Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Objavljena knjiga ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE

 

Kao 23. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga dr. sc. Anite Bušljeta Tonković ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE. Prinosi analizi ljudskog i socijalnog kapitala. – U knjizi su istražene razvojne mogućnosti Središnje Like polazeći od osnovne pretpostavke kako budućnost nije u klasičnoj modernizaciji nego u izgledima za osmišljeno pretvaranje nekadašnjih nedostataka u komparativne prednosti primjenom suvremenih strategija razvoja temeljenih na konceptu integralne održivosti odnosno održivog razvoja. – Iz recenzija | Iz Uvoda

nasl

Spoznaje do kojih smo došli mogle bi biti korisne u budućem planiranju pa i implementaciji održivog razvoja, jačanju ljudskog i socijalnog kapitala ne samo na ruralnom području Središnje Like, nego i u sličnim ruralnim područjima u Hrvatskoj. – Iz Zaključka



Anita Bušljeta Tonković
ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE. Prinosi analizi ljudskog i socijalnog kapitala
Biblioteka STUDIJE. – Knjiga 23.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni arhiv u Gospiću
Zagreb — Gospić, 2015. – Str. 308.
ISBN 978-953-7964-18-4 (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
ISBN 978-953-7034-19-1 (Državni arhiv u Gospiću)

Omot / Impresum / Sadržaj / Iz Uvoda / Iz recenzija


>>> Predstavljanje knjige ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE, 10. 12. 2015.

 

Sadržaj


- Omot / Impresum / Sadržaj /Zahvale
Uvod
I. O OSNOVNIM POJMOVIMA
1. Kako razumjeti društveni razvoj
2. Modernizacija kao „motor“ društvenog razvoja
3. Osnovne odrednice održivog razvoja i integralne održivosti
4. Zašto koristiti pojam kapital?
5. Likovi kapitala
5.1. Ljudski kapital
5.2. Socijalni kapital
5.2.1. Negativni oblici socijalnog kapitala
5.3. Prirodni kapital
5.4. Ekonomski kapital
6. Obrisi druge ekonomije
7. Socijalni akteri
7.1. Zajednica
8. Odrednice i pokazatelji
8.1. Odrednice i pokazatelji održivog razvoja
8.2. Odrednice i pokazatelji ljudskog kapitala
8.3. Odrednice i pokazatelji socijalnog kapitala
8.4. Odrednice i pokazatelji obuhvaćeni istraživanjem
II. LIKA IZBLIZA
1. Središnja Lika: teritorij i obilježja
2. Modernost u Središnjoj Lici
2.1. Opća skica hrvatske i ličke modernizacije
2.2. Dva stoljeća socijalnog i gospodarskog zaostajanja u razvoju (Središnje) Like
2.2.1. Razvoj Središnje Like bio je određen Vojnom krajinom (1712.-1881.)
2.2.2. Kako je živio narod Središnje Like u Ličko-krbavskoj županiji (1882.-1918.)
2.2.3. Međuratno razdoblje u Središnjoj Lici (1918.-1940.)
2.2.4. Socijalistička konstrukcija zbilje i planski procvat ekstenzivne industrije (1945.-1990.)
2.2.5. Procesi tranzicije i globalizacija (1991.-)
III. SREDIŠNJA LIKA NA POČETKU 21. STOLJEĆA
1. O nacionalnim i lokalnim ciljevima razvoja
2. Ljudski i socijalni kapital Središnje Like – osnovni pokazatelji
3. Kako socijalni akteri u Središnjoj Lici ocjenjuju mogućnosti održivog lokalnog razvoja
3.1. Uvod u empirijsko istraživanje
3.2. Metodološki okvir prvog kruga istraživanja – osnovne karakteristike socijalnih aktera
3.3. Interpretacija rezultata prvog kruga istraživanja
4. Ostvarivost strategije održivog razvoja Središnje Like iz iskustva ispitanika
4.1. Metodološki okvir drugog kruga istraživanja
4.2. Interpretacija rezultata drugog kruga istraživanja
5. Manjak socijalnog kapitala i sposobnost za lokalni razvoj u Središnjoj Lici
IV. ZAKLJUČAK
V. SMJERNICE ZA BUDUĆA ISTRAŽIVANJA
PRILOZI
Prilog 1 – Protokol intervjua (I. i II. krug istraživanja)
Prilog 2 – Sažeti (tablični) prikaz rezultata istraživanja (I. i II. krug)
Literatura
Popis slika, tablica i grafikona
Sažetak
Summary
O autorici

>>> Puni tekst knjige



 
Iz recenzija

Posrijedi je autorska knjiga tematski svezana sa sociologijskim istraživanjem dviju skupina polaznih problema. U prvoj su skupini problemi kakvoće ljudskog i socijalnog kapitala na posebnom teritorijalnom odsječku Ličko-senjske županije. Autorica ga utemeljeno označuje nazivom Središnja Lika. U drugoj skupini problemi su svezani s mogućnostima/nemogućnostima snaženja održivog razvitka na promatranom području. Premda su te dvije skupine naizgled neovisne, autorica istraživačkim postupkom utemeljenim na kvalitativnoj metodologiji sociologijskih istraživanja uvjerljivo pokazuje da su posrijedi tijesno prepleteni problemi. Stoga je primjereno govoriti o nekoj vrsti „spojenih posuda“ na polju socijalnih sila koje blokiraju ili otežavaju socijalno djelovanje orijentirano održivim razvitkom. Dodatna je vrijednost knjige u tome što autorica koristi i metodologijske prednosti povijesne analize. Zahvaljujući tomu, promjene na širem ličkom području te na užem području Središnje Like opisane su dijakronijski, u obzoru razdoblja modernizacije. Ponuđenu analizu treba čitati i kao (posredan) poziv na interdisciplinarnu suradnju, navlastito na suradnju sociologije, povijesnih znanosti, demografije, ekonomije i socijalne geografije. Umijeće što ga autorica pokazuje približavajući se spomenutim, sociologiji susjednim, disciplinama pokazuje kako nije posrijedi tek načelan apel, nego dubinska analitička potreba izvedena iz zahtjeva za cjelovitošću analize odabranog fenomena.

Ivan Rogić


Autorica je svjesna kako konačnu artikulaciju održivog razvoja mora krojiti niz stručnjaka, stoga je ova knjiga svojevrsna podloga, orijentir u kreiranju sveobuhvatnog održivog razvoja Središnje Like, a može poslužiti kao podloga oblikovanju održivosti i u ostalim ruralnim krajevima u Hrvatskoj. Dosadašnja sociološka istraživanja samo su parcijalno doticala područje Like; knjiga Anite Bušljeta Tonković pak prva nudi sociološko viđenje mogućnosti održivog razvoja Središnje Like. Rezultati istraživanja podsjećaju nas na brojne mogučnosti za održivi razvoj koje je potrebno pomno razmotriti i prilagoditi lokalnom, ličkom kontekstu. Djelo je obogaćeno isječcima iz empirijskog istraživanja što tekstu daje dodatnu vrijednost u smislu prikaza konkretnog svijeta života intervjuiranih socijalnih aktera. Analizom socijalnog i ljudskog kapitala autorica podsjeća kako se u srži održivog razvoja nalaze ljudi, lokalne zajednice, dakle stanovništvo određenog područja i njihova dobrobit.

Željko Holjevac


 
Iz Uvoda

Hrvatski su ruralni prostori tijekom 19. i 20. stoljeća zaostajali za ruralnim prostorima razvijenih europskih zemalja. Provedeni su neki elementarni modernizacijski imperativi, no redovito je izostajalo korjenitije prestrukturiranje cijeloga sociokulturnoga krajolika i gospodarstva na način na koji su u modernom razdoblju preoblikovane pojedine arhaične sredine u drugim europskim zemljama. Pozitivna posljedica takvog stanja jest očuvanost prirodnog okoliša, a negativna se očituje u zapuštenosti i slaboj naseljenosti seoskog i općenito ruralnog područja te odsutnosti moderne proizvodnje. Ako svijet, smatraju neki autori, bude podijeljen na tehnološki centar i ekološku periferiju (Cifrić 1994), potrebno je stvoriti „kvalitetnu“ periferiju. Na nacionalnoj razini, zbog dosadašnje „zapuštenosti“ odnosno izostanka razvoja, Lika za to ima potencijal. Zbog toga će u ovoj knjizi biti istražene razvojne mogućnosti Središnje Like gdje će se poći od osnovne pretpostavke kako budućnost nije u klasičnoj modernizaciji, nego u izgledima za osmišljeno pretvaranje nekadašnjih nedostataka u komparativne prednosti primjenom suvremenih strategija razvoja temeljenih na konceptu integralne održivosti, odnosno održivog razvoja. Iz toga proizlazi težišna zadaća rada: sociološka analiza lokalnog socijalnog i ljudskog kapitala društvenih aktera kao polazne pretpostavke za održivi razvoj Središnje Like. Prijeko je potrebno ispitati koliki ljudski i socijalni kapital nosi lokalna zajednica, lokalni socijalni akteri. Drugim riječima, kakvoća ljudskog i socijalnog kapitala nužan je uvjet uspješna upravljanja društvenim razvitkom, napose održivim razvitkom. Iz tog se uvida izvode glavni istraživački zadaci: istražiti kakvoću ljudskog i socijalnog kapitala u Središnjoj Lici; istražiti koliko taj kapital, kakav je istraživački opisan, osnažuje ili otežava ostvarivost održivog razvoja na konkretnom području Središnje Like. Radi toga je razvijen istraživački program koji se oslanja na nekoliko metodologijskih postupaka u demografiji, historiografiji i sociologiji. Poseban dio čine sociologijski nalazi, koji izravnije nego drugi osvjetljavaju naznačeni problem. U tekstu koji slijedi primijenjene su komparativna i povijesno-komparativna metoda. Komparativna je metoda poslužila za usporedbu Središnje Like sa sličnim područjima u Hrvatskoj i izvan nje. Uporabom povijesno-komparativne metode nastao je svojevrstan prikaz sociokulturnog i gospodarskog tijeka razvoja Središnje Like. Prospektivnu metodu, dakle metodu kojom se, u ovom slučaju, sa sociološkog stajališta pokušavaju predvidjeti mogućnosti održivog razvoja za Središnju Liku, odnosno projektivnu metodu, također smo koristili zato što je osnovna svrha cjelokupnog istraživanja bila osvijetliti mogućnosti održivog razvoja Središnje Like u budućnosti...

• Anita Bušljeta Tonković



>>> Predstavljanje knjige ODRŽIVI RAZVOJ SREDIŠNJE LIKE, 10. 12. 2015.



Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro