Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Objavljena knjiga Marka Marinića MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA

 
Kao 33. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Marka Marinića MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA - Bioetička rasprava o vrijednosti/vrednoti života. - Iz Uvoda

 

MMM nasl

Kao svojevrsni résumé prikazanih rezultata istraživanja bilo bi dovoljno istaknuti i samo sljedeće: odnosi, odnosi i opet odnosi! Unutar svih analiziranih područja, od kojih se svako na svoj način pita o ljudskom životu, socijalna podrška pokazala se konstantom od izrazite važnosti… – Iz Zaključka

Marko Marinić
MATEMATIKA LJUDSKOG ŽIVOTA. Bioetička rasprava o vrijednosti/vrednoti života
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 33.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2017. – Str. 246
ISBN 978-953-7964-50-4

Omot | Impresum | Sadržaj | Iz Uvoda

 


 
Sadržaj

Omot | Impresum | Sadržaj

Uvod

1. ŽIVOT
1.1. Što je "život"?
1.1.1. Tajna života i tko je može otkri(va)ti
1.1.2. Prirodoznanstveni pogled na život
1.1.2.1. Fizikalizam i vitalizam
1.1.2.2. Organicizam
1.1.3. Teološki pogled na život
1.1.4. Kratki osvrt na prirodoznanstvenu i teološku percepciju života

2. LJUDSKI ŽIVOT
2.1. O ljudskom životu kao vrijednosti ili kao vrednoti?

3. VRIJEDNOST LJUDSKOG ŽIVOTA
3.1. Kvaliteta života
3.1.1. Razvoj koncepta kvalitete života
3.1.2. Što je kvaliteta života
3.1.3. Kvaliteta života u medicini
3.1.4. Reperkusije moralno-normativnog vrednovanja života u medicini
3.2. Etika kvalitete života
3.2.1. Peter Singer – najglasniji zagovaratelj "nove etike"
3.2.2. Povratak na fizikalizam? – kratki preliminarni osvrt na etiku kvalitete života
3.3. Kvaliteta života – zadovoljstvo životom – osjećaj sreće
3.3.1. Istraživanja koncepta sreće
3.3.2. Povezanost sreće i zdravstvenog stanja
3.3.3. "Disability paradox"
3.4. Kvaliteta života u kontekstu rasprave o eutanaziji
3.4.1. Kratki prikaz povijesti eutanazije
3.4.2. Eutanazija i bliski pojmovi – definicije i vrste
3.4.2.1. Aktivna i pasivna eutanazija
3.4.2.2. Dobrovoljna i nedobrovoljna eutanazija
3.4.2.3. Oporučna eutanazija
3.4.2.4. Asistirano samoubojstvo
3.4.2.5. Ostali nazivi (vrste) eutanazije i njoj bliski pojmovi
3.4.2.6. Distanazija
3.4.2.7. Ortotanazija
3.4.2.8. Pratnja (njega) umirućih
3.4.3. Eutanazija i osobe s invaliditetom
3.4.3.1. "Pro et contra" eutanazije
3.4.3.2. Zašto su udruge osoba s invaliditetom protiv eutanazije?
3.4.3.2.1. Bol
3.4.3.2.2. Nefunkcionalnost (dijelova) organizma
3.4.3.3. Reperkusije legalizacije eutanazije
3.5. Ciljevi istraživanja i hipoteze

4. METODA
4.1. Ispitanici i postupak
4.1.1. Osobe s invaliditetom – glavno istraživanje
4.1.2. Opća populacija – pomoćno istraživanje
4.1.3. Osobe s invaliditetom – longitudinalna analiza
4.2. Obrada podataka

5. REZULTATI
5.1. Sociodemografska obilježja ispitanika
5.2. Razmišljanje ispitanika o životu općenito
5.2.1. Život kao temeljno ljudsko pravo
5.2.2. Pitanje smisla života
5.2.3. Kvaliteta života – zadovoljstvo životom – osjećaj sreće
5.2.3.1. Zadovoljstvo pojedinim aspektima života
5.2.3.2. Mogućnost predikcije sreće iz različitih aspekata zadovoljstva životom
5.3. Razmišljanje ispitanika o eutanaziji
5.3.1. Opći prikaz razmišljanja osoba s invaliditetom o eutanaziji
5.3.2. Utjecaj kvalitete života na razmišljanje osoba s invaliditetom o eutanaziji
5.3.2.1. Kvaliteta života i aktivna eutanazija
5.3.2.2. Kvaliteta života i legalizacija eutanazije u Hrvatskoj
5.3.2.3. Kvaliteta života i eventualno traženje vlastite eutanazije
5.3.2.4. Kvaliteta života i eventualno zahtijevanje eutanazije za člana uže obitelji
5.3.2.5. Vlastiti život ili život člana obitelji – koji je vrjedniji?
5.4. Longitudinalna analiza stavova o legalizaciji eutanazije

6. RASPRAVA

ZAKLJUČAK

Prilog
Literatura
Sažetak
Summary
O autoru

>>> Puni tekst knjige


 

Iz Uvoda

(…) I zagovornicima kvalitete života i zagovornicima svetosti života osobe s invaliditetom vrlo su zanimljiva populacija. Prvima da na temelju odstupanja od nekakvih standarda funkcioniranja ljudskog organizma (uz ostale razloge) potkrjepljuju ili dokazuju ideju mjerljive, umanjene ili čak potpune odsutnosti kvalitete, a onda i vrijednosti života, a drugima da upravo usprkos tim nedostatcima brane ideju punovrijednosti i svetosti ljudskog života kao takvoga. Nerijetko se takve ili slične rasprave o osobama s invaliditetom vode bez prisutnosti samih osoba s invaliditetom te stoga ne iznenađuje krilatica "Ništa o nama bez nas" kojom su prije desetak godina udruge osoba s invaliditetom htjele upozoriti na taj veliki problem. Organizirali su i velike prosvjede, posebice protiv legalizacije eutanazije, a osnovan je i savez udruga osoba s invaliditetom pod nazivom „Not Dead Yet“ koji pokušava dati do znanja da se mišljenje osoba s invaliditetom o vrijednosti njihova života mora jasno čuti i uključiti u rasprave.

Upravo rečenim ćemo se, na određeni način, baviti u ovoj knjizi. Nakon uvodnog, teorijskog uvida u problematiku pokušat ćemo o vrijednosti ljudskog života govoriti upravo kroz prizmu razmišljanja osoba s invaliditetom, odnosno na temelju istraživanja provedenog među osobama s invaliditetom.

Sadržajno, u prvom poglavlju nastojat ćemo dokučiti što život uopće jest odnosno pokušat ćemo prikazati neke od načina znanstvenog promišljanja o fenomenu života. Ta će nam razrada, osim kao temelj daljnjoj raspravi, u kasnijem dijelu knjige poslužiti i za povlačenje određenih paralela između pojedinih postavki suvremenih etičkih strujanja i nekih tradicionalnih (davno odbačenih) prirodoznanstvenih paradigmi o životu.

Drugim poglavljem otvorit ćemo pitanje o ljudskom životu. No kako među našim ciljevima nije i dublja antropološka elaboracija modela shvaćanja ljudskog života i čovjeka kao takvoga, tim ćemo poglavljem zapravo samo skrenuti pozornost na neke etičko-aksiološke segmente gledanja na ljudski život. To bi bio i svojevrstan uvod u sljedeće poglavlje.

Treće poglavlje je najopsežniji, ujedno i središnji dio teorijskog okvira. Njime se oslikavaju i problematiziraju neki od modernih etičkih diskursa o ljudskom životu. Pri tome se ponajprije misli na tzv. etiku kvalitete života čije se postavke u suvremenom društvu predstavljaju kao jedini ispravan način postupanja prema ljudskom životu, posebice u situacijama kada je kvaliteta života, u onom medicinskom smislu, svedena na izrazito nisku razinu. No da stvari nisu tako jednostavne te da je zapravo upitno već i što uopće znači (niska) kvaliteta života, a još daleko upitnije može li se ona kao izrazito kompleksan i individualan fenomen uopće izmjeriti, vidjet ćemo u prvom dijelu tog poglavlja. Potom će biti prikazane neke od osnovnih postavki etike kvalitete života, posebice kroz prizmu njenog ponajvažnijeg ideologa Petera Singera te će biti donesen preliminaran kritički osvrt na iznesene postavke.

Elementi kvalitete života nedvojbeno se koriste u moralno-normativnim procjenama u medicini. Na temelju svojevrsne matematičke kalkulacije, odnosno izmjerenih parametara preostale kvalitete života pacijenta, stvara se temelj za odluku o daljnjem postupanju prema pacijentu, a ako su rezultati mjerenja loši, danas se u nekim zemljama svijeta može tražiti i postupak okončanja ljudskog života. No koliko su doista takvi parametri dovoljan kriterij da bi se za neki život moglo reći da više "nije vrijedan življenja" te mogu li različite osobe u objektivno sličnim i vrlo teškim stanjima organizma pokazivati različitu razinu zadovoljstva vlastitim životom? Stoga nam se činilo opravdanim i potrebnim pokušati doznati kakav je doista utjecaj pojedinih elemenata kvalitete života na zadovoljstvo životom i razinu vlastite sreće pa ćemo u trećem odjeljku trećeg poglavlja prikazati neke od dosadašnjih spoznaja u istraživanjima sreće, posebice one dobivene istraživanjima među osobama koje karakterizira izrazito loše stanje organizma.

Četvrti dio tog poglavlja bavi se kvalitetom života u kontekstu rasprava o eutanaziji. Najprije će se dati opći prikaz povijesnog razvoja same ideje eutanazije, odnosno spomenut će se neki od važnijih trenutaka njezina hoda od vremena antike pa do današnjih dana.

Nakon toga pokušat ćemo dokučiti što bi to eutanazija uopće bila. Naime, danas vlada silna konfuzija u terminologiji o toj tematici. Eutanazijom se naziva poštivanje već započetog procesa umiranja putem isključivanja medicinskih aparata kad više nisu od pomoći osobi na samrti, ali eutanazijom se mogu nazvati i neka zapravo izravna ubojstva ljudi u neterminalnim fazama života. Čak se i zakretanje vratova peradi zbog straha od "ptičje gripe" naziva eutanazijom. Stoga ćemo u tom poglavlju pokušati pojasniti što je eutanazija i koje (pod)vrste eutanazije postoje.

Etičari kvalitete života i zagovaratelji eutanazije navode raznorazne argumente koji bi govorili u prilog njihovu stajalištu, a elementarni i početni argument na kojem zapravo zasnivaju samu ideju eutanazije jest uklanjanje patnje i boli osobama koje trpe. Pri tome se najčešće govori o ljudima u terminalnim fazama bolesti, no populacija za čija se "prava" agitatori bore nerijetko je i populacija osoba s invaliditetom. Smanjena ili gotovo potpuno onemogućena funkcionalnost organizma te problemi koji iz toga proizlaze nešto je što prema njihovom mišljenju daje dovoljne razloge za postojanje zakonske mogućnosti da se takve osobe oslobodi njihova stanja. Je li to "stanje" doista takvo da ga je moguće riješiti jedino usmrćivanjem osoba samih, kakvih će posljedica imati eventualno dopuštanje takve prakse, može li se uopće govoriti o pravu na smrt, koliko su spomenuti argumenti uopće znanstveno utemeljeni te što doista osobe s invaliditetom misle o toj temi, samo su neka od pitanja koja u tim agitacijama nerijetko ostaju bez odgovora. Stoga ćemo se upravo tim pitanjima, a kroz pregled svjetske i domaće znanstvene literature, baviti u posljednjem dijelu tog poglavlja, a ujedno posljednjem dijelu teorijskog okvira općenito.

Budući da, kako smo već spomenuli, ovoj knjizi nije osnovni cilj samo pregled i kritički osvrt na znanstvene spoznaje nego iz prve ruke doznati mišljenje osoba s invaliditetom o našim pitanjima, na kraju tog poglavlja postavit ćemo nekoliko hipoteza (proizašlih iz literature) kojima ćemo se voditi kroz ostatak knjige.

U četvrtom poglavlju donijet ćemo prikaz metodologije empirijskih istraživanja (ukupno tri). Predstavit će se ciljane populacije, način uzorkovanja, instrumentarij te način obrade dobivenih podataka.

Ključni dio rada donesen je u petom poglavlju. Uz prikaz nekih od dobivenih rezultata ostalih dvaju empirijskih istraživanja i to ondje gdje je potrebno, glavnina poglavlja predstavit će rezultate glavnog empirijskog istraživanja provedenog među osobama s invaliditetom. Ponajprije ćemo prikazati neka od sociodemografskih obilježja ispitanika, a ona će nam dati legitimitet za daljnju argumentiranu raspravu o našoj tematici. Potom ćemo pokazati razmišljanja ispitanika o životu općenito te kroz različite vrste statističke obrade podataka pokušati dokučiti što (ne) utječe na percepciju nepovredivosti ljudskog života, smisla života, ali i zadovoljstva i osjećaja sreće u životu. Pokušat ćemo doznati koji elementi kvalitete života, odnosno koji prediktori doista imaju utjecaja na razinu sreće te jesu li isti kod osoba s invaliditetom i kod osoba bez invaliditeta.

Kako je pitanje moralno-normativne uporabe kriterija kvalitete života najdiskutabilnije upravo u kontekstu eutanazije, većina prikazanih rezultata ticat će se te problematike. Prvo će biti donesen opći prikaz svih pitanja vezanih uz problematiku eutanazije, da bi se nakon toga neke od najvažnijih varijabli temeljito analizirale kroz neka od sociodemografskih obilježja, ali i elemenata kvalitete života.

U šestom poglavlju pokušat ćemo dokučiti što nam dobiveni rezultati govore. Pri tome se prvenstveno misli na tumačenje rezultata u kontekstu naprijed postavljenih teorijskih polazišta i iz njih proizašlih hipoteza, čime se zapravo stvaraju temelji za argumentirano zaključivanje u posljednjem dijelu knjige.

Marko Marinić

 

 

 

 

 

 

 

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro