Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

SHSSLCC - Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia

Hzzz

Znanstvenoistraživački projekt Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia usredotočen je na problem utjecaja sekundarnog stanovanja na socijalnu strukturu i socijalne procese u sredini u kojoj se intenzivnije pojavljuje. Pritom polazno istraživačko pitanje glasi: predstavlja li sekundarno stanovanje problem lokalnoj zajednici ili može biti i izvor mogućnosti, odnosno dodatan impuls socijalnoj održivosti lokalnih zajednica u Hrvatskoj? Analizom koja će omogućiti dobivanje odgovora na postavljeno pitanje bit će obuhvaćeni sekundarni podaci te podaci prikupljeni empirijskim istraživanjima u trima studijama slučaja.

Projekt Second Homes and Social Sustainability of Local Communities in Croatia uspostavni je istraživački projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

U projektu sudjeluju: dr. sc. Geran-Marko Miletić ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ), dr. sc. Mario Bara, Marica Marinović Golubić, dr. sc. Anka Mišetić, dr. sc. Roko Mišetić, dr. sc. Krešimir Peračković, dr. sc. Nenad Pokos, dr. sc. Saša Poljanec-Borić, dr. sc. Tomislav Smerić, dr. sc. Sara Ursić, dr. sc. Ivan Rogić (konzultant).

Ugovoreno trajanje projekta je 36 mjeseci (od 1. lipnja 2014. do 31. svibnja 2017.).


Novosti

IZLAGANJA u sklopu projekta Second Homes and Social Sustainability...

SEKUNDARNO STANOVANJE... - Plan aktivnosti u 2. projektnom razdoblju, 10. 9. 2015.

Konferencija MOVEMENTS, NARRATIVES AND LANDSCAPES; Zadar, 5.-7. 6. 2015.

Novi projekt: SEKUNDARNO STANOVANJE I SOCIJALNA ODRŽIVOST LOKALNIH ZAJEDNICA U HRVATSKOJ, 29. 9. 2014.

 

 

 

 

Study Abroad Program – University of Georgia


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar sudjeluje u međunarodnoj suradnji na području obrazovne i istraživačke aktivnosti sa Sveučilištem iz Georgije, Sjedinjene Američke Države

Georgia1 Georgia2


Suradnja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Sveučilišta u Georgiji očituje se u programu terenske nastave za studente američkog Sveučilišta. Program je dio trajne usmjerenosti Instituta Pilar na interdisciplinarnu domaću i međunarodnu akademsku suradnju kao i na suradnju s lokalnim zajednicama u Hrvatskoj.

Program je utemeljen na petogodišnjem sporazumu o suradnji, koji su dvije institucije potpisale 2008. godine. Svake godine obuhvaća praktičnu nastavu o Hrvatskoj iz raznih znanstvenih područja i disciplina. Voditelji su programa dr. sc. Ivo Turk (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ) i dr. James Reap (Sveučilište u Georgiji).

Novi petogodišnji ugovor potpisan je 2012. godine.


Više o suradnji 

- Dr. sc. SAŠI POLJANEC-BORIĆ PRIZNANJE SVEUČILIŠTA U GEORGIJI (SAD)
- SURADNJA SVEUČILIŠTA U GEORGIJI I INSTITUTA IVO PILAR
- Peti program nastave za studente Sveučilišta u Georgiji iz SAD-a
- Američki studenti u Područnom centru Vukovar
- Američki studenti u Institutu Ivo Pilar

 

Projekt: HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA


U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar 24. listopada 2012. održana je konstituirajuća sjednica Savjeta znanstveno-istraživačkog projekta HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA. Na sjednici su predstavljeni organizacija projekta, polazišta i znanstveno-metodološke odrednice, plan provedbe projekta i financiranje te primjeri sličnih projekata u svijetu. Hrvatsko istraživanje organizirati
će se u skupini branitelja izvornih sudionika i dragovoljaca rata primjenom metodologije "oralne povijesti" koja obuhvaća bilježenje i interpretaciju svjedočanstava o individualnom djelovanju (sjećanju) u "kolektivnom" događaju a sve radi dobivanja komplementarnih uvida i znanja o Domovinskom ratu
 

hdr_ss1 hdr_ss2 hdr_ss3

 

  savjet_s


- Fotogalerija: Savjet projekta: Domovinski rat: strukture sjećanja
- Prezentacija: HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA
- Uporišta Projekta: Domovinski rat: strukture sjećanja

Na konstituirajućoj sjednici Savjeta projekta HRVATSKI DOMOVINSKI RAT: STRUKTURE SJEĆANJA ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Vlado Šakić predstavio je instituciju nositelja projekta (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) i suradničke institucije (Hrvatski institut za povijest i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata) te organizacijsku strukturu projekta (Savjet projekta, Znanstveno-konzultantski tim, Znanstveno-istraživački tim). Savjetu su se potom obratile predstavnice suradničkih institucija dr. sc. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Ana Holjevac Tuković, viši arhivist, pročelnica Odjela arhivskog gradiva Domovinskog rata Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Eduard Miličević iznio je kriterij odabira članova Savjeta, predstavio članove Savjeta te obrazložio način rada i ulogu Savjeta projekta. Polazišta i znanstveno-metodološke odrednice projekta iznijeli su prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Tomislav Smerić, a provedbene odrednice projekta prof. Eduard Miličević. Na primjere provedbe sličnih projekata u svijetu upozorio je dr. sc. Tomislav Smerić, a o financiranju projekta govorio je prof. dr. sc. Vlado Šakić, koji je nakon rasprave dao i završni osvrt.

Organizacijsku strukturu projekta čine: Savjet projekta (predsjednik Eduard Miličević, prof.), Znanstveno-konzultantski tim (prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Pilar; prof. dr. sc. Ivan Rogić; dr. sc. Jasna Turkalj, ravnateljica HIP-a; dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a), voditelj projekta (dr. sc. Tomislav Smerić), znanstveno-istraživački tim Instituta Pilar i vanjski suradnici. Dinamika provedbe projekta planirana je u četiri faze u četverogodišnjem razdoblju.


Iz Uporišta Projekta Domovinski rat: strukture sjećanja

Domovinski rat je višestruko prijelomnim događajem u socijalnoj i političkoj povijesti hrvatskog društva. Na više strukturnih razina okončani su dotadašnji procesi i raspored glavnih sudionika. Pak, na drugim, oblikovali su se novi (kontinuiteti) i nove akterske mreže. Stoga je prirodno što je takav događaj (ili skupina događaja) upisan i u hrvatsko kolektivno pamćenje. Upisan je, dakako, i u individualna pamćenja sudionika ili ratnih žrtava. (...) Vidljive su dvije osnovne činjenice. (a) Na mnoštvu je društvenih i državnih adresa građa važna za oblikovanje sjećanja na Domovinski rat. Nije vidljiva snažnija namjera da se te adrese međusobno suradnički povežu. (b) Na svim adresama na djelu je poneko specifično ograničenje koje ili otežava odgovoran rad ili potragu za sjećanjem izlaže zahtjevima da se sjećanje specifično prilagodi posebnim ciljevima i namjerama bez dublje veze sa sudionicima Domovinskog rata i s razumijevanjem njihova djelovanja. Razumiju li se te činjenice kao svojevrsni "generatori" određenih tendencija izgleda zasnovanom hipoteza kako su na djelu tri usporedna, a nesukladna, odnosa spram sjećanja na Domovinski rat. Prvi odnos svodi se na viševrstnu banalizaciju. Drugi odnos svodi se na podređivanje građe o Domovinskom ratu unutrašnjim potrebama akademskog sektora. Treći odnos svodi se na održavanje trajnije spoznajne neodređenosti, kako bi se, po potrebi, ratni događaji mogli primjereno "prilagoditi", pače i krivotvoriti.

Promijeniti taj generalni odnos spram istraživanja Domovinskog rata i javnog sjećanja na njega i njegove sudionike nije moguće ni jednoj posebnoj istraživačkoj ustanovi iz znanstvenog ili kulturnog sektora. U njihovoj je moći, međutim, pokušati s postojećim tehničkim i znanstvenim mogućnostima dopuniti istraživanja koja se već rade. Na tom tragu, glavna svrha projekta Domovinski rat: strukture sjećanja, može se definirati pokušajem dobivanja komplementarnih uvida i znanja o Domovinskom ratu.

Projekt se naslanja na dvije polazne odluke.

(a) Istraživanje bi se organiziralo u skupini branitelja, izvornih sudionika i dragovoljaca. Nerijetko se zaboravlja da je dragovoljstvo motivacijska jezgra prvog, i presudnog, skupa branitelja. Dragovoljstvo se može povezati s pojmom supererogacije u etici (Koprek, 2012.). Pojam upućuje na ono djelovanje gdje se čini više nego što treba po dužnosti činiti. U idealnotipičnoj projekciji, orijentirajući likovi takve prakse i ponašanja su sveci i heroji (H. Bergson). U prilikama na početku srpske agresije i domovinske obrane 1991., činiti po dužnosti znači odazvati se na institucionalni poziv na služenje u hrvatskoj vojsci. Brojni branitelji, dragovoljci, međutim, učinili su više nego što im je dužnost nalagala: javili su se dragovoljno te ne samo svoja vojna umijeća, nego i živote, stavili na raspolaganje. Ide li se tim tragom postavlja se razložno pitanje: je li u promatranom ratnom razdoblju bilo dovoljno djelovati po dužnosti, dakle, moralno, ili je točniji odgovor na te prilike djelovati više nego što treba / što dužnost traži. Bez uzimanja u obzir toga pitanja nije moguće točno analitički razumjeti (u smislu weberovskih metodologijskih načela) braniteljsku skupinu.

(b) Istraživanje bi se organiziralo primjenom metodologije "oralne povijesti". Posrijedi je analitička metodologija koja obuhvaća bilježenje i interpretaciju svjedočanstava o individualnom djelovanju (sjećanju) u "kolektivnom" događaju. Obično se primjenjuje na nedavne događaje. T. Lummis (1987.) ukazuje na dvije koristi od takva postupka. (a) Potpuniji su uvidi u životne putanje analiziranih pojedinaca. (b) Potpunije su rekonstrukcije i analize određenih društvenih (kolektivnih) promjena ili razdoblja, u sklopu kojih analizirani pojedinci djeluju. Na te koristi, napokon, ukazuju i prvi primjeri uporabe takvog postupka u istraživačkoj praksi sociologa Čikaške škole. Tako dobiveni uvidi u iskustva europskih doseljenika u onodobna industrijska središta SAD-a bili su iznimno važni u kasnijim cjelovitim interpretacijama. Koliko je vidljivo, u povijesnim i socio-psihološkim istraživanjima braniteljskih skupina i Domovinskog rata takav postupak nije rabljen, premda je bio nužan.

Prof. dr. sc. Ivan Rogić

QUALITYWATCH: Croatian Higher Education Quality Watchdog


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar sudjeluje kao partner u IPA projektu QUALITYWATCH: Croatian Higher Education Quality Watchdog

Ntm

Cilj je projekta "QUALITYWATCH: Croatian Higher Education Quality Watchdog" povećati transparentnost odluka javnih politika vezanih uz pridržavanje standarda u visokom obrazovanju te javnu dostupnost rezultata procjena i evaluacija kvalitete u ustanovama visokog obrazovanja.

Koordinator projekta je Institut za razvoj obrazovanja. Partneri su Institut Ivo Pilar, Centar za socijalno podučavanje PRONI iz Osijeka, Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas", Filozofski fakultet iz Zagreba i Udruženje mladih poduzetnika iSerbia.

Projekt je počeo u prosincu 2014. godine i traje do prosinca 2016. godine. Financira se sredstvima IPA programa.

Voditelj dionice koju provodi Institut Ivo Pilar je dr. sc. Josip Burušić ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ).


>>> QUALITYWATCH projekt: završne konferencije i predstavljanja rezultata; Split - Odsijek - Zagreb, 8.-16. ožujka 2017.

National Traffic Model for the Republic of Croatia


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar sudjeluje u međunarodnom projektu National Traffic Model for the Republic of Croatia u sklopu programa IPA komponenta IIIa

Ntm

Projekt Socijalni aspekti putovanja u Hrvatskoj 2014. započeo je u lipnju 2014. godine i usredotočen je na problem prostorne pokretljivosti te prometnih navika građana Hrvatske. Temeljni je cilj projekta uvid u socijalne aspekte kako prometnih potreba tako i samoga korištenja prijevoznih sredstva. Podaci potrebni za analizu naznačenih tema bit će prikupljeni anketnim istraživanjem na općoj populaciji. 

Istraživanje je jedna od dionica projekta National Traffic Model for the Republic of Croatia u sklopu kojeg se izrađuje baza podataka za strateško planiranje razvoja i ulaganja u sve prometne sektore. Projekt u cijelosti financira Europska unija iz IPA programa.

U projektu Socijalni aspekti putovanja u Hrvatskoj 2014. sudjeluju: dr. sc. Geran-Marko Miletić ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ), dr. sc. Anka Mišetić, dr. sc. Ivan Rogić, dr. sc. Sara Ursić, Stanko Rihtar, dr. sc. Filip Majetić i Ivan Dević.

Predviđeni završetak projekta: lipanj 2016.



Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro