010.
Priredili: Tomislav Murati i Lobel Machala / Uredništvo: Ivan Rogić, Maja Štambuk, Ljiljana Kaliterna Lipovčan i Goran Milas
Biblioteka Acta Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar - Knjiga 2.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011. - Str. 310 + CD


SADRŽAJ

Predgovor
Uvod
Upute za korištenje bibliografske baze na CD-ROM-u
Bilješke o autorima


Predgovor

Bibliotečni niz Acta Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar pokrenuli smo godine 2006. u prigodi obilježavanja 15. godišnjice Instituta Pilar. Nakana mu je bila uokviriti publikacije koje će kontinuirano i analitički predstavljati javnosti stvarni učinak Instituta Pilar, vodeći se pritom činjenicom da je svaka znanstvena ustanova, osobito ona javnoga tipa, „koja se u svom djelovanju orijentira načelom izvrsnosti, obvezatna, po isteku određenog razdoblja, načiniti jednu vrstu bilance, gdje je vidljivo što je u promatranom razdoblju 'proizvedeno'; koliko i kakvih radova te koliko i kakvih znanstvenika“ (iz predgovora Bibliografiji Pilar 1).
Te 2006. godine objavili smo Bibliografiju Pilar 1, a sada je pred vama Bibliografija Pilar 2, u povodu obilježavanja 20. godišnjice Instituta. Autori zastupljenih radova zaposlenici su Instituta Pilar u devetnaestogodišnjem razdoblju od 1992. do 2010. godine. Institut Pilar osnovan je potkraj 1991. godine, 26. studenoga, i u toj godini nije bilo objavljenih radova, a godinu 2011. nismo uzeli u obzir jer su mnogi radovi još u postupku objavljivanja.
O dvadeset godina koliko je prošlo od osnutka Instituta mogli bismo svjedočiti na različitim razinama, analizirajući pojedinačno sve sastavnice tako složenog projekta: od same ideje o potrebi da osamostaljena Hrvatska kontinuirano i istraživački dokumentira i razumije svoje društvene procese i promjene, do osnutka Instituta, njegova znanstvenog razvoja te znanstvenog i društvenog utjecaja.
U ovoj publikaciji predstavljamo glavni proizvod Instituta, proizvod koji se može najlakše dokumentirati: bibliografiju radova zaposlenih djelatnika. Iako obljetnički motivirano, a obljetnice jesu zgodna prigoda da se zaokruže razvojni ciklusi pojedinaca i institucija, ovo izdanje, između ostalog, pokazuje je li i u kojoj je mjeri bila korisna ideja da se osnuje Institut Pilar. Iz popisa objavljenih radova, nastalih ponajprije na temeIju vlastitih empirijskih istraživanja, moglo bi se sustavno pratiti najvažnije društvene procese i najvažnije probleme s kojima se susretala Hrvatska od svojih početaka, a koje su istraživači Instituta Pilar, često i na poticaj naručitelja, nastojali empirijski dokumentirati i znanstveno opisati.
Multidisciplinarnost i interdisciplinarnost u radu Instituta, a koja se očituje i u usmjeravanju vlastitog istraživačkog korpusa, dodatno olakšava i upotpunjuje strateški cilj Instituta – „istraživanjima do činjenica“. Danas u Instituta radi 105 istraživača, među kojima je najviše sociologa i psihologa, potom povjesničari i demografi, a zastupljeni su i istraživači iz gotovo svih polja unutar područja društvenih i humanističkih znanosti. U proteklih dvadeset godina u Institutu Pilar magistrirala su 32 istraživača i doktorirala 52. Objavljene su 1692 jedinice iz pera 116 autora. lako kvantitativni podatci ne jamče kakvoću, bez tog osnovnog uvida teško bi bilo osigurati elemente za preciznije ocjene institutskog opusa.
Sustavnim uvidom u Bibliografiju, koji je olakšan i odabranom koncepcijom (autorsko i predmetno kazalo, kronološko-abecedni slijed, mogućnost elektroničkog pretraživanja) a koja omogućuje jednostavan i brz pregled istraživačke i izdavačke produkcije kao i zastupljenost određenih istraživačkih interesa u pojedinim godinama, mogu se pratiti procesi rasta i širenja Instituta, stabilnost pojedinih istraživačkih problema, pojavljivanje novih tematskih istraživačkih sklopova, rast broja zaposlenih istraživača i suradnika te edukacijski rad s mladim istraživačima.
Tiskanoj verziji ovog izdanja priključena je Biblioglafija Pilar 2 na CD-ROM-u, koja pruža veće mogućnosti analize same bibliografije i osigurava lako preuzimanje podataka.
Uredništvo


Uvod

Bibliografija znanstvenih i stručnih radova znanstvenika i istraživača zaposlenih u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar daje cjelovit pregled njihove znanstvene i stručne produkcije.
Željelo se obuhvatiti radove nastale u razdoblju znanstvenikova zaposlenja ili profesionalnog angažmana u Institutu, a osnovni kriterij kojim su radovi prikupljeni, uvršteni i obrađeni bio je odabir samo znanstvenih i stručnih radova i prinosa, dok su oni manjeg znanstvenog i istraživačkoga karaktera bili isključeni. Ovim je pristupom uključena i tzv. rukopisna grada znanstveno-kvalifikacijskoga karaktera, tj. magisteriji i doktorati, a nisu uvrštene sljedeće kategorije radova: izvještaji i istraživački elaborati, skripta, sažetci znanstvenih izlaganja, prikazi i recenzije stručne literature i skupova, intervjui, kolumne i komentari u dnevnom ili tjednom tisku, manji članci u stručno-popularnim mjesečnicima, godišnjacima i sličnim serijskim publikacijama te manji prijevodi stručnih tekstova objavljeni u hrvatskoj periodici.
U skladu sa spomenutim kriterijima naše je bibliografsko prikupljanje i obradba bibliografske grade tako obuhvatilo 1692 bibliografske jedinice, kojih su autori zaposlenici Instituta Pilar u devetnaestogodišnjem razdoblju, točnije od 1992. do 2010. godine. U tih 1693 jedinica 116 autora - znanstvenika Instituta Pilar - daje trovrsni autorski prinos: kao pisci - članaka, radova u zbornicima, uvodnika, pogovora itd., kao urednici - knjiga, zbornika i časopisa, te kao prevoditelji (knjiga ili opsežnijih članaka).
Građa je prikupljana izravnim upitom, te je tada uređivana, također i dodatno istraživana i verificirana u katalogu NSK, a djelomično i u bazi tzv. Hrvatske znanstvene bibliografije, ponajprije u onom dijelu koji se odnosi na ključne riječi što ih znanstvenici sami dodjeljuju svojim radovima.
Svaka je bibliografska jedinica formalno ujednačena i prilagođena citatnom obliku prema standardu za bibliografsko citiranje - ISO 690, i to po „europskom“, a ne po harvardskom sustavu navođenja.
Jedinice su i sadržajno obrađene: pripisane su im stručne skupine i odgovarajući broj ključnih riječi, pojmova ili predmetnica.
Stručne su skupine temeljene na Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, koja je modificirana za sinoptičke i analitičke potrebe ove bibliografije, te su oblikovane 32 stručne skupine.
Neke od stručnih skupina i njihove potpodjele izravno su citirane iz UDK (filozofija, demografija, donekle psihologija i sociologija), neke su aglomerati interdisciplinarnih pristupa (npr. Domovinski rat), a neke pak onih multidisciplinarnih (npr. Sociologija religije. Religija i teologija; ili, primjerice: Sociologija obitelji. Rodne studije i spolnost).
Grada je unutar svake skupine raspoređena abecedno: po prvom navedenom autoru ili naslovu (radi li se o zborniku).
Sljedeće stručne skupine i podskupine korištene su za sustavni pregled bibliografskih jedinica:
Filozofija, epistemologija, etika
Filozofski sustavi i pravci. Povijest filozofije
Filozofija duha, priroda duha i uma, filozofija kulture
Epistemologija, filozofija znanosti
Etika
Psihologija
Metodologija istraživanja u psihologiji i društvenim znanostima
Razvojna i kognitivna psihologija
Psihologija ličnosti
Psihologija organizacije i rada
Socijalna psihologija
Psihologija obrazovanja i obrazovna istraživanja
Politička psihologija
Psihopatologija
Sociologija
Sociološke teorije i smjerovi. Sociolozi
Politička sociologija. Politologija
Sociologija organizacije, rada. Ekonomska sociologija. Sociologija profesija
Sociologija društvenih promjena. Sociologija razvoja. Konflikti
Društveni problemi, socijalna pomoć i rad. Kriminologija
Sociologija rizika i socijalna ekologija
Sociologija prostora i zajednica
Ruralna sociologija
Urbana sociologija

Sociologija obitelji. Rodne studije i spolnost
Sociologija nacionalnih i etničkih manjina
Sociologija kulture i sociokulturna antropologija. Sociologija znanja, izobrazbe i komuniciranja
Sociologija religije. Religija i teologija
Sociologija vojske
Domovinski rat. Srbijanska i crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju
Demografija. Migracije i iseljeništvo. Socijalna geografija
Povijest. Nacionalna povijest. Društvena povijest. Povijesne ličnosti. Povijesne i geografske studije
Književnost. Književna teorija i povijest. Filologija. Novinarstvo
Umjetnosti. Povijest umjetnosti
Časopisi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
Građu je moguće pretraživati pregledavanjem autorskog i predmetnog kazala.
Autorsko kazalo sadrži imena svih autora, a imena zaposlenika Instituta otisnuta su masnim, podebljanim tiskom.
Predmetno kazalo ili kazalo predmetnica i ključnih riječi sadrži pojmove koje su autori radova sami pridali svojim radovima (vidjeti u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji), kao i one predmetnice koje su preuzete iz kataloga NSK, a manji dio predmetnica sami smo kreirali kako bismo povećali preciznost ili odziv pretrage po pojmovima iz ovoga kazala.
Na koncu se kronološko-abecednim slijedom ponavljaju sve jedinice prethodno već navedene u sistematskom rasporedu po stručnim skupinama. Cilj je ovoga dodatka omogućiti brz uvid u dinamiku izdavačko-istraživačke produkcije i zastupljenost određenih istraživačkih interesa u pojedinim godinama.
Tiskanoj verziji priložena je bibliografija na CD-ROM-u koja nudi veću iskoristivost rezultata pretraživanja, a pruža i mogućnost preuzimanja dobivenih podataka.
Autor


Upute za korištenje bibliografske baze na CD-ROM-u

Pretraživanje sadržaja bibliografske baze moguće je odabirom jednog od izbornika: pregled po autoru, po predmetnici, po stručnoj skupini te prema kronološkom pregledu.
Pregled po autoru daje abecedni popis svih autora koji su navedeni u bibliografskoj bazi, a zaposlenici Instituta posebno su označeni (podebljanim slovima). Odabirom određenog autora prikazuje se popis njegovih radova u abecednom slijedu prema naslovu rada.
Pregled po predmetnici daje abecednim redanjem popis svih upotrijebljenih predmetnica i ključnih pojmova (gotovo 900 termina). Njihovim odabirom dobiva se popis svih bibliografskih jedinica koje imaju za predmet odabrani pojam u nekom strukovnom i/ili kompleksnom predmetnom kontekstu. Većina bibliografskih jedinica ima više od tri predmetnice ili ključne riječi, pa je preporučljivo koristiti različite termine za pronalaženje kompleksne građe. Termini su odabirani sadržajnom analizom građe, ali ponajprije preuzimani s bibliografskih jedinica koje su autori radova sami opisivali predmetnicama u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. U odabiru termina iz različitih struka nisu korišteni strukovni tezaurusi.
Pregled po stručnim skupinama omogućuje odabir jedne od trideset i jedne stručne skupine te skupine Časopisi Instituta i njihovim odabirom pregled bibliografskih jedinica koje su poredane abecednim slijedom prema autorima.
Razvrstavanje građe u stručne skupine izrazito je osjetljiv analitički posao koji često, zbog interdisciplinarnosti predmeta, autorskih timova i pristupa, ne daje precizne rezultate. Međutim, takav sistematski raspored ima izrazito koristan sinoptički učinak, pogotovo u slučajevima kada je građa koju se sistematski prikazuje razmjerno ili izrazito heterogenog karaktera, a što je slučaj u istraživačkoj i vokacijskoj strukturi zaposlenika Instituta Pilar. Temelj klasifikacije jest UDK, koja je "osuvremenjena" prema potrebama našeg klasificiranja - istraživačkim projektima i temama Instituta. Razrada pojedinih skupina, osim što slijedi diobenu logiku UDK, ujedno je i pragmatična. Tako se pored klasičnih akademskih disciplina, dodatno razrađenih, nalazi i "nedisciplina" (npr. Domovinski rat). Njezino je oblikovanje obrazloženo u tiskanoj inačici bibliografije.
Kronološkim pregledom daje se uvid u jedinice koje su objavljene pojedine godine, od početka publiciranja u Institutu 1992. do 2010. godine. Odabirom godine dobiva se numerirani popis prema autorskom abecednome redu.
Podatke je moguće odabrati, kopirati i pohraniti u istom obliku koji je vidljiv na zaslonu u neki program za obradu teksta (npr. Word) te ih dodatno urediti.
Autori


Bilješke o autorima

Mr. sc. TOMISLAV MURATI rođen je u Zagrebu 1961. Diplomirao je sociologiju i bibliotekarstvo te je magistrirao bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je veći broj stručnih bibliografija iz područja sociologije, kao i stručnih i preglednih radova iz teorije bibliografije.

LOBEL MACHALA rođen je u Zagrebu 1969. Diplomirao je informatologiju, bibliotekarstvo i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija bavio se izdavaštvom. Zaposlen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kao voditelj Odsjeka za tekuću bibliografiju knjiga.




Knjiga 1.

BIBLIOGRAFIJA PILAR 1. Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2005.
Priredili: Tomislav Murati i Lobel Machala / Uredništvo: Ivan Rogić, Maja Štambuk, Zora Raboteg-Šarić i Željko Holjevac
Biblioteka Acta Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar - Knjiga 1.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011. - Str. 188 + CD


SADRŽAJ

Predgovor uredništva
Uvod autora
Upute za korištenje / pretraživanje bibliografske baze na CD-ROM-u
Pregled po autorima
Pregled po stručnim skupinama
Pregled po predmeticama



Predgovor uredništva

Nije se teško složiti s tvrdnjom kako su dva glavna „proizvoda“ znanstvenih instituta u društvenim i humanističkim znanostima znanstveni/stručni radovi i - znanstvenici. Radovi se, poznato je, popisuju u različitim bibliografijama, a „proizvodnja“ znanstvenika dokumentira se kvalifikacijskim radovima (magisteriji, doktorati) te veličinom i kakvoćom pojedinih opusa. Nije se, također, teško složiti ni s tvrdnjom kako je svaka znanstvena ustanova koja drži do sebe, dakle koja se u svom djelovanju orijentira načelom izvrsnosti, obvezatna, po isteku određenog razdoblja, načiniti jednu vrstu bilance, gdje je vidljivo što je u promatranom razdoblju „proizvedeno“; koliko i kakvih radova te koliko i kakvih znanstvenika.
Upozoriti je, dakako, da redukcija odgovora na takva pitanja, ponajprije na kvantitativne podatke, nije potpuna. Razlog je jednostavan: brojnost radova i znanstvenika još nije i automatskim jamcem potrebne kakvoće. Bolji su pokazatelji veličina utjecaja, poznata citiranost, novina ideja i srodni. No ni uvid na temelju takvih pokazatelja, a bez osnovnog znanja o broju i brojnosti radova i znanstvenika, nije potpun. Stoga o broju i brojnosti radova i znanstvenika treba misliti kao o jednoj vrsti nultog pokazatelja, koji potiče i orijentira daljnju analizu veličine i kakvoće produkcije znanstvene ustanove. Posebno je uporaba takvih pokazatelja korisna u omeđivanju pojedinih razvojnih razdoblja znanstvene ustanove i u zasnutku preporuka korisnih u budućnosti.
Na tom tragu načinjena je i bibliografija radova znanstvenika Instituta Pilar ponuđena na idućim stranicama. Izravni vanjski poticaj na njezinu izradbu jest činjenica da se 2006. godine navršava 15 godina od osnutka Instituta, godine 1991. No prva „proizvodna“ godina nije 1991. – tada je, u studenom, Institut tek formalno utemeljen – nego godina 1992.; te godine objavljeni su prvi radovi etiketirani pripadnošću znanstvenika Instituta. Budući da je, na drugoj strani, strogosti radi, zadnja godina objavljivanja radova upisanih u bibliografiju godina 2005., vidljivo je da su u bibliografiji, zapravo, popisani radovi nastali u rasponu od 1992. do 1995., dakle, tijekom četrnaest godina. No zbog već – nije netočno reći – arhetipske sklonosti čovjeka geometrijskim obrazinama vremena, kaže se kako je riječ o bibliografiji radova u povodu 15. obljetnice Instituta. Posrijedi su radovi, ponovimo, odabrani na temelju „tvrdih“ mjerila kakvoće, kojima se opravdano može dopisati pridjev: znanstveni ili stručni. Svi drugi (radovi), o čemu podrobnije govore u svom Uvodu i autori bibliografije, nisu uzeti u obzir. Bibliografski popis pokazuje da je, dakle, „pravih“ radova u promatranom razdoblju, a autori kojih su znanstvenici Instituta, 1007. (U njima je, primjerice, i 29 doktorskih disertacija te 25 magisterija.) Vidljivo je i da su u izradbi pojedinih radova sudjelovali i drugi autori. Ukupno je u Bibliografiji zabilježeno 249 autorskih imena. Među njima je 84 autora iz Instituta.
Posrijedi je, vidi se, raznolika i nemala građa. Njezino sređivanje, ma koliko bilo skrupulozno i temeljito, nije oslobođeno opasnosti od pogrešaka. Stoga se bibliografski popis javlja u obliku ove, posebne publikacije, ali i u elektroničkoj inačici koja dopušta dodatne ispravke, popravke i dopune. Dakako, po posebnoj uredničkoj proceduri. Ista činjenica omogućuje i dopušta daljnje nadzirano i selektivno akumuliranje podataka o radovima znanstvenika iz Instituta te, u perspektivi, i objavljivanje idućih bibliografskih publikacija, kada se uoči potreba za njima. Ta je mogućnost nagoviještena već i u nazivu ove publikacije. Ona se, jednostavno, zove: Bibliografija Pilar 1. Time je implicirana mogućnost da se, spomenute, iduće bibliografske publikacije označe ostalim brojevima iza jedinice, ovisno o rednom broju konkretne publikacije. Dodati je još da je u sastavu publikacije i posebni CD-ROM s uputama i podatcima nagoviještenima u sadržaju. Na taj se način „ponuda“ bibliografije dodatno upotpunjuje i jamči mogućnost iscrpna pregleda posla obavljenog u Institutu u proteklih četrnaest godina.
Još je upozoriti da je posrijedi publikacija koja stoji na početku posebnog (idućeg) niza jedinica, u kojima se izvješćuje o radu Instituta i o papirima važnim u takvu radu. Došlo se, stoga, do zaključka kako se izdavanjem ove Bibliografije Pilar 1 treba nagovijestiti i posebna skupina (budućih) izdanja Instituta. Zato je u nadnaslovu otisnuto i zajedničko ime takvih izdanja: Acta Instituti scientiarium socialium Ivo Pilar, Zagrabia. Pod tim, zajedničkim, imenom vjerujemo da će se u budućnosti pojaviti još brojne druge bibliografije (s brojevima 2, 3, 4 itd.) te ostale publikacije u kojima se reflektira i analizira stvarni učinak Instituta. Institut je, poznato je, javni institut. To, između ostaloga, znači i da je dužan javno predočiti barem osnovne podatke o tomu što su njegovi zaposlenici u određenom razdoblju postigli i učinili. Nitko, dakako, na to Institut ne obvezuje (ne računa li se „radna“ obveza spram Ministarstva znanosti). Ali takvo što i nije nužno, budući da je ista obveza samorazumljivom sastavnicom aspiracije na izvrsnost kojom se u cijelom dosadašnjem razdoblju pokušava orijentirati rad u Institutu i djelovanje Instituta u cijelosti. Ako se u tomu barem i djelomično uspjelo, do sada uloženi trud i nadarenost ljudi u Institutu i oko njega nisu bili posve bez posljedica.
U Zagrebu, listopada 2006.
Uredništvo


Uvod autora

Bibliografija znanstvenih i stručnih radova znanstvenika i istraživača zaposlenih u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar (od njegova osnutka 1991. do konca 2005. godine) daje cjelovit pregled njihove znanstvene i stručne produkcije na projektima koje je Institutu povjerilo Ministarstvo znanosti ili posebni naručitelji.
Željelo se obuhvatiti radove nastale u razdoblju znanstvenikova zaposlenja ili profesionalnog angažmana u Institutu, a osnovni kriterij kojim su članci prikupljani i uvrštavani bio je odabir jedino znanstvenih i stručnih radova i prinosa, dok su oni manjeg znanstvenog i istraživačkog karaktera bili isključeni. Ovim je pristupom uključena i tzv. rukopisna građa znanstveno-kvaliflkacijskoga karaktera, tj. magisteriji (25) i doktorati (29), a neuvrštene su sljedeće kategorije pismenih radova: istraživački elaborati, skripta, sažetci znanstvenih izlaganja, prikazi i recenzije stručne literature i skupova, intervjui, kolumne i komentari u dnevnom ili tjednom tisku, manji članci u biltenima političkih stranaka, manji popularni članci u stručno-popularnim mjesečnicima, godišnjacima i sličnim serijskim publikacijama te manji prijevodi stručnih tekstova objavljeni u hrvatskoj periodici.
Naše je bibliografsko prikupljanje i obradba bibliografske građe tako obuhvatilo 1007 bibliografskih jedinica kojih su autori zaposlenici Pilara u realnom četrnaestgodišnjem razdoblju. U tih 1007 jedinica 84 autora sudjeluje u trovrsnom autorskom prinosu: kao pisci (članaka, uvodnika, pogovora, radova u zbornicima), kao urednici (zbornika i časopisa) te kao prevoditelji (knjiga i tek manjim dijelom opsežnijih članaka).
Građa je prikupljana izravnim upitom te je tada uređivana, a često i provjeravana kako bi se, poglavito u slučaju hrvatskih izvora, utvrdili točni podatci, osobito kada je riječ o nazivima zbornika i stručnih skupova. Tako je dobrim dijelom građa dodatno istraživana i verificirana u katalogu NSK, a tek djelomično i u bazi tzv. Hrvatske znanstvene bibliografije, i to u onom dijelu koji se odnosi na nazive matičnih publikacija inozemnih znanstvenih izvora (zbornici i časopisi).
Svaka je bibliografska jedinica formalno ujednačena i prilagođena citatnom obliku prema ISO 690, i to po europskom, a ne tzv. harvardskom sustavu navođenja.
Jedinice su i sadržajno obrađene: pripisane su im stručne skupine i odgovarajući broj ključnih riječi ili predmetnica.
Stručne su skupine temeljene na Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, koja je za sinoptičke i analitičke potrebe ove bibliografije modificirana. Tako smo dobili 30 stručnih skupina.
Većina stručnih skupina i njihove potpodjele izravno su citirane iz UDK (filozofija, demografija, psihologija i donekle sociologija), a neke su aglomerati interdisciplinarnih pristupa tematskoj fokusiranosti na povijesno „gust“ i kratak period poznat i znanstveno obradivan kao Domovinski rat. Smatrali smo stoga da je korisno, pregledno i smisleno, s obzirom na često vrlo interdisciplinaran sastav autorskih timova, istraživačkih pristupa i tematsku fokusiranost, grupirati radove o problematici koju je neposredno nametnuo Domovinski rat (1991.-1995.).
Građa je unutar svake skupine raspoređena abecedno: po prvom navedenom autoru ili naslovu (radi Ii se o zborniku i časopisu).
Sljedeće stručne skupine i podskupine korištene su za sustavni pregled bibliografskih jedinica:
Filozofija, epistemologija, etika
Filozofski sustavi i pravci. Povijest filozofije
Filozofija duha, priroda duha i uma, filozofija kulture
Epistemologija, filozofija znanosti
Etika
Psihologija
Metodologija istraživanja u psihologiji i društvenim znanostima
Razvojna psihologija
Psihologija ličnosti
Psihologija organizacije i rada
Socijalna psihologija
Politička psihologija
Psihopatologija
Sociologija
Sociološke teorije i smjerovi. Sociolozi
Politička sociologija, Politologija
Sociologija organizacije, rada, ekonomska sociologija. Sociologija profesija
Sociologija društvenih promjena. Sociologija razvoja. Konflikti
Društveni problemi, socijalna pomoć i rad. Kriminologija
Sociologija rizika i socijalna ekologija
Sociologija prostora i zajednica
Ruralna sociologija
Urbana sociologija
Sociologija obitelji. Rodne studije i spolnost
Sociologija nacionalnih i etničkih manjina
Sociologija kulture, znanosti, izobrazbe i komuniciranja
Sociologija religije
Sociologija vojske
Domovinski rat. Srbijanska i crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.
Demografija. Migracije i iseljeništvo
Nacionalna povijest. Kulturne i političke ličnosti. Društvena povijest. Povijesne i geografske studije
Varia: umjetnosti, filologija, novinarstvo
Građu je moguće pretraživati pregledavanjem autorskoga i predmetnoga kazala.
Autorsko kazalo sadrži imena svih 249 autora, a imena zaposlenika Instituta otisnuta su masnim, podebljanim tiskom.
Predmetno kazalo ili kazalo predmetnica i ključnih riječi sadrži pojmove koje su autori sami pridali svojim radovima (vidjeti u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji), kao i one predmetnice koje smo našli u katalogu NSK. Dio ključnih riječi ili predmetnica sami smo kreirali da bismo povećali preciznost ili odziv pretrage po pojmovima iz ovoga kazala. Znatan je problem u tim nastojanjima nepostojanje strukovnih nacionalnih tezaurusa koji bi i autorima i dokumentalistima olakšali sadržajno označivanje radova. Optimalna učinkovitost korištenja kazala može se očekivati tek u elektroničkoj inačici ove bibliografske baze. No i sada ovo kazalo daje precizan i analitički odgovor na pitanje kojim su se znanstvenim područjima bavili i koje su teme obrađivali znanstvenici Instituta Pilar.
Na koncu se kronološko-abecednim slijedom ponavljaju sve jedinice prethodno već navedene u sistematskom rasporedu po stručnim skupinama. Cilj je ovog dodatka omogučiti brz uvid u dinamiku izdavačko-istraživačke produkcije i zastupljenost određenih istraživačkih interesa u pojedinim godinama.
Rijeć-dvije i o bibliografskom opisu. Već je rečeno da je prilagođen citatnom obliku prema međunarodnoj normi za oblikovanje bibliografskih bilježaka - ISO 690, ali treba naglasiti da su zapisi kraćeni do razine dovoljne da omogući nedvosmislenu identifikaciju jedinice, a posljedično tomu i njezino pronalaženje u knjižničnim ili knjižarskim katalozima. To znači da bibliografske jedinice nemaju napomena, numerički podatci za časopise dani su u skraćenu obliku – izostavljanjem termina „vol.“, „god.“ „br.“. Jedino brojčanim oznakama stranica prethodi (ili slijedi) termin „str.“ („p.“) kako bi se izbjegle moguće zabune u kompleksnijim dvojnim sustavima numeriranja raznovrsnih časopisa.
Autori


Upute za korištenje/pretraživanje bibliografske baze na CD-ROM-u

Pristup podacima moguć je pomoću triju indeksa ili popisa, koji se pregledavaju odabirom ("klikanjem") njihovih naziva u ponuđenom meniju.
Prvi, pregled po autoru, daje abecedni popis svih autora - zaposlenika Instituta. Ostali (ko)autori nisu dani u autorskom kazalu, već se do njih dolazi posredno preko autora, tj. koautora, zaposlenika Instituta.
Odabirom ("klikanjem na") autora, otvara se - na novom zaslonu, u kronološkom slijedu - popis svih njegovih/njezinih radova (od 2005. prema 1992.).
Podatke je moguće odabrati, kopirati i pohraniti u istom obliku (koji je vidljiv na zaslonu) u neki tekstualni program, npr. Word, te ih dodatno urediti.
Drugi, pregled po predmetnici, daje abecednim redanjem popis svih upotrijebljenih predmetnica i ključnih pojmova (oko 550 termina). Njihovim odabirom dobiva se popis svih bibliografskih jedinica koje imaju za predmet odabrani pojam u nekom strukovnom i/ili kompleksnom predmetnom kontekstu. Većina bibliografskih jedinica ima više od tri predmetnice ili ključne riječi, pa je preporučljivo koristiti različite termine za pronalaženje kompleksne građe. Termini su odabirani sadržajnom analizom građe, ali ponajprije preuzimani s bibliografskih jedinica koje su autori radova sami opisivali predmetnicama u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. U odabiru termina iz različitih struka nisu korišteni strukovni tezaurusi.
Treći pregled, pregled po stručnim skupinama, omogućuje da korisnik odabere jednu od tridesetak stručnih skupina i njihovim odabirom pregledava bibliografske jedinice koje su poredane abecedno-kronološkim slijedom.
Razvrstavanje građe u stručne skupine izrazito je osjetljiv analitički posao koji često, zbog interdisciplinarnosti predmeta, autorskih timova i pristupa, ne daje precizne rezultate. Međutim, takav sistematski raspored ima izrazito koristan sinoptički učinak, pogotovo u slučajevima kad je građa koju se sistematski prikazuje relativno ili izrazito heterogenog karaktera, a što je slučaj u istraživačkoj i vokacijskoj strukturi zaposlenika Insitituta Pilar. Temelj klasifikacije jest UDK, koja je "osuvremenjena" prema potrebama našeg klasificiranja - istraživačkim projektima i temama Instituta.
Razrada  pojednih skupina, osim što slijedi diobenu logiku UDK, ujedno je i pragmatična. Tako se pored klasičnih akademskih disciplina, dodatno razrađenih, nalazi i "nedisciplina" - Domovinski rat. Njezino je oblikovanje obrazloženo u tiskanoj inačici bibliografije.
Autori





























 





































 

Biblioteka Studije - pregled sadržaja

 

Knjiga 33.: Marko Marinić: MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA. Bioetička rasprava o vrijednosti/vrednoti života
- Knjiga 32.: U tisku
Knjiga 31.: Ivan Brlić: LIČKA I SENJSKA GRAĐANSKA DRUŠTVA 1835.–1945.
- Knjiga 30.: Marko Marinić i Stanko Rihtar: ŽIVJETI S INVALIDITETOM U URBANOJ SREDINI
- Knjiga 28.: Saša Poljanec-Borić: PRAVO NA SADA! Radovi iz sociologije prostora
- Knjiga 27.: Darko Polšek: ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA
- Knjiga 26.: Drago Čengić: EKONOMSKA ELITA: VLADAR IZ SJENE?
- Knjiga 25.: Filip Majetić: ZAGREB U POSTINDUSTRIJSKO DOBA
- Knjiga 24.: STRADANJE ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ 1941. – 1945.
- Knjiga 23.: Anita BUŠLJETA TONKOVIĆ: ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE
- Knjiga 22.: Vinicije B. LUPIS: DUBROVAČKE SREDNJOVJEKOVNE ZLATARSKE TEME
- Knjiga 21.: Vesna LAMZA POSAVEC: MJERENJE JAVNOSTI. Metodologijski i analitički pristupi istraživanju...
- Knjiga 20.: Darko Polšek: CONTRA PAEDAGOGICOS. Ideja o liberalnom obrazovanju
- Knjiga 19.: Jelena PUĐAK: KOGA BRIGA ZA KLIMU? K sociologiji klimatskih promjena
- Knjiga 18.: Jelka Vince Pallua: ZAGONETKA VIRDŽINE
- Knjiga 17.: Vinicije B. Lupis: BAŠTINSKE TEME BOKE KOTORSKE
Knjiga 16.: Cvjetko MILANJA: KONSTRUKCIJE KULTURE. Modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća
- Knjiga 15.: Marin SOPTA: HRVATI U KANADI. Oblikovanje hrvatske zajednice od 1945. do 1995.
- Knjiga 14.: Ivan ROGIĆ i Ivan ČIZMIĆ: MODERNIZACIJA U HRVATSKOJ I HRVATSKA ODSELIDBA
- Knjiga 13.: ŽELJEZNI DUH: PRINOS JAKETE PALMOTIĆA DIONORIĆA HRVATSKOJ KNJIŽEVNOJ BAŠTINI
- Knjiga 12.: Hrvoje KAČIĆ: AL SERVICIO DE MI PATRIA. CROATIA REDIVIVA
- Knjiga 11.: Dražen ŽIVIĆ: STANOVNIŠTVO VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
- Knjiga 10.: Mladen HAVELKA: VISOKO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ I EUROPSKIM ZEMLJAMA
- Knjiga 9.: PODUZETNIŠTVO U MEĐIMURJU I NOVI RAZVOJNI IZAZOVI
- Knjiga 8.: Stipe TADIĆ: TRAŽITELJI SVETOGA. PRILOG FENOMENOLOGIJI EKLEZIJALNIH POKRETA
- Knjiga 7.: Zora RABOTEG-ŠARIĆ i Ivan ROGIĆ: DALEKI ŽIVOT, BLISKI RUB
- Knjiga 6.: Hrvoje Kačić: SERVING MY COUNTRY – CROATIA REDIVIVA
- Knjiga 5. - 3. dopunjeno izdanje: Slavko SAKOMAN: DRUŠTVO BEZ DROGE? HRVATSKA NACIONALNA STRATEGIJA
- Knjiga 5. - 2. dopunjeno izdanje: Slavko SAKOMAN: DRUŠTVO BEZ DROGE? HRVATSKA NACIONALNA STRATEGIJA
- Knjiga 5. - 1. izdanje: Slavko SAKOMAN: DRUŠTVO BEZ DROGE? HRVATSKA NACIONALNA STRATEGIJA
- Knjiga 4.: Drago ČENGIĆ: VLASNICI, MENADŽERI I KONTROLA PODUZEĆA
- Knjiga 3.: Valentina MANDARIĆ: RELIGIOZNI IDENTITET ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA
- Knjiga 2.: Ivan ROGIĆ i Slavko DAKIĆ: GRAD I PLAN. Prinos raspravi o generalnom urbanističkom planu Zagreb
- Knjiga 1.: Jacques DERRIDA: DRUGI SMJER

 



 

Knjiga 33.

Marko Marinić: MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA. Bioetička rasprava o vrijednosti/vrednoti života
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 33. – Str. 246.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2017. 


SADRŽAJ

– Omot | Impresum | Sadržaj

Uvod

1. ŽIVOT
1.1. Što je "život"?
1.1.1. Tajna života i tko je može otkri(va)ti
1.1.2. Prirodoznanstveni pogled na život
1.1.2.1. Fizikalizam i vitalizam
1.1.2.2. Organicizam
1.1.3. Teološki pogled na život
1.1.4. Kratki osvrt na prirodoznanstvenu i teološku percepciju života

2. LJUDSKI ŽIVOT
2.1. O ljudskom životu kao vrijednosti ili kao vrednoti?

3. VRIJEDNOST LJUDSKOG ŽIVOTA
3.1. Kvaliteta života
3.1.1. Razvoj koncepta kvalitete života
3.1.2. Što je kvaliteta života
3.1.3. Kvaliteta života u medicini
3.1.4. Reperkusije moralno-normativnog vrednovanja života u medicini
3.2. Etika kvalitete života
3.2.1. Peter Singer – najglasniji zagovaratelj "nove etike"
3.2.2. Povratak na fizikalizam? – kratki preliminarni osvrt na etiku kvalitete života
3.3. Kvaliteta života – zadovoljstvo životom – osjećaj sreće
3.3.1. Istraživanja koncepta sreće
3.3.2. Povezanost sreće i zdravstvenog stanja
3.3.3. "Disability paradox"
3.4. Kvaliteta života u kontekstu rasprave o eutanaziji
3.4.1. Kratki prikaz povijesti eutanazije
3.4.2. Eutanazija i bliski pojmovi – definicije i vrste
3.4.2.1. Aktivna i pasivna eutanazija
3.4.2.2. Dobrovoljna i nedobrovoljna eutanazija
3.4.2.3. Oporučna eutanazija
3.4.2.4. Asistirano samoubojstvo
3.4.2.5. Ostali nazivi (vrste) eutanazije i njoj bliski pojmovi
3.4.2.6. Distanazija
3.4.2.7. Ortotanazija
3.4.2.8. Pratnja (njega) umirućih
3.4.3. Eutanazija i osobe s invaliditetom
3.4.3.1. "Pro et contra" eutanazije
3.4.3.2. Zašto su udruge osoba s invaliditetom protiv eutanazije?
3.4.3.2.1. Bol
3.4.3.2.2. Nefunkcionalnost (dijelova) organizma
3.4.3.3. Reperkusije legalizacije eutanazije
3.5. Ciljevi istraživanja i hipoteze

4. METODA
4.1. Ispitanici i postupak
4.1.1. Osobe s invaliditetom – glavno istraživanje
4.1.2. Opća populacija – pomoćno istraživanje
4.1.3. Osobe s invaliditetom – longitudinalna analiza
4.2. Obrada podataka

5. REZULTATI
5.1. Sociodemografska obilježja ispitanika
5.2. Razmišljanje ispitanika o životu općenito
5.2.1. Život kao temeljno ljudsko pravo
5.2.2. Pitanje smisla života
5.2.3. Kvaliteta života – zadovoljstvo životom – osjećaj sreće
5.2.3.1. Zadovoljstvo pojedinim aspektima života
5.2.3.2. Mogućnost predikcije sreće iz različitih aspekata zadovoljstva životom
5.3. Razmišljanje ispitanika o eutanaziji
5.3.1. Opći prikaz razmišljanja osoba s invaliditetom o eutanaziji
5.3.2. Utjecaj kvalitete života na razmišljanje osoba s invaliditetom o eutanaziji
5.3.2.1. Kvaliteta života i aktivna eutanazija
5.3.2.2. Kvaliteta života i legalizacija eutanazije u Hrvatskoj
5.3.2.3. Kvaliteta života i eventualno traženje vlastite eutanazije
5.3.2.4. Kvaliteta života i eventualno zahtijevanje eutanazije za člana uže obitelji
5.3.2.5. Vlastiti život ili život člana obitelji – koji je vrjedniji?
5.4. Longitudinalna analiza stavova o legalizaciji eutanazije

6. RASPRAVA

ZAKLJUČAK

Prilog
Literatura
Sažetak
Summary
O autoru

>>> Puni tekst knjige




 

Knjiga 32. - U tisku

 


 

 
Sadržaj
Knjiga 31.


Ivan Brlić: LIČKA I SENJSKA GRAĐANSKA DRUŠTVA 1835. – 1945.
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 31. – Str. 432.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2017.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

1. UVOD
1.1. Predmet i metodologija istraživanja građanskih društava na tlu Like i Senja
1.2. Izvori
1.3. Historiografija

2. PROSTORNE I POVIJESNE ODREDNICE LIKE I SENJA DO POJAVE GRAĐANSKIH DRUŠTAVA
2.1. Geografski uvjeti i upravni razlozi
2.2. Dominantna vojnokrajiška iskustva
2.3. Počeci fragmentarne modernizacije nakon ukinuća Vojne krajine
2.4. Lika i Senj u sklopu Ličko-krbavske županije
2.5. Hrvatsko-srpski odnosi
2.6. Lika i Senj u Kraljevini Jugoslaviji

3. DRUŠTVENI I KULTURNI KONTEKST RAZVOJA UDRUGA NA PROSTORU LIKE I SENJA
3.1. Povijest udruživanja
3.2. Habsburška regulacija i njena primjena na prostoru tadašnje civilne i vojne Hrvatske
3.3. Pravno uređenje udruga i zaklada
3.4. Kratka povijest nastanka građanskih društava u Hrvatskoj
3.5. Štedionice kao ekonomske udruge izlaska Like iz permanentne krize
3.6. Statistički podaci kao simboličan pokazatelj gospodarskog i kulturnog napretka Like i Senja
3.7. Važnost prosvjetnih društava i podružnica u Lici i Senju
3.8. Razvoj srpskih građanskih udruga u Lici
3.9. Nastavak razvoja ličkih i senjskih građanskih društava u Kraljevini SHS – Jugoslaviji (1918. – 1941.)
3.10. Ublažavanje krize ograncima gospodarskih organizacija
3.11. Senjska građanska društva kao iznimka
3.12. Zaklade na ličkom tlu (1850.—1940.): institucijski „humanisti“ u pomaganju ličkome čovjeku

4. GRAĐANSKA DRUŠTVA, KLUBOVI I SAVEZI U LICI I SENJU
4.1. Društva u Brinju i okolici
4.1.1. Mjesto Brinje
4.1.2. Građanska društva u Brinju i okolici
4.1.3. Jezerane
4.2. Društva u Donjem Lapcu i okolici
4.3. Društva u Gospiću i okolici
4.3.1. Od stožernog mjesta Ličke pukovnije do ličke metropole
4.3.2. Gospodarske i trgovačke udruge u Gospiću
4.3.3. Humanitarno-dobrotvorna društva u Gospiću
4.3.3.1. Društvo za potporu siromašnih i vrijednih učenika kr. velike gimnazije u Gospiću
4.3.3.2. Društvo za poljepšanje Gospića i okolice
4.3.4. Gospojinska društva
4.3.4.1. Crveni križ u Gospiću
4.3.5. Gospićke štedionice
4.3.6. Kulturno-prosvjetna društva u Gospiću
4.3.6.1. Pjevačka društva
4.3.6.2. Matica hrvatska u Gospiću
4.3.7. Čitaonice u Gospiću i okolici
4.3.7.1. Gospićka sloga i čitaonica Lička vila
4.3.7.2. Čitaonice u gospićkoj okolici
4.3.8. Agrarna društva u Gospiću i okolici
4.3.9. Nacionalne udruge i klubovi
4.3.10. Sportska društva i klubovi u Gospiću
4.3.10.1. Teniski klub u Gospiću
4.3.10.2. Hrvatski športski klub Građanski iz Gospića
4.3.10.3. Športski klub „Victoria“ u Gospiću
4.3.10.4. Ribarsko-udičarsko društvo
4.3.10.5. Lovačko društvo u Gospiću
4.3.11. Planinarsko društvo „Visočica“
4.3.12. Sokolska društva u Gospiću
4.3.13. Gospićka strukovna društva
4.3.13.1. Vatrogasno društvo u Gospiću
4.3.14. Pogrebna društva u Gospiću i okolici
4.3.15. Ostala građanska društva i podružnice u Gospiću
4.4. Društva u Gračacu i okolici
4.4.1. Građanska društva u Gračacu
4.4.2. Građanska društva u Lovincu
4.5. Društva u Karlobagu i okolici
4.5.1. Građanska društva u Karlobagu
4.6. Društva u Korenici i okolici
4.7. Društva u Otočcu i okolici
4.7.1. Otočka štedionica
4.7.2. Gospodarska društva u Otočcu
4.7.3. Dobrovoljno vatrogasno društvo u Otočcu
4.7.4. Otočke čitaonice
4.7.5. Sokolska društva u Otočcu
4.7.6. Glazbeno društvo u Otočcu
4.7.7. Ženska i humanitarna društva u Otočcu
4.7.8. Društvo ratnih vojnih invalida
4.7.9. Čitaonice i seljački domovi u otočkoj okolici
4.7.10. Građanska društva u Vrhovinama
4.8. Društva u Perušiću i okolici
4.8.1. Građanska društva u Perušiću
4.8.2. Građanska društva u perušićkoj okolici
4.9. Društva u Senju i na području grada Senja
4.9.1. Kulturno-prosvjetna društva u Senju
4.9.2. Senjske čitaonice
4.9.3. Humanitarno-dobrotvorna društva u Senju
4.9.4. Sportska društva i klubovi
4.9.5. Hrvatski sokol u Senju
4.9.6. Obrtna i gospodarska društva u Senju
4.9.6.1. Hrvatska obrtnička i radnička zadruga Uskok
4.9.7. Vatrogasno društvo u Senju
4.9.8. Vjerska društva u Senju
4.9.9. Brodarska i pomorska društva u Senju
4.9.10. Štedionice i Trgovačka komora u Senju
4.9.11. Ženska društva u Senju
4.9.12. Matica hrvatska u Senju
4.9.13. Građanska društva u senjskoj okolici
4.10. Društva u Udbini i okolici
4.10.1. Građanska društva u Udbini i Podlapcu

5. LIČKA DRUŠTVA IZVAN LIKE – POVEZANOST SA ZAVIČAJEM
5.1. Iseljavanje Ličana
5.2. Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera
5.3. Lička građanska društva u hrvatskoj metropoli
5.3.1. Društvo Ličana u Zagrebu
5.4. Društvo za unapređenje Karlobaga i okolice
5.5. Lička zavičajna društva u Slavoniji, Banovini i Kordunu

6. SLAB DRUŠTVENI RAZVOJ U VREMENU SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE I IZAZOVI NA STARIM TEMELJIMA U NOVOJ SAMOSTALNOJ HRVATSKOJ
6.1. Jednopartijski kulturno-gospodarski razvoj i novi nositelji izmijenjene ličke stvarnosti
6.2. Lička društva izvan Like od 1990. godine – stvarni pomagatelji obnove i razvoja Ličko-senjske županije

7. ZAKLJUČAK

8. PRILOZI
Izvori
Literatura
Kratice
Sažetak
Summary
Kazalo osobnih imena
O autoru

>>> Puni tekst knjige



 

 

Knjiga 30.


Marko Marinić, Stanko Rihtar: ŽIVJETI S INVALIDITETOM U URBANOJ SREDINI. Analiza kvalitete života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu
Biblioteka STUDIJE – Knjiga 30. – Str. 142.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2016. 

SADRŽAJ

– Omot | Impresum | Sadržaj

Riječ prije

1. TEORIJSKI OKVIR
1.1. Problematika terminologije
1.2. Pokušaj određenja i definiranja pojmova
1.3. Zastupljenost osoba s invaliditetom u općoj populaciji
1.4. Izjednačivanje mogućnosti
1.5. Osobe s invaliditetom u urbanoj sredini – primjer Grada Zagreba
1.6. O ovom istraživanju

2. METODOLOGIJA
2.1. Termini i okolnosti istraživanja
2.2. Metoda: fokus-grupa
2.3. Metoda: anketa

3. REZULTATI
3.1. Fokus-grupa
3.2. Anketa
Sociodemografska obilježja
Tjelesni status i potreba za pomoći
Upotreba usluga i pomoći
Samoprocjena zdravlja i nošenje s oštećenjima
Institucionalna skrb
Ocjena područja obuhvaćenih Zagrebačkom strategijom
Participacija i ocjena rada matične udruge
Glavni problemi
Socijalni odnosi i podrška
Diskriminacija i nasilje
Zadovoljstvo životom
Slobodno vrijeme
Samopoštovanje i optimizam
Religioznost
(Bio)etička pitanja

Prilog: TABLIČNI PREGLED ANKETNIH REZULTATA

Sažetak
Summary
O autorima

>>> Puni tekst knjige




 

 
Knjiga 28.


Saša Poljanec-Borić: PRAVO NA SADA! Radovi iz sociologije prostora
Biblioteka STUDIJE.  Knjiga 28. – Str. 166.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2016. 

SADRŽAJ

– Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

PUBLICISTIKA

Pravo na sada!

O Zagrebu

Posljednja Zgupština
Kraj hrvatskog političkog zenitizma
Bitka za Zagreb
Klin za Parospin
Zagreb na Savi, Sisak u banani

O Jadranu

Koncesiokrati
Bušenje Jadrana – 1. put
Bušenje Jadrana – 2. put
Kome zvone zvona GONG-a?

O Lici, Visu i Svijetu

Discover Lika
Vis ovisi o (Euro)viziji
Tri teze o urbanizmu
Antropocen

ANALIZE

Nacionalna energetska infrastruktura i sigurnost: stavovi socijalnih aktera u Plominu, Senju i Osijeku
Makarsko primorje: od rivijere do mikroregije
Gospić, razvojni potencijali
Upravljanje brendom destinacije u svrhu razvoja političkog identiteta: primjer Slovenije

O autorici

>>> Puni tekst knjige




 
Knjiga 27.

 

Darko Polšek: ERAZMOVE POSLOVICE I CARGO KULTOVI NOVOGA DOBA
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 27. – Str. 352.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2016.


SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Posvete
Umjesto uvoda: basne!

1. ŽIVOTINJSKA FARMA NA TRŽIŠTU. Bestijarij bez Ararata

Sedam adagia o ježevima i lisicama: o velikim i malim stvarima
Minervina sova u sumrak ili sumrak Minervine sove?
Basna o tri majmuna
Poučna priča o kuhanim žabama
Socijalna osjetljivost ptice dodo
Svete krave u depresiji
Endemska ribica u europskom akvariju

2. OJ JUNAČKA ZEMLJO MILA
Pionirski obredi prijelaza
Hrvatska kao umjetničko djelo
O duhu zakona i jednakosti
"Napravili smo previše krivih pogrešaka"
Mrtvi kapitali (repriza)
Hrvatski generacijski procijepi
Hrvatska do jučer i od sutra
Jesu li stereotipi o Hrvatima utemeljeni?
Rapsodija o dva malograđanina
Stare slave djedovino

3. HRVATSKI „CARGO KULTOVI“
Cargo kult br. 1 – "Strateške investicije"
Cargo kult br. 2 – "Nemamo viziju"
Cargo kult br. 3 – Javni radovi i "helikopterski novac"
Cargo kult br. 4 – "Opće dobro"
Cargo kult br. 5 – "Čistoća, jezik, revolucija"
Cargo kult br. 6 – "Direktna demokracija" i ostale dječje bolesti ljevičarstva
Cargo kult br. 7 – "Temeljni osobni dohodak"
Cargo kult br. 8 – "Dobri diktatori"
Cargo kult br. 9 – "Državni kapitalizam"
Cargo kult br. 10 – "Sreća"
Cargo kult br. 11 – "Socijalna pravda"
Cargo kult br. 12 – "Kasni kapitalizam"
Cargo kult br. 13 – "Amerika nas prisluškuje"

4. FAJRUNT U HELGINOM BARU
Fajrunt u Helginom baru
Civilizacija više ne stanuje ovdje?
Povjerenje, generacijski sukob i kriza civilizacije
Nesentimentalni odgoj profesora Houellebecqa
Uzroci društvene polarizacije
Ekonomija masovnih migracija
Nove šizme, nove federacije
Demokratska paraliza i tzv. "racionalni glasač"

5. MACHIAVELLI U PROKLETOJ AVLIJI
Komandir Šamil i akademski hajduci
O "svetome nasilju". Poučne priče o Žižeku i Crvenim brigadama
Nova camera obscura
Hrvatska zatvorenikova dilema vlasti i naroda
Neoliberali i nitko više
Foteljaški indignado postaje makijavelist
Machiavelli u prokletoj avliji

6. ŠTO AKO EUROPA PROPADNE? O ideologijama razvaline
Što ako Europa propadne?
Ideologije razvaline
Novi mitraisti. O religioznosti ultraljevičara
Vjerujemo, jer je apsurdno
Nacistička socijalna država
Više Europe?
Zašto narodi propadaju?

7. NIJE TI ŽIVOT PJESMA S HAVAJA! Povratak ježevima i lisicama
Živi – radi – umri!

Zahvale
Sažetak
Summary
O autoru
About the Author

>>> Puni tekst knjige

 

 




 
Knjiga 26.

Drago Čengić: EKONOMSKA ELITA: VLADAR IZ SJENE? Prilozi ekonomskoj sociologiji
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 26. – Str. 320.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2016. 

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Umjesto predgovora: čemu ova knjiga?

I. SOCIOLOGIJA ELITA I EKONOMSKA ELITA
Uvodna određenja: tko je elita?
Klasični teoretičari elita: usmjerenost na političku elitu
Funkcionalistička paradigma: ekonomska elita kao dio strateških elita
Ekonomska elita kao dio elite moći
Razumijevanje ekonomske elite u P. Bourdieua
Ekonomska elita u istraživanjima M. Hartmanna
Društveno podrijetlo i obrazovanje europske korporacijske elite
Moderna korporacijska elita, financijalizacija i restrukturiranje poduzeća
Ekonomske elite i korporacijsko upravljanje: neki empirijski uvidi
Ekonomska elita kao istraživačka tema: teorije elita i društvena stvarnost nakon sloma realnog socijalizma

II. HRVATSKI SLUČAJ: EKONOMSKA ELITA KAO SUDIONIK KAPITALIZMA PERIFERIJE
Postsocijalističke ekonomske elite i poduzetništvo: prilog analizi tipologije poduzetnika
Tipovi poduzetnika, strategije i percipirane granice rasta
Habitus, tržište i proizvodnja tržišnoga sudionika: slučaj kutjevačkih proizvođača vina
Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta vina
Menadžerska elita i neke dimenzije socioekonomske kulture u Hrvatskoj
Hrvatski poduzetnici i tržište: od euforije rasta do protukriznih strategija
Hrvatska mala i srednja poduzeća i kriza rasta: u potrazi za novim nositeljima rasta?
Bez „sretnog završetka“: tko je zapravo nova hrvatska ekonomska elita?

Sažetak
Summary
Napomena
O autoru

>>> Puni tekst knjige

 

 



 
Knjiga 25.

Filip Majetić: ZAGREB U POSTINDUSTRIJSKO DOBA
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 25. – Str. 224.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2015.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

1. UVOD
1.1. Predmet istraživanja i ciljevi rada
1.2. Struktura rada

2. POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO
2.1. Dolazak postindustrijskog društva
2.2. Obilježja postindustrijskog društva
2.2.1. Klasa informacijskog rada
2.2.2. Nova podjela rada
2.2.3. Nematerijalna proizvodnja

3. HRVATSKA IZMEĐU INDUSTRIJSKOG I POSTINDUSTRIJSKOG DOBA
3.1. Socijalistička modernizacija
3.2. Postsocijalistička modernizacija

4. SOCIOEKONOMSKI RAZVOJ ZAGREBA
4.1. Zagreb od početaka do kraja Drugog svjetskog rata
4.2. Socijalistička i postsocijalistička modernizacija
4.2.1. Socijalistička modernizacija
4.2.2. Postsocijalistička modernizacija

5. TRANSFORMACIJA OBRAZOVNE I EKONOMSKE STRUKTURE STANOVNIŠTVA ZAGREBA
5.1. Metodološke napomene
5.1.1. Izvori podataka
5.1.2. Metoda istraživanja
5.1.3. Indikatori promjene u obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovništva
5.1.4. Teritorijalni obuhvat istraživanja
5.1.4.1. Teritorijalni obuhvat užeg područja Zagreba
5.1.4.2. Teritorijalni obuhvat administrativnog Zagreba
5.1.5. Ostale metodološke napomene
5.2. Hipoteze
5.3. Transformacija obrazovne strukture stanovništva Zagreba
5.3.1. Struktura stanovništva na užem području Zagreba prema školskoj spremi i spolu
5.3.2. Struktura stanovništva na području administrativnog Zagreba prema školskoj spremi i spolu
5.4. Transformacija ekonomske strukture stanovništva Zagreba
5.4.1. Struktura stanovništva u zemlji prema aktivnosti i spolu
5.4.1.1. Struktura stanovništva u zemlji na užem području Zagreba prema aktivnosti i spolu
5.4.1.2. Struktura stanovništva u zemlji na području administrativnog Zagreba prema aktivnosti i spolu
5.4.2. Struktura aktivnog stanovništva u zemlji prema djelatnosti i spolu
5.4.2.1. Struktura aktivnog stanovništva u zemlji na užem području Zagreba prema djelatnosti i spolu
5.4.2.2. Struktura aktivnog stanovništva u zemlji na području administrativnog Zagreba prema djelatnosti i spolu
5.4.3. Struktura aktivnog stanovništva u zemlji prema zanimanju i spolu
5.4.3.1. Struktura aktivnog stanovništva u zemlji na užem području Zagreba prema zanimanju i spolu
5.4.3.2. Struktura aktivnog stanovništva u zemlji na području administrativnog Zagreba prema zanimanju i spolu

6. TRANSFORMACIJA EKONOMSKE I OBRAZOVNE STRUKTURE OSOBA ZAPOSLENIH NA PODRUČJU ZAGREBA
6.1. Metodološke napomene
6.1.1. Izvor podataka
6.1.2. Vremenski i teritorijalni obuhvat istraživanja
6.1.3. Metoda istraživanja
6.1.4. Indikatori promjene u obrazovnoj i ekonomskoj strukturi zaposlenih na području Zagreba
6.1.5. Ostale metodološke napomene
6.2. Hipoteze
6.3. Transformacija ekonomske strukture zaposlenih na području Zagreba
6.3.1. Struktura zaposlenih osoba prema djelatnosti i spolu
6.4. Transformacija obrazovne strukture zaposlenih na području Zagreba
6.4.1. Struktura zaposlenih osoba prema stupnju stručnog obrazovanja

7. ZAKLJUČAK

Literatura
Sažetak
Summary
O autoru
About the Author

>>> Puni tekst knjige




 

 
Knjiga 24.

Danijel Vojak – Bibijana Papo – Alen Tahiri: STRADANJE ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ 1941. – 1945.
Biblioteka STUDIJE – Knjiga 24. – Str. 414.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Romsko nacionalno vijeće; Zagreb, 2015. 

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj

Predgovor (Danijel Vojak)
Istraživanjem do činjenica (Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak)
Zaboravljeni holokaust (David Dragoljub Orlović)

I. Danijel Vojak: Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
Uvod
Pogled unatrag: Romi u međuratnoj Hrvatskoj
Stradanje Roma tijekom Drugoga svjetskog rata
Početak progona Roma u NDH: rasni zakoni, popisivanje, kolonizacija
Masovna ubijanja i deportacije Roma u logore i na prisilne radove
Romi u jasenovačkom logoru
"Bijeli Cigani" – spašavanje dijela Roma
Stradanje Roma izvan Jasenovca
Odnos Roma i partizanskog pokreta
Suradnja Roma s vlastima NDH
Spašavanje Roma
Stradanje Roma: brojke
Zaključak

II. Danijel Vojak, Bibijana Papo, Alen Tahiri: Dokumenti
Pogled unatrag: Romi u međuratnoj Hrvatskoj
Početak progona Roma u NDH – Zakoni
Ljeto 1941. – Popisivanje Roma
Kolonizacija Roma
Deportacija roma u Jasenovac 1942.
Romi u jasenovačkom logoru
Konfiskacija/pljačka romske imovine
"Bijeli Cigani"
Odnos Roma i partizanskog pokreta
Odnos prema ustaškim vlastima i četničkom pokretu
Spašavanje Roma
Svakodnevica
Zločini nad Romima u NDH: svjedočanstva, izvješća

III. Danijel Vojak: Izbor iz bibliografije radova o stradanju Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

IV. Sažeci
Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1945.
The Suffering of Roma in the Independent State of Croatia 1941 – 1945
Dukhavibe e Romengo ande Khetanutno Them Kroacija 1941 – 1945
Stradalala dä Bajaš äm Nezavisna Država äm Hrvatska 1941. – 1945.

O autorima
Kazalo osobnih imena
Kazalo zemljopisnih imena

>>> Puni tekst knjige






 
Knjiga 23.


Anita Bušljeta Tonković: ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE. Prinosi analizi ljudskog i socijalnog kapitala
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 23. – Str. 308.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni arhiv u Gospiću; Zagreb — Gospić, 2015. 


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj /Zahvale
Uvod
I. O OSNOVNIM POJMOVIMA
1. Kako razumjeti društveni razvoj
2. Modernizacija kao „motor“ društvenog razvoja
3. Osnovne odrednice održivog razvoja i integralne održivosti
4. Zašto koristiti pojam kapital?
5. Likovi kapitala
5.1. Ljudski kapital
5.2. Socijalni kapital
5.2.1. Negativni oblici socijalnog kapitala
5.3. Prirodni kapital
5.4. Ekonomski kapital
6. Obrisi druge ekonomije
7. Socijalni akteri
7.1. Zajednica
8. Odrednice i pokazatelji
8.1. Odrednice i pokazatelji održivog razvoja
8.2. Odrednice i pokazatelji ljudskog kapitala
8.3. Odrednice i pokazatelji socijalnog kapitala
8.4. Odrednice i pokazatelji obuhvaćeni istraživanjem
II. LIKA IZBLIZA
1. Središnja Lika: teritorij i obilježja
2. Modernost u Središnjoj Lici
2.1. Opća skica hrvatske i ličke modernizacije
2.2. Dva stoljeća socijalnog i gospodarskog zaostajanja u razvoju (Središnje) Like
2.2.1. Razvoj Središnje Like bio je određen Vojnom krajinom (1712.-1881.)
2.2.2. Kako je živio narod Središnje Like u Ličko-krbavskoj županiji (1882.-1918.)
2.2.3. Međuratno razdoblje u Središnjoj Lici (1918.-1940.)
2.2.4. Socijalistička konstrukcija zbilje i planski procvat ekstenzivne industrije (1945.-1990.)
2.2.5. Procesi tranzicije i globalizacija (1991.-)
III. SREDIŠNJA LIKA NA POČETKU 21. STOLJEĆA
1. O nacionalnim i lokalnim ciljevima razvoja
2. Ljudski i socijalni kapital Središnje Like – osnovni pokazatelji
3. Kako socijalni akteri u Središnjoj Lici ocjenjuju mogućnosti održivog lokalnog razvoja
3.1. Uvod u empirijsko istraživanje
3.2. Metodološki okvir prvog kruga istraživanja – osnovne karakteristike socijalnih aktera
3.3. Interpretacija rezultata prvog kruga istraživanja
4. Ostvarivost strategije održivog razvoja Središnje Like iz iskustva ispitanika
4.1. Metodološki okvir drugog kruga istraživanja
4.2. Interpretacija rezultata drugog kruga istraživanja
5. Manjak socijalnog kapitala i sposobnost za lokalni razvoj u Središnjoj Lici
IV. ZAKLJUČAK
V. SMJERNICE ZA BUDUĆA ISTRAŽIVANJA
PRILOZI
Prilog 1 – Protokol intervjua (I. i II. krug istraživanja)
Prilog 2 – Sažeti (tablični) prikaz rezultata istraživanja (I. i II. krug)
Literatura
Popis slika, tablica i grafikona
Sažetak
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 22.

Vinicije B. Lupis: DUBROVAČKE SREDNJOVJEKOVNE ZLATARSKE TEME
Biblioteka STUDIJE – Knjiga 22. – Str. 488.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb – Dubrovnik, 2015. 

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj

Uvod

Iznova o lopudskim moćnicima
Historijat istraživanja i novi prilozi poznavanju najstarijeg sloja moćnika dubrovačke prvostolnice
   Prilog: Popis moćnika iz 1335. godine
Liturgijski predmeti i zavjetni darovi
   Liturgijska oprema
   Zavjetni darovi
Moćnik katedrale
   Povijesna slojevitost Moćnika dubrovačke prvostolnice
   Stilska slojevitost Moćnika
   Zaključna razmatranja o podrijetlu i brojnosti moćnikâ
   Katalog
Emajlni reljefi na moćniku glave i desne ruke sv. Vlaha
   Staurotheca iz Dubrovnika
   Moćnik glave sv. Vlaha
   Moćnik desne ruke sv. Vlaha
O moćnicima u obliku glave iz Moćnika dubrovačke prvostolnice do kraja 15. stoljeća
O kasnobizantskim zlatarskim likovnim utjecajima u Dubrovniku
Staurotheca di Gerusalemme u Dubrovniku
O dubrovačkim moćnicima sv. Vlaha iz 14. stoljeća i vrličkom pojasu
Prilog poznavanju gotičkog zlatarstva u Dubrovniku
Nikola Paskov Papac, dubrovački zlatar iz prve polovine 14. stoljeća
O srebrnoj pali i srebrnom reljefu sv. Vlaha
Nove spoznaje o starijem dubrovačkom zlatarstvu
Zlatarske veze Dubrovnika i Mađarske
   Povijesni uvod
   Moćnici ugarskih kraljeva svetaca u dubrovačkim riznicama
   Primjeri mađarskog zlatarstva u Dubrovniku
Dubrovački moćnik glave sv. Stjepana Ugarskog u Stolnom Biogradu
   Povijesni uvod
   Moćnici glava iz dubrovačkoga dominikanskog samostana
   Moćnik glave sv. Stjepana Ugarskog iz Stolnog Biograda
Liturgijski predmeti iz crkve sv. Andrije na Pilama
Dva raspela iz crkve sv. Ane na Brgatu
Prilog poznavanju dubrovačkog zlatarstva 14. stoljeća
Srednjovjekovna raspela iz Stona i okolice
Prilozi poznavanju utjecaja toskanskog zlatarstva na dubrovačko zlatarstvo 14. stoljeća
Benediktinci i njihova baština na dubrovačkom području
Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
Ophodno raspelo dubrovačkog nadbiskupa Reinalda Gratiana iz 1516. godine
Dubrovnik i Poljska. O kulturnim vezama hrvatskog juga i Poljske
   O prvim vezama Dubrovnika i Poljske
   Stopnički kalež

BOSANSKOHERCEGOVAČKE ZLATARSKE TEME

Moćnik sv. Luke evanđelista iz stolnoga grada Jajca
Nekoliko podataka o liturgijskim predmetima s područja Trebinjsko-mrkanjske biskupije

Sažetak
Summary
Izvori i literatura
Popis likovnih priloga
O autoru
About the Author

>>> Puni tekst knjige

 




 
Knjiga 21.

Vesna LAMZA POSAVEC: MJERENJE JAVNOSTI. Metodologijski i analitički pristupi istraživanju javnoga mnijenja
Biblioteka STUDIJE – Knjiga 21.  Str. 338.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2015.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj 

Predgovor

1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA JAVNOGA MNIJENJA
Mogućnosti validacije predizbornih istraživanja javnoga mnijenja
Odbijanje ankete u istraživanjima javnoga mnijenja
Problem neizjašnjavanja o namjerama glasovanja
Pokušaji identificiranja „vjerojatnih glasača“
Pogreška pokrivenosti u istraživanjima putem telefona
Primjena tehnike telefonskog anketiranja u predizbornom istraživanju: studija slučaja
Istraživanje javnoga mnijenja putem interneta
Izlazne ankete u svijetu i u Hrvatskoj

2. JAVNO MNIJENJE I IZBORNO PONAŠANJE: NEKA OD MOGUĆIH EMPIRIJSKIH OBJAŠNJENJA
Pokušaj objašnjenja izbornih rezultata temeljem longitudinalnog istraživanja javnoga mnijenja: studija slučaja
Motivacijska struktura glasovanja: primjer predsjedničkih izbora 2000. godine
Izborna apstinencija: tko i zašto se ne odaziva izborima?
Nacionalni ponos i otvorenost prema europskim integracijama
Utječu li rezultati predizbornih anketa na izborno ponašanje birača?

Literatura
Bilješke o izvorima
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige

 




 
Knjiga 20.

Darko POLŠEK: CONTRA PAEDAGOGICOS. Ideja o liberalnom obrazovanju
Biblioteka STUDIJE – Knjiga 20. – Str. 230.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2015. 

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj 

Uvod

SVJETSKI I EUROPSKI KONTEKST RASPADA ŠKOLSTVA
Je li "društvo znanja" bila iluzija?
Uloga društva znanja u stvaranju europske krize
Zašto ne možemo izići iz obrazovne krize?

BOLOGNA, MON AMOUR
Kriza sveučilišta
Nenamjeravane posljedice "bolonje": birokracija važnija od nastave
Novi izazovi visokog obrazovanja
Trostruka uzvojnica akademske (ne)odgovornosti

TRŽIŠTE, NEREDI, ŠKOLARINE
Neredi i školarine: nova nelagoda u kulturi
Studentski protest i stanje visokog školstva u Hrvatskoj
Uzroci studentskih protesta u Europi i kod nas
Nečastivi na Filozofskom fakultetu
Nekoliko teza u povodu prosvjeda studenata na Filozofskom fakultetu
Što je akademsko tržište?
Kako bi izgledalo neoliberalno školstvo (da ga imamo)?

POSLANICE BOLONJCIMA

LIBERALNA IDEJA ŠKOLSTVA
Liberalna ideja školstva
Gdje su djeca liberalne filozofije?
Prema trećoj generaciji sveučilišta

RIJEČ NA KRAJU

Zahvale
Summary
About the Author

>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 19.


Jelena PUĐAK: KOGA BRIGA ZA KLIMU? K sociologiji klimatskih promjena
Biblioteka STUDIJE - Knjiga 19. - Str. 221.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2014.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj 

Predgovor
1. Uvod
2. Mala škola socijalne ekologije ili kakva je veza sociologije i klimatskih promjena
2.1. Znanost o klimi kao društveni fenomen
3. Društvo visokih emisija
4. Sociološke dimenzije klimatskih promjena
4.1. Analiza suvremenog društvenog ustroja
4.2. Društvena konstrukcija značenja klimatskih promjena
4.3. Politizacija znanosti o klimi
4.4. Klimatska pravda
4.5. Konzumerizam
4.6. Sociologija javnih politika klimatskih promjena
4.7. Klimatske promjene kao globalno javno dobro
5. Analiza procesa karbonizacije u Hrvatskoj
5.1. Položaj Hrvatske u svijetu: komparativna analiza stupnja karbonizacije
Sektor energetike
Sektor poljoprivrede
Sektor industrijskih procesa
5.2. Pogled u budućnost
Trendovi emisija stakleničkih plinova
Politike i mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova
Energetska strategija i Strategija održivog razvoja Hrvatske
Opažene klimatske promjene u Hrvatskoj
5.3. Zaključne napomene
6. Istraživanje stavova relevantnih aktera o stanju i učinkovitosti mjera
6.1. Metodologija istraživanja
Ciljevi istraživanja i istraživačka pitanja
Uzorak i tipologija socijalnih aktera
Metoda prikupljanja podataka
Metoda obrade podataka
6.2. Rezultati istraživanja
Opći pregled rezultata
Važnost klimatskih promjena
Relevantni akteri i njihove zadaće
Perspektive politike klimatskih promjena
Stanje klimatske politike u Hrvatskoj
Kontekst i provedba politike klimatskih promjena u Hrvatskoj
6.3. Zaključci istraživanja
7. Zaključak
Prilog 1
Prilog 2: Protokol intervjua
Literatura
Sažetak
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 18.

Jelka VINCE PALLUA: ZAGONETKA VIRDŽINE. Etnološka i kulturnoantropološka studija
Biblioteka STUDIJE – Knjiga 18. – Str. 310.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2014.

SADRŽAJ

- Omot / Impresum / Sadržaj / Zahvala / Posveta
1. TRAGOM VIRDŽINA
2. RASPROSTRANJENOST POJAVE
2.1. Uvod
2.2. Upitnička građa Etnološkoga atlasa
2.2.1. Tablični prikaz
2.2.2. Etnološka karta 1
2.3. Građa iz pisanih izvora
2.3.1. Popis virdžina, lokaliteta i autora
2.3.2. Etnološka karta 2
2.4. Komentar uz etnološke karte
2.5. „Amazonke“ iz Istre — na tragu istarskih žena u muškom odijelu
2.6. Virdžine na Apeninskom poluotoku?
2.6.1. Albanci
2.6.2. Iliri
3. RAZNOLIKO LICE VIRDŽINE
4. ZAGONETKA VIRDŽINE
4.1. Uvodna riječ
4.2. Dva odabrana autora — dvije oprečne interpretacije
4.3. Binarna opozicija: matrijarhat/patrijarhat
4.3.1. Virdžina kao odraz matrijarhata
4.3.2. Virdžina kao odraz patrijarhata
4.4. Prema rješenju drugim putem
4.4.1. Specifičan tip patrijarhalnog poretka
4.4.2. Običajno pravo i imperativ želje za muškim potomstvom
4.4.3. Starija plemenska organizacija i nova plemena
4.4.4. Temelj ili vrh ledenoga brijega?
4.5. Romantično i neoromantično tumačenje pojave virdžine
5. ETNOGRAM — kronološki niz svjedočanstava
Popis autora
Izvori i literatura
Sažetak
Summary
Zusammenfassung
O autorici
>>> Puni tekst knjige


 

 
Knjiga 17.


Vinicije B. LUPIS: BAŠTINSKE TEME BOKE KOTORSKE
Biblioteka Studije – Knjiga 17. – Str. 436.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik i Gospa od Škrpjela – Perast; Dubrovnik – Zagreb, 2013.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Kazalo
Uvod
ZLATARSTVO, KIPARSTVO, SLIKARSTVO
Kult i štovanje sv. Petilovrijenaca u Dubrovniku i Kotoru
Kult u Dubrovniku
Kult u Boki
Crkve posvećene Petilovrijencima
Moćnici sv. Petilovrijenaca
Zaključak
Marin de Gosti – darovatelj dvaju moćnika kotorskoj prvostolnici tijekom prve polovine XIV.stoljeća
Iz prošlosti srednjovjekovnog zlatarstva u Baru
Likovne teme u slavu grada Kotora
Raspelo iz crkve sv. Marije od Rijeke
Kipovi sv. Vinka Ferrerskog i Gospe Snježne iz Škaljara te Gospe od Milosti ispred Tivta
Jakov Kotoranin i njegove umjetnine
Raspelo pripisano Jurju Petroviću iz crkve sv. Eustahija (Stasija) u Dobroti ili novi Fulgencije Bakotić?
O moru i Gospinu štovanju u Boki kotorskoj
Povijest i sakralna baština crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi
Liturgijski predmeti, ex vota i crkveno zlato
Ophodna raspela
O svećenicima glagoljašima
O društvenom životu i običaju svibanjskog stabla
Svećenici u Gornjoj Lastvi
Sakralna baština franjevačkog samostana sv. Klare u Kotoru
Povijesni uvod
Franjevački samostan sv. Klare
Arhitektura
Kiparstvo
Slikarstvo
Zlatarstvo
Crkvena zvona
Crkveni tekstil
Pisana riječ
Nepoznata grafika s prikazom Gospe od Škrpjela
Bokeljski Ritzos
Poznavanje sakralne baštine Tivta
Iznova o korčulanskoj sakralnoj baštini
Kulturne i povijesne veze Blata i Boke kotorske
ARHITEKTURA
Prilozi poznavanju arhitekture XIX. i početka XX. stoljeća u Boki kotorskoj
KNJIŽEVNOST
Pohođenje crkava koje su u Kotoru od Bratstva sv. Križa, i prvom Svetomu Križu
Predgovor
O Živu (Ivu) Bolici Kokoljiću
O nepoznatoj pjesmi o bokeljskom jedrenjaku
ESEJI
Don Srećko Vulović i fra Frane
In memoriam: dr. sc. ilija Mitić (26. prosinca 1921. – 1. veljače 2009.)
Bokeljska mornarica, fides et honor – vjera i poštenje
Peraški boj, 15. svibnja 1654. Godine
Suvremena sakralna baština Boke
Biskup Pavao Butorac – još jedna zaboravljena godišnjica
Tri bokeška zvonika
Blažena Ozana – poveznica svjetova
Luka Brajnović – bokeljski novinar
Osvrt na knjigu Željka Brguljana Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića
Sažetak
Summary
Izvori i literatura
Popis likovnih priloga
Kazalo imena i zemljopisnih pojmova
Iz pera recenzenata
Bilješka o autoru

 



 
Knjiga 16.

Cvjetko MILANJA: KONSTRUKCIJE KULTURE. Modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća
Biblioteka Studije – Knjiga 16. – Str. 316. 
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar,
Zagreb, 2012.

SADRŽAJ

 

OmotImpresumSadržaj / Puni tekst knjige 
Proslov

UVOD
Opis i definicija kulture
Problem nacionalnog i kulturnog identiteta
KULTURNA MODERNIZACIJA U HRVATSKOJ 19. STOLJEĆA
Drugo 19. stoljeće
Društvo
Institucije
Znanstvena "obrada" društva
Ideologija – nacionalna i državotvorna
Kulturacijski procesi
Jezik i književnost
Zaključak
Literatura
Sažetak
Summary
Bilješka o autoru
>>>
Puni tekst knjige

 


 

 

 
Knjiga 15.

Marin SOPTA: HRVATI U KANADI. Oblikovanje hrvatske zajednice od 1945. do 1995.
Biblioteka Studije – Knjiga 15. – Str. 424.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.


SADRŽAJ

Naslovnica / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Posveta
I. UVOD
Osvrt na dosadašnja istraživanja, literaturu, izvore i gradivo o Hrvatima u Kanadi

II. KANADA U GLOBALNIM MIGRACIJSKIM VALOVIMA
III. POLITIKA DRŽAVNOG MULTIKULTURALIZMA – ČIMBENIK OBLIKOVANJA POLOŽAJA SUVREMENIH DOSELJENIKA U KANADU
IV. DOSELJAVANJE HRVATA U KANADU
V. OSNIVANJE VJERSKIH, KULTURNIH I SPORTSKIH UDRUGA I KLUBOVA HRVATA U KANADI
Osnivanje vjerskih udruga Hrvata u Kanadi
Hrvatske katoličke misije/župe u Kanadi
Hrvatska župa svetog Marka, Sudbury
Župa sv. Križa, Hamilton
Župa Naše Gospe Kraljice Hrvata, Toronto
Župa Majke Božje zaštitnice putnika, Sault Ste. Marie
Hrvatska župa sv. Antuna, Welland
Župa sv. Leopolda Mandića, London
Župa sv. Nikole Tavelića, Montreal
Župa sv. Franje Asiškog, Windsor
Hrvatska katolička župa sv. Leopolda Mandića, Ottawa
Župa hrvatskih mučenika, Mississauga
Župa Presvetog Trojstva, Oakville
Župa sv. Obitelji, Kitchener
Župa Prečistog Srca Marijina, Vancouver
Hrvatska župa sv. Leopolda Mandića, Victoria
Župa Majke Božje Bistričke, Calgary
Hrvatska župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, Thunder Bay
Župa sv. Nikole Tavelića, Winnipeg
Hrvatska katolička župa Mala Gospa, Edmonton
Hrvatsko franjevačko središte „Kraljica Mira“, Norval
Hrvatski islamski centar u Kanadi
Osnivanje kulturnih udruga Hrvata u Kanadi
Hrvatski tisak u Kanadi
Savez kanadsko-hrvatskih društava
Hrvatsko žensko društvo „Katarina Zrinski“
Hrvatski folklor u Kanadi
Hrvatski jezik i kultura u Kanadi
Almae Matris Croaticae Alumni
Osnivanje sportskih udruga i klubova Hrvata u Kanadi
Hrvatski nogometni klubovi u Kanadi
VI. OSNIVANJE I DJELOVANJE HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE U KANADI
VII. OBLIKOVANJE POLITIČKIH UDRUGA I ORGANIZACIJA HRVATA U KANADI
Osobitosti hrvatske političke emigracije u Kanadi
Hrvatska seljačka stranka u Kanadi
Ujedinjeni Hrvati Kanade
Osnivanje i rad Hrvatskog oslobodilačkog pokreta
Hrvatski oslobodilački pokret nakon smrti Ante Pavelića
Rascjep u Hrvatskom oslobodilačkom pokretu
Hrvatski oslobodilački pokret – Reorganizacija
Hrvatski narodni odbor
Hrvatski narodni otpor
Djelovanje Hrvatskog narodnog otpora u Kanadi
Hrvatska republikanska stranka u Kanadi
Hrvatsko narodno vijeće
Hrvatski državotvorni pokret
Kanadsko-hrvatski kongres
VIII. ODNOS SLUŽBENE POLITIKE DRUGE JUGOSLAVIJE PREMA HRVATIMA U KANADI
IX. ODNOS SLUŽBENE HRVATSKE POLITIKE 1990.–1995. PREMA HRVATIMA U KANADI
X. PRINOS KANADSKIH HRVATA STVARANJU I OBRANI REPUBLIKE HRVATSKE
XI. PRINOS KANADSKIH HRVATA POLITIČKOM, DRUŠTVENOM I EKONOMSKOM ŽIVOTU I RAZVOJU KANADE
Zaključci
Literatura i izvori
Sažetak
Summary
Bilješka o autoru
>>>  Puni tekst knjige 


 
 

Knjiga 14.


Ivan ROGIĆ i Ivan ČIZMIĆ: MODERNIZACIJA U HRVATSKOJ I HRVATSKA ODSELIDBA
Biblioteka Studije – Knjiga 14. – Str. 472.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Predgovor
1. DIO: TKO JE ODSELJENIK?
Polazna tipologija
Odselidba s hrvatske granice
2. DIO: ODSELIDBA U PRVOJ HRVATSKOJ MODERNIZACIJI
Općeniti obris prve hrvatske modernizacije
Omjeri, obilježja i tipovi odseljenih: Sjena cjeline / Osnovni kvantitativni podatci / Glavni odselidbeni smjerovi, obilježja i tipovi odseljenih / Povratništvo
Odselidba u zrcalu hrvatske javnosti
Država i odselidba
3. DIO: ODSELIDBA U DRUGOJ HRVATSKOJ MODERNIZACIJI
Općeniti obris druge hrvatske modernizacije
Omjeri, obilježja i tipovi odseljenih: Osnovni kvantitativni podatci / Glavni smjerovi odselidbe / Podatci o dobi, spolu, naobrazbi i narodnosti odseljenih / Kako se selilo? / Glavni odselidbeni tipovi / Povratništvo
Odselidba u zrcalu hrvatske javnosti: O kakvoći javnosti / Gospodarski likovi odseljenih u javnim slikama / Politički likovi odseljenih u javnoj uporabi / Sociokulturni likovi odseljenih
Država i odselidba: O četiri odnosa prema odselidbi / Dva odnosa u sjeni / Dva odnosa na javi
4. DIO: ODSELJENIŠTVO NAKON 1991. GODINE
Općeniti obris prilika: Tragovi (post)modernosti i zastarijevanje poretka / Temeljne promjene / Prigodni osvrt na neke osnovne gospodarske pokazatelje / Priznatost i prihvaćenost
Osvrt na ulogu hrvatskog odseljeništva u obnovi i uspostavi hrvatske državne samostalnosti
Osvrt na osnovne činjenice i procese: Odselidba i povratništvo / Odselidba u zrcalu hrvatske javnosti / Država i odseljeni
5. DIO: KATOLIČKA CRKVA I HRVATSKA ODSELIDBA
Uporište djelovanja
Organizacijski okviri
Glavne funkcije župa i misija
6. DIO: ZAGLAVNI OSVRT: PREMA TIPOLOGIJSKIM OBRISIMA HRVATSKE ODSELIDBE
Literatura
Sažetak
Summary
Bilješke o autorima
Imensko kazalo
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 13.

Hrvojka MIHANOVIĆ-SALOPEK i Vinicije B. LUPIS
ŽELJEZNI DUH: PRINOS JAKETE PALMOTIĆA DIONORIĆA HRVATSKOJ KNJIŽEVNOJ BAŠTINI
Urednik: Vinicije B. Lupis; Biblioteka Studije – Knjiga 13.  – Str. 474.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik, Zagreb − Dubrovnik, 2010.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Vinicije B. Lupis: Prilog poznavanju roda Palmotića i životopis Jakete Palmotića Dionorića (? - 1680.)
Vinicije B. Lupis: O rodu Jakete Palmotića
Vinicije B. Lupis: Politički životopis Jakete Palmotića Dionorića
Hrvojka Mihanović-Salopek: Jaketa Palmotić Dionorić između diplomatskih dužnosti i književnosti
Hrvojka Mihanović-Salopek: Jaketa Palmotić Dionorić u okviru europske i dubrovačke barokne neoantičke tragedije i melodrame
Hrvojka Mihanović-Salopek: Raznolika lica dubrovačkih Didona
Hrvojka Mihanović-Salopek: Specifičnosti Didone Jakete Palmotića Dionorića
Hrvojka Mihanović-Salopek: Jaketa Palmotić Dionorić u svjetlu filološke recepcije
Vinicije B. Lupis: Likovna baština Dubrovnika Palmotićeva doba [Prilog roda Palmotića likovnosti Dubrovnika / Antički motivi u umjetnosti onodobnog Dubrovnika / Zlatarstvo / Zidno slikarstvo / Slikarstvo / Arheologija / Trojanski ciklus i utemeljenje dalmatinskih gradova]
Hrvojka Mihanović-Salopek i Vinicije B. Lupis: Opis i porijeklo Didone
Hrvojka Mihanović-Salopek i Vinicije B. Lupis: Prijepisi Palmotićeve Didone
Hrvojka Mihanović-Salopek i Vinicije B. Lupis: Bibliografija [Izdanja djela Jakete Palmotića Dionorića / Važnija literatura o Jaketi Palmotiću Dionoriću]
Prilog 1.: Prijepis teksta Didone
Prilog 2.: Izvornik teksta Didone: Prolog / At I / At II / At III
Prilog 3.: Ulomak Jaketinog Diplomatskog izvješća
Sažetak
Summary
Bilješke o autorima
Popis likovnih priloga
Kazalo imena
>>> Puni tekst knjige



 
Knjiga 12.

Hrvoje KAČIĆ: AL SERVICIO DE MI PATRIA. CROATIA REDIVIVA
Biblioteka Studije, knj. 12; Zagreb, 2009. – Str. 536.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
INTRODUCCIÓN / Trpimir Macan
PALABRAS DE LA REDACTORA: AL SERVICIO DE MI PATRIA / Željko Lovrenčić
EL MOMENRO HISTÓRICO
TIEMPOS DE CAMBIO
EN LA ARENA INTERNATIONAL
TESÓN Y VALENTÍA EN LA DEFENSA DE DUBROVNIK
EL RECONOCIMIENTO DEL ESTADO CROATA
CONFIRMACIÓN DE LA INTEGRIDAD
MICHAEL FOOT: Ensayos viejos y nuevos no recolectados, 1953-2003
NOTA SOBRE EL AUTOR
NOTA EDITORIAL / Dr. Vlado Šakić
INTRODUCCIÓN A LA PRIMERA EDICIÓN INGLESA / K. V. Wilkes
APÉNDICES
ÍNDICE DE NOMBRES
>>> Puni tekst knjige

 


 
Knjiga 11.

Dražen ŽIVIĆ: STANOVNIŠTVO VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE. Odrednice i obilježja demografskih promjena od sredine 19. do početka 21. stoljeća
Urednica: Anka Mišetić; Biblioteka Studije - Knjiga 11.- Str. 240.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2006.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
PREDGOVOR
UVOD
Predmet, svrha i ciljevi istraživanja / Metodološka pojašnjenja
OSNOVNA PROSTORNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA ŽUPANIJE
Položaj županije u prostorno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske / Temeljna obilježja prirodno-geografske strukture kao odrednica naseljenosti
DEMOGRAFSKA SLIKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
Gustoća naseljenosti i razmještaj stanovništva
Ukupno kretanje stanovništva
Kretanje ukupnog broja stanovnika 1857.–1991. godine / Promjena broja stanovnika 1991.–2001. godine / Prirodno kretanje stanovništva / Sastavnice ukupnog (općeg) kretanja stanovništva: Opće kretanje stanovništva 1971.–1991.; Opće kretanje stanovništva 1991.–2001.
Prostorna pokretljivost stanovništva (migracije)
Unutarnje i vanjske migracije / Dnevne migracije
Strukture stanovništva
Struktura stanovništva prema spolu i dobi / Ekonomsko-socijalna struktura stanovništva: Struktura stanovništva prema ekonomskoj aktivnosti; Struktura stanovništva prema sektorima djelatnosti; Poljoprivredno stanovništvo – procesi deagrarizacije / Razvoj etničke strukture stanovništva: procesi i trendovi: Promjene etničke strukture 1910.–1948.; Promjene etničke strukture u razdoblju 1948.–1991.; Etničke promjene u razdoblju 1991.–2001.; Etničke promjene na razini gradova i općina
Demografski pokazatelji urbano-ruralne polarizacije županije
Urbano-ruralna polarizacija županije do 1991. godine / Urbano-ruralna polarizacija županije između 1991. i 2001. godine
Utjecaj srbijanske oružane agresije na razvoj stanovništva
Rat i okupacija (1991.–1998.) / Prisilne migracije kao čimbenik kretanja broja i strukturnih promjena stanovništva između 1991. i 2001. godine
DEMOGRAFSKE PERSPEKTIVE DRUŠTVENO-GOSPODARSKOG RAZVITKA
UMJESTO ZAKLJUČKA
BILJEŠKE
POPIS LITERATURE
SAŽETAK
SUMMARY
BILJEŠKA O AUTORU
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 10.

Mladen HAVELKA: VISOKO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ I EUROPSKIM ZEMLJAMA. Prilog usklađivanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj s europskim visokim obrazovanjem
Urednica: Ljiljana Kaliterna Lipovčan; Biblioteka Studije - Knjiga 10.  - Str. 140.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2003.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
PREDGOVOR
I. UVOD
II. REFORME SUSTAVA VISOKOG OBRAZOVANJA U EUROPI
BOLONJSKA DEKLARACIJA I BOLONJSKI PROCES
III. OSNOVNA OBILJEŽJA I REFORME SUSTAVA VISOKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ
OSNOVNA OBILJEŽJA SUSTAVA VISOKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ
REFORME SUSTAVA VISOKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ
Binarni nasuprot unitarnom sustavu visokog obrazovanja / Razlozi nerazvijenosti binarnog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj
IV. SUSTAVI VISOKOG OBRAZOVANJA U EUROPSKIM ZEMLJAMA
ZEMLJE EUROPSKE UNIJE
Austrija / Belgija: Flamanska zajednica; Valonska zajednica / Danska / Finska / Francuska / Grčka / Irska / Italija / Luksemburg / Nizozemska / Njemačka / Portugal / Španjolska / Švedska / Velika Britanija
ZEMLJE EFTA/EEA
Island / Lichtenstein / Norveška
EUROPSKE ZEMLJE U TRANZICIJI (ZEMLJE PRED ULASKOM U ČLANSTVO EUROPSKE UNIJE)
Bugarska / Cipar / Češka / Estonija / Letonija / Litva / Mađarska / Poljska / Rumunjska / Slovačka / Slovenija
V. ZAKLJUČCI
VI. LITERATURA
BILJEŠKA O AUTORU
>>> Puni tekst knjige

 


 
Knjiga 9.

PODUZETNIŠTVO U MEĐIMURJU I NOVI RAZVOJNI IZAZOVI
Urednik: Drago Čengić; Biblioteka Studije - Knjiga 9. - Str. 310.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2002.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Uvodne napomene
Drago Čengić: Neki temeljni pojmovi i svrha istraživanja poduzetništva u Međimurju
I. STANOVNIŠTVO KAO RAZVOJNI RESURS MEĐIMURJA
Nada Kerovec: Temeljne sociodemografske i razvojne odrednice Međimurja
II. TEMELJNA OBILJEŽJA DOSADAŠNJEGA PODUZETNIČKOG RAZVOJA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI
Gabrijela Sabol: Neka obilježja gospodarskog i poduzetničkog razvoja Međimurja iz službene perspektive
Drago Čengić: Razvoj poduzetništva u Međimurju iz poduzetničke perspektive
III. PERCEPCIJA MEĐIMURSKIH RESURSA I STRATEŠKIH PRAVACA RAZVOJA
Saša Poljanec-Borić: Poduzetnički vrijednosni sklop, resursi i konkurentski razvoj Međimurske županije
Ivan Rogić: Glavni akteri endogenog lokalnog razvitka u Međimurju
IV. ZAKLJUČNE NAPOMENE
Drago Čengić, Saša Poljanec-Borić, Ivan Rogić: Lokalni akteri i novi razvojni izazovi: preporuke za oblikovanje razvojnih alternativa
SAŽETAK TEKSTOVA NA HRVATSKOME JEZIKU
SUMMARIES
BILJEŠKE O AUTORIMA
PRILOZI
I. Temeljni rezultati istraživanja poduzetništva u Međimurju
II. Temeljni rezultati istraživanja relevantne javnosti Međimurja
III. Neka obilježja ljudskih resursa Hrvatske prema Popisu stanovništva 2001. godine
>>> Puni tekst knjige

 


 

 
Knjiga 8.

Stipe TADIĆ: TRAŽITELJI SVETOGA. Prilog fenomenologiji eklezijalnih pokreta
Biblioteka Studije - Knjiga 8. - Str. 288.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2002.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
UVOD
I. POJAŠNJENJE TEMELJNIH POJMOVA
Uvodne napomene / Pokret / Društveni (socijetalni) pokret / Eklezijalni pokret / Zajednica – zajedništvo / Grupa / Crkva / Sekta / Sekta u Crkvi / Zaključne napomene
II. METODOLOGIJSKI PROBLEMI RADA
Značenje i relevantnost teme
III. METODOLOGIJSKI PROBLEMI SOCIOLOGIJE RELIGIJE
Dimenzija religijskog vjerovanja / Dimenzija religijske prakse / Dimenzija religijske spoznaje / Dimenzija religijsko-religioznog iskustva / Dimenzija religijske pripadnosti / Zaključne napomene
IV. OPĆI TEORIJSKI OKVIR RADA
Uvodne napomene / Fenomen i proces sekularizacije / Modernizacija društva / Ideologizacija / Revitalizacija religije / Zaključne napomene
V. NOVI EKLEZIJALNI POKRETI U SVIJETU I NA NAŠIM PROSTORIMA
Uvodne napomene / Društveno povijesni i socioreligijski čimbenici i fenomen crkvenih pokreta / Pokret fokolara („Djelo Marijino“) / Pokret fokolara u Crkvi u Hrvata / Mali tečaj – Kursiljo / Kursiljo u Crkvi u Hrvata / Zajednica „MIR“ („Molitva i Riječ“) / Karizmatička obnova / Karizmatička obnova u Crkvi u Hrvata / Zajednica bračnih susreta – Bračni vikendi / Zajednica bračnih susreta u Crkvi u Hrvata / FRAMA (Franjevačka mladež) / Recepcija novih eklezijalnih pokreta od hijerarhijske Crkve / Zaključne napomene
VI. MOLITVENI ŽIVOT I VJERNIČKO PONAŠANJE PRIPADNIKA CRKVENIH POKRETA
Molitva i stavovi anketiranih eklezijalnih pokreta prema moralnim normama Katoličke crkve
VII. TIPOLOGIJA VJERNIKA U NOVIM EKLEZIJALNIM POKRETIMA
Uvodne napomene / Lutajući tip / Tip radikalnog tražitelja / Tradicionalno ukorijenjeni i osobno zreli vjernik
VIII. ZAKLJUČNO RAZMIŠLJANJE: PERSPEKTIVE NOVIH EKLEZIJALNIH POKRETA U KATOLIČKOJ CRKVI U HRVATA
Kratice
Literatura
Sažetak
Bilješke
>>> Puni tekst knjige


 

 
Knjiga 7.

Zora RABOTEG-ŠARIĆ i Ivan ROGIĆ: DALEKI ŽIVOT, BLISKI RUB. Kvaliteta života i životni planovi mladih na područjima posebne državne skrbi
Biblioteka Studije - Knjiga 7. - Str. 364.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; Zagreb, 2002.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Uvod
I. ANKETNI NALAZI
1. Osnovni podaci o populaciji učenika srednjih škola na područjima posebne državne skrbi 1999. godine
2. Tko su mladi? Obilježja anketiranih
3. Obiteljska fotografija
4. Mjesto stanovanja: zavičaj ili azil?
5. Tuzemna koma, inozemni sjaj
6. Likovi profesionalne budućnosti
7. Koliko je slobode u slobodnom vremenu?
8. Samopouzdanje i drugo
9. Podaci u poredbenoj perspektivi: Odnos: „seljani” – “građani”; Likovi nacionalnih razlika
II. U ZRCALU PRIČE
10. Pisma bez adrese primatelja
11. Pustite volontere, i oni moraju preživjeti
III. UPORIŠTA ZA DJELOVANJE
12. Zaključci i preporuke
13. Što dalje? ili Prema pozitivnu pristupu mladima: S onu stranu demoralizacije; Prvi korak – zajednička načela i standardi ponašanja u lokalnoj zajednici; Stari sudionici u novom savezu
IV. PRIRUČNA LITERATURA
V. DODATAK
Anketni podaci
Ulomci odabranih eseja
Osnovni podaci o uzorcima
Istraživački instrumenti
SAŽETAK
SUMMARY
BILJEŠKE O AUTORIMA
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 6.

Hrvoje KAČIĆ: SERVING MY COUNTRY – CROATIA REDIVIVA
Urednik: Vlado Šakić; Biblioteka Studije - Knjiga 6. - Str. 240.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2002.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Editorial note
Foreword
Acknowledgements
I AGGRESSIVE OBJECTIVES FROM BELGRADE
Yugoslavia - A Historic Misunderstanding
The International Balance
Kosovo Crisis 1989/1990 and Knin Barricades
Belgrade's Choice – The War Option
Dimness in the Mind
II EXIT FROM CONFLICTS
Visits to the Political Department of NATO
Meetings with Senator Pell
Caution is the Mother of Wisdom
Appeal to the European Parliament
The Maturing of the European Community
Croatia Approaching International Recognition
III DUBROVNIK ANTEMURALE CIVILISATIONIS OCCIDENTALIS
Appeal to President Antal
Diplomatic Corps Representatives Visit Dubrovnik
Conversation under a Photograph of Tito
Genuine Volunteers Accused of Being "Mercenaries"
The Calamities of War
Attempt to Stop the Siege
IV EUROPE RECOGNISES THE AGGRESSOR
Germany Steps Forward
The European Community Makes a Decision
"Peace Concert"
Diplomatic Recognition
V THE ULTIMATE AFFIRMATION OF SOVEREIGNTY
Evolution in the Approach of the Sole Superpower
Address to the Assembly of NATO Countries
Status of "Special Guest" at the Council of Europe
USA Initiative in South-Eastern Europe
Conquest of Srebrenica and "Oluja"
Territorial Integrity
Vukovar – Symbol of Martydom and Victory
NOTES ON AUTHOR
INDEX
APPENDICES
LIST OF ABBREVIATIONS
>>> Puni tekst knjige



 
Knjiga 5. - 3. dopunjeno izdanje

Slavko SAKOMAN: DRUŠTVO BEZ DROGE? Hrvatska nacionalna strategija
Urednik: Vlado Šakić; Biblioteka Studije – Knjiga 5. – Str. 454.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar;  Zagreb, 2008.

SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Uredničko slovo
Autorov predgovor
I. UVOD: ZLOPORABA DROGA – CIVILIZACIJSKI PROBLEM
II. POJAVNOST ZLOPORABE DROGE U HRVATSKOJ
III. TEMELJNA OBILJEŽJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
IV. STRATEGIJE I PROGRAMI SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ U KONTEKSTU SVJETSKIH ISKUSTAVA
V. INSTITUCIONALNI UVJETI PROVEDBE PROGRAMA SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
VI. OSTALI ASPEKTI PROVEDBE PROGRAMA SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
VII. OSVRT NA OKOLNOSTI U KOJIMA SE PROVODIO NACIONALNI PROGRAM 2000–2004.
VIII. ZAKLJUČNO
IX. LITERATURA
X. DODACI
Sažetak
Summary
Bilješka o autoru
SMJERNICE ZA FARMAKOTERAPIJU OPIJATSKIH OVISNIKA METADONOM
FARMAKOTERAPIJA OPIJATSKIH OVISNIKA BUPRENORFINOM: SMJERNICE ZA PROVOĐENJE PREMA HRVATSKOM MODELU
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 5. - 2. dopunjeno izdanje

Slavko SAKOMAN: DRUŠTVO BEZ DROGE? Hrvatska nacionalna strategija
Urednik: Vlado Šakić; Biblioteka Studije – Knjiga 5. – Str. 430.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar;  Zagreb, 2005.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Uredničko slovo
Autorov predgovor
I. UVOD: ZLOPORABA DROGA – CIVILIZACIJSKI PROBLEM
II. POJAVNOST ZLOPORABE DROGE U HRVATSKOJ
III. TEMELJNA OBILJEŽJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
IV. STRATEGIJE I PROGRAMI SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ U KONTEKSTU SVJETSKIH ISKUSTAVA
V. INSTITUCIONALNI UVJETI PROVEDBE PROGRAMA SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
Ministarstvo prosvjete i športa / Sveučilište / Mediji / Ministarstvo zdravstva / Centri za sprječavanje i izvanbolničko liječenje ovisnosti / Institucije socijalne skrbi / Ministarstvo unutarnjih poslova / Pravosuđe / Ministarstvo financijaMinistarstvo vanjskih poslova / Ministarstvo obrane / Nevladine organizacije u suzbijanju zloporabe droga
VI. OSTALI ASPEKTI PROVEDBE PROGRAMA SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
VII. OSVRT NA OKOLNOSTI U KOJIMA SE PROVODIO NACIONALNI PROGRAM 2000–2004.
VIII.ZAKLJUČNO
IX. LITERATURA
X. DODACI
Sažetak
Summary
Bilješka o autoru
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 5. - 1. izdanje

Slavko SAKOMAN: DRUŠTVO BEZ DROGE? Hrvatska nacionalna strategija
Urednik: Vlado Šakić; Biblioteka Studije – Knjiga 5. – Str. 346.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar;  Zagreb, 2001.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Uredničko slovo
Autorov predgovor
I. UVOD: ZLOPORABA DROGA – CIVILIZACIJSKI PROBLEM
II. POJAVNOST ZLOPORABE DROGE U HRVATSKOJ
III. TEMELJNA OBILJEŽJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
IV. STRATEGIJE I PROGRAMI SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ U KONTEKSTU SVJETSKIH ISKUSTAVA
V. INSTITUCIONALNI UVJETI PROVEDBE PROGRAMA SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
Ministarstvo prosvjete i športa / Sveučilište / Mediji / Ministarstvo zdravstva / Centri za sprječavanje i izvanbolničko liječenje ovisnosti / Institucije socijalne skrbi / Ministarstvo unutarnjih poslova / Pravosuđe / Ministarstvo financija / Ministarstvo vanjskih poslova / Ministarstvo obrane / Nevladine organizacije u suzbijanju zloporabe droga
VI. OSTALI ASPEKTI PROVEDBE PROGRAMA SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U HRVATSKOJ
VII.ZAKLJUČAK
VIII. LITERATURA
IX. DODACI
Sažetak
Bilješka o autoru
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 4.

Drago ČENGIĆ: VLASNICI, MENADŽERI I KONTROLA PODUZEĆA. Prilog analizi korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj
Biblioteka Studije - Knjiga 4. - Str. 190.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2001.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Napomena
Predgovor
VLASNIŠTVO I PODUZEĆE: KORPORACIJSKO UPRAVLJANJE I MENADŽERSKA KONTROLA KAO TEORIJSKI PROBLEMI
Cilj i svrha / Teorija agencije i korporacijsko upravljanje / Zapadna iskustva s korporacijskim upravljanjem / Glavna obilježja njemačkog sustava korporacijskog upravljanja / Privatizacija i menadžerska kontrola u postsocijalističkim zemljama / Umjesto zaključka: evolucija ili devolucija upravljačkih i nadzornih struktura? / Bilješke
KORPORACIJSKO UPRAVLJANJE U HRVATSKOJ: PROBLEM MODELA I TEMELJNI CILJEVI PROJEKTA
Svrha i ciljevi projekta / Polazne hipoteze i neki rezultati preliminarnog istraživanja / Neki podatci o uzorku i korištenim upitnicima / Bilješke
PONAŠANJE GLAVNIH AKTERA KORPORACIJSKE KONTROLE – ANALIZA EMPIRIJSKIH PODATAKA
Tko su naši ispitanici? / Neka obilježja poduzeća kojima rukovode/koja nadziru / Vlasnička struktura poduzeća i tendencije promjene vlasničke strukture / Vlasnici, vlasnička kontrola i poslovna (ne)uspješnost poduzeća: Poslovna (ne)uspješnost i politika proizvodnje dobiti; Neka obilježja nadzornih odbora; Vlasnička kontrola i problem kvalitete rada nadzornih odbora / Strategije pojedinih aktera i unutrašnja kontrola poduzeća: Ponašanje menadžera i novih institucionalnih vlasnika - PIF-ova (Institucionalni vlasnici i menadžersko preuzimanje poduzeća – (ne)željeni proizvodi privatizacijskih projekata; Masovna privatizacija u Hrvatskoj: očekivanja glavnih aktera; Menadžeri: socioprofesionalni profil i poželjna vlasnička struktura poduzeća; Novi vlasnik i očekivani potezi; Što su dobili privatizacijski investicijski fondovi?; PIF-ovi kao institucionalni vlasnici; Umjesto zaključka: novije tendencije); Ponašanje države kao vlasnika (Hrvatski model privatizacije i unutrašnje napetosti modela; Izvedbene napetosti ili proces de/legitimacije privatizacijskog modela (1992.–1997.); Legitimacijske napetosti i hrvatska javnost; Država kao akter privatizacije i korporacijske kontrole u novim prilikama) / Sklonost drugim modelima korporacijskog upravljanja / Bilješke
ZAKLJUČNE NAPOMENE
Temeljni rezultati istraživačke analize / Evolucija modela korporacijskog upravljanja? / Bilješke
SAŽETAK
SUMMARY
LITERATURA / LITERATURE
BILJEŠKA O AUTORU
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 3.

Valentina MANDARIĆ: RELIGIOZNI IDENTITET ZAGREBAČKIH ADOLESCENATA
Urednik: Vlado Šakić; Biblioteka Studije - Knjiga 3.  - Str. 468.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2000.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Riječ urednika
Predgovor
UVOD
I. TEORIJSKI PRISTUP ISTRAŽIVANJU
Sociološki pristup fenomenu religioznosti
Dimenzije religioznosti
Teorijski okvir istraživanja
Sociodemografska obilježja ispitanika
II. TKO SU ADOLESCENTI
Adolescenti – posebna društveno sociološka skupina
Adolescencija – vrijeme krize i formiranja identiteta
Adolescencija i proces socijalizacije
Adolescenti i religiozno pitanje
III. INTERPRETACIJA DOBIVENIH REZULTATA
Religiozna pripadnost odnosno crkvenost
Religiozno iskustvo u životu adolescenata
Kako vjeruju i u što vjeruju zagrebački adolescenti
Crkvena religiozna praksa adolescenata
Moralno-etička dimenzija u životu adolescenata
Neke životne vrednote adolescenata
IV. ZAKLJUČCI
BILJEŠKE
BIBLIOGRAFIJA
V. DODACI
Kratice
Anketa
Tablice s rezultatima
Indeks tablica i slika
SAŽETAK
BILJEŠKA O AUTORICI
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 2.

Ivan ROGIĆ i Slavko DAKIĆ: GRAD I PLAN. Prinos raspravi o generalnom urbanističkom planu Zagreb
Urednice: Anka Mišetić i Maja Štambuk; Biblioteka Studije - Knjiga 2. - Str. 144.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2000.


SADRŽAJ

Omot / Impresum / Sadržaj / Puni tekst knjige
Riječ urednica
I. TEORIJSKA UPORIŠTA
1. Likovi vremena
2. Likovi prostora
II. STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE I GENERALNI URBANISTIČKI PLAN ZAGREBA
1. Epistemologijska razina
2. Socijalna razina
III. STRATEGIJSKA JEZGRA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA ZAGREBA
1. Akteri
2. Teritorijalni žanrovi
3. Retrovizije konteksta
IV. OD GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA PREMA RAZVOJNOJ STRATEGIJI ZAGREBA
1. Skica razlika
2. Neke organizacijske i izvedbene posljedice
SAŽETAK
PRIRUČNA LITERATURA
BILJEŠKE O AUTORIMA
>>> Puni tekst knjige

 



 
Knjiga 1.

Jacques DERRIDA: DRUGI SMJER
Urednici: Zdenko Zeman i Marko Zlomislić; Biblioteka Studije - Knjiga 1.  - Str. 116.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 1999.


SADRŽAJ

Omot / ImpresumPuni tekst knjige
Marko Zlomislić, Zdenko Zeman: Smjeranje prema drugom: Drugi smjer Jacquesa Derride
Jacques Derrida: Danas
Jacques Derrida: Drugi smjer. Sjećanja, odgovori i odgovornosti
Jacques Derrida: Odgođena demokracija
>>> Puni tekst knjige




















Narudžba



Kako naručiti izdanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar?


On line Superknjižara
Erasmus naklada Nakladnička služba Instituta


Izdanja Instituta možete naručiti kod naših distributera:

 
On line Superknjižara

- http://www.superknjizara.hr/
- Knjige nakladnika: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

 
Erasmus naklada
Dežmanova 3/2
10000 Zagreb
Hrvatska

Tel/fax: ++ 385 (0)1 4831 579
Mobitel: 098 / 236 394
Matični broj: 0262277
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


Za posebne upite o izdanjima Instituta možete se obratiti:

 
Nakladnička služba

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Marulićev trg 19/I
10000 Zagreb

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro