Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Održan 14. znanstveno-stručni skup „Vukovar '91. – dvadeset godina poslije“


U sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Institut Ivo Pilar i njegov Područni centar Vukovar 14. i 15. studenoga 2011. godine organizirali su 14. znanstveno-stručni skup "Vukovar '91. – dvadeset godina poslije" pod naslovom DVA DESETLJEĆA HRVATSKOGA PAMĆENJA I RAZVOJA. Skup se održao u Kongresnoj dvorani Ružičkine kuće u Vukovaru, Strossmayerova 25. - Iz medija

logo_vukovar91

14. ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP "Vukovar '91. – dvadeset godina poslije"

DVA DESETLJEĆA HRVATSKOGA PAMĆENJA I RAZVOJA


- Program 14. znanstveno-stručnog skupa "Vukovar '91 - dvadeset godina poslije"
- Institut u programu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, 14.11.2011.


Iz medija

- Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA: Znanstveno-stručni skup "Vukovar - '91 - 20 godina poslije"

- Dražen Živić u HINA-inoj vijesti: 20 godina od vukovarske tragedije

- Hrvatski radio Vukovar: Započeo 14. znanstveno-stručni skup "Dva desetljeća hrvatskog pamćenja i razvoja"

- Glas Slavonije: U KUĆI RUŽIČKE ODRŽAVA SE 14. ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP Vukovar '91. - dvadeset godina poslije

- Braniteljski portal: Započeo 14. znanstveno-stručni skup "Dva desetljeća hrvatskog pamćenja i razvoja"

- Braniteljski portal: "Vukovar je posljednja šansa za tužbu za genocid"

- Informativna katolička agencija - IKA: Znanstveno-stručni skup "Vukovar 91' – dvadeset godina poslije"

- Viktimologija: 14. ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP - "VUKOVAR '91 - DVADESET GODINA POSLIJE"


Videozapisi
 
Osječka televizija:
Dnevnik, 14.11.2011. 19:12:28 - 14.11.2011. 19:15:11  
Sažetak: U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara otvorena je izložba "Vukovar u tiskanim medijima 1991.-1996.". Autorica izložbe Alenka Mirković-Nađ skupila je oko 3.000 članaka iz domaćih i inozemnih medija. Nakon izložbe otvoren je i 14. znanstveno-stručni skup "Vukovar '91. - dvadeset godina poslije".

Vinkovačka televizija: Vijesti, 14.11.2011. 20:41:42 - 14.11.2011. 20:44:30 
Sažetak: U okviru obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine upriličena je izložba Alenke Mirković-Nađ "Vukovar u tiskanim medijima - Vukovar Press". Riječ je o izložbi oko 3.000 članaka iz domaćih i inozemnih tiskanih medija. Nakon otvorenja izložbe održan je 14. znanstveno-stručni skup "Vukovar '91. - dvadeset godina poslije".



>>> PODRUČNI CENTAR INSTITUTA IVO PILAR VUKOVAR

 


HINA: Znanstveno-stručni skup "Vukovar - '91 - 20 godina poslije"

VUKOVAR, 14. studenog 2011. (Hina) - U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. u Ružičkinoj kući počeo je dvodnevni 14. znanstveno-stručni skup "Vukovar 91- dvadeset godina poslije" o temi "Dva desetljeća hrvatskog pamćenja i razvoja".

Dražen Živić, voditelj vukovarskoga Područnog centra Instituta društevnih znanosti "Ivo Pilar", organizatora skupa, ocijenio kako "sva načela i vrednote društvene i nacionalne na kojima je počivala obrana Vukovara 1991. nisu dovoljno vrjednovani u izgradnji i razvoju Hrvatske".

"Hrvatska se u proteklih 20 godina razvijala, čini mi se, ako ne baš suprotno, onda sigurno vrlo često mimo vukovarskih načela obrane. Duboko sam uvjeren da bi Hrvatska trebala biti zapravo vukovarska Hrvatska", istaknuo je Živić.

Miroslav Tuđman je, izlažući o temi "Domovinski rat u medijima: od pseudodogađaja do pseudopovijesti", ustvrdio kako je umjesto objektivnih prikaza svega što se u Hrvatskoj događalo na djelu pseudopovijest stvarana na mitovima koji su funkcionirali još u bivšoj Jugoslaviji.

"Jasenovac je bio jedan mit sa svojim umnožavanjem žrtava, a sada smo u situaciji da se stvara mit o etničkom čišćenju kao obrascu da bi se vratili i zadržali odnosi koji nisu realni", rekao je Tuđman u izjavi novinarima. Dodao je kako se stratezi mitova nalaze izvan Hrvatske, ali da u Hrvatskoj imaju potporu u onima koji sami sebe nazivaju akterima koji su ostali bez države.

"Onoga trenutka kad je iz inozemstva prestalo financiranje tih aktera, oni su bankrotirali. Tako su bankrotirali Feral, Nacional, Radio 101. Ili pak ono što se dogodilo u Haagu - da je sud zaključio da podatci HHO-a, koji je primao oko pola milijuna dolara na godinu iz inozemstva, nisu pouzdani", kazao je Tuđman.

Negdašnji hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, koji je izlagao o "Vukovaru u tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde", poručio je kako Hrvatska ni za koju cijenu ne smije povući tužbu za genocid pred tim sudom.

"Vukovar je ubijan. U logore je odvedeno oko 5000 Vukovaraca i to je genocid i u tome je opravdanje tužbe za genocid koju sam osobno kao ministar pravosuđa predao haaškom sudu", rekao je novinarima Šeparović.

Za dvodnevna skupa o središnjoj temi "Dva desetljeća hrvatskog pamćenja i razvoja" izlagat će tridesetak znanstvenika i sudionika.



Dražen Živić u HINA-inoj vijesti "20 godina od vukovarske tragedije"

VUKOVAR, 16. studenog 2011.(Hina) - Pod motom "Hrabri ljudi" u Vukovaru će se u petak obilježiti 20. obljetnica vukovarske tragedije i stradanja toga grada i njegovih građana u Domovinskom ratu.

U spomen na 18. studenoga 1991., kad je nakon tromjesečne opsade pripadnika okupatorske JNA i srpskih paravojnih postrojba slomljena obrana grada, gradskim ulicama u Koloni sjećanja proći će, po procjeni gradskih vlasti, oko 30.000 sudionika iz svih hrvatskih krajeva kako bi odali počast gradu stradalniku.

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu HV-a, među kojima je bilo 400 žena i 93 maloljetna branitelja.

Po podatcima vukovarske Opće bolnice u srpskoj agresiji na Vukovar, do sloma obrane grada, poginula su 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno je više od 2500 ljudi. U srpske koncentracijske logore, nakon sloma obrane grada, odvedeno je više od sedam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 306 hrvatskih branitelja i civila s vukovarskog područja.

"Činjenica je da je Vukovar u hrvatskoj akademskoj, a osobito široj javnosti, bio još 1991. prepoznat kao prijeloman i sudbonosan događaj. Međutim, hrvatska se država u proteklih 20 godina razvijala, ako ne baš posve suprotno, onda sigurno vrlo često mimo nacionalnih i društvenih vrjednota i načela na kojima je počivala obrana Vukovara 1991.", smatra Dražen Živić iz vukovarske Podružnice Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".

Po njegovu mišljenju, duh Vukovara je i dva desetljeća nakon prijelomnih događaja za taj grad još podijeljen te se može govoriti o "dva Vukovara". Iz Vukovara uvijek mora odlaziti poruka optimizma, nade i sretnije budućnosti, a premu Vukovaru mora ići sva potpora države i društva, smatra Živić. Dodaje kako za sadašnje teškoće Vukovara krivci nikako ne mogu biti njegovi građani, već svi oni koji su na bilo koji način uključeni u "vukovarsko pitanje".

Živić smatra kako se Vukovar mora razvijati mimo dnevnopolitičkih interesa te se ne može govoriti o razvoju ako nema jasne strategije razvoja Hrvatske niti jasno određenih državnih interesa. Onoga trenutka kad se o Vukovaru počne govoriti kao o području državnog interesa, a ne državne skrbi, stvari će se poboljšati, smatra.

Od prijeratnih 44.639 u Vukovaru, po ovogodišnjem popisu pučanstva, živi 28.016 stanovnika, od kojih je više od 4000 mladih i djece. Zaposleno je oko 10.000, a na popisu nezaposlenih u hrvatskom zavodu za zapošljavanje je 2290 Vukovaraca.

Po podatcima ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u Vukovaru je do sada obnovljeno 9309 stambenih jedinica od kojih 4351 stan i 4958 obiteljskih kuća, u što je uloženo oko 1,9 milijarda kuna iz državnog proračuna. Zaprimljeno je 1159 zahtjeva za kupnju stana, a od toga je do sada kupljeno 629 stanova.

Po podatcima Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) od oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba prognanih 1991. iz Vukovara u svoje domove do sada se vratilo između 12 i 13 tisuća, odnosno tek nešto više od 50 posto Vukovaraca povratnika.

Po mišljenju predsjednika ZPH za Vukovarsko-srijemsku županiju Dragutina Glasnovića, "tko se mislio vratiti u Vukovar taj se i vratio". Vukovarcima, koji su se vratili vjerujući u bolju budućnost, ne preostaje ništa nego se nadati kako će se ona i obistiniti, smatra Glasnović. Dodaje kako je Vukovar, bez sumnje, u poratnim godinama napredovao, ali daleko manje od nekih drugih mjesta unatoč proklamiranu ravnomjernu razvoju cijele Hrvatske.

Problemi današnjeg Vukovara su, navodi Glasnović, nezaposlenost i stambeno pitanje, što stvara mnoštvo drugih teškoća, poput odlaska mladih i sve većeg gospodarskog zaostajanja za ostalim hrvatskim područjima, niskih plaća te visokih troškova hrane, stanovanja, komunalnih i prijevoznih usluga. Zbog toga je Vukovar, kako kaže, jedan od najskupljih gradova u Hrvatskoj.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro