Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Iz tiska: Šokantni rezultati znanstvenica Instituta Ivo Pilar


Svaki četvrti učenik 8. razreda barem je jednom iz kuće izašao noseći hladno oružje (nož, bokser ili palicu), svaki peti priznao je da je napao vršnjaka s namjerom da ga ozlijedi, 17,3 posto 14-godišnjaka najmanje je jednom udarilo ili prijetilo nekome od roditelja, dok je svaki deseti osmaš bio nasilan prema učiteljici!


jllogo

Šokantni rezultati


Jutarnji list od 5. studenog 2009. iz pera Ivane Kalogjera Brkić piše: "Do ovih šokantnih rezultata došle su znanstvenice Instituta 'Ivo Pilar' Renata Franc, Ines Sučić i Ivana Vrselja ispitujući rizična i antisocijalna ponašanja mlađih adolescenata. Istraživanjem je bio obuhvaćen reprezentativi uzorak od 1823 djece u 50 osnovnih škola diljem Hrvatske, a rezultati će biti publicirani ovih dana. Stručnjaci su zabrinuti i tvrde da je to samo slika hrvatskoga društva."

Svaki četvrti osmaš iz kuće izlazi s nožem. - Ivana Kalogjera-Brkić, Jutarnji list, 5. 11. 2009.
- Rezultati istraživanja: Ivana VRSELJA, Ines SUČIĆ, Renata FRANC: RIZIČNA I ANTISOCIJALNA PONAŠANJA MLAĐIH ADOLESCENATA I PRIVRŽENOST ŠKOLI, Društvena istraživanja, br. 102-103/2009.,  str.739-762.

Dr. sc. Josip Burušić: Jednako obrazovanje svima? Ne baš


Pod naslovom "U razvijenim županijama učenici znaju više nego u nerazvijenima, a djeca u gradovima imaju bolje rezultate nego djeca sa sela" tjedni prilog Jutarnjeg lista Magazin od 25. 9. 2010. objavljuje tekst dr. sc. Josipa Burušića iz Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

burusic_jl_1 burusic_jl_2

- Jednako obrazovanje svima? Ne baš, Jutarnji list - Magazin, 25. rujna 2010., str. 28-29. (pdf)

skala_burusic


O istraživanju:
"Budući da imamo priliku razmatrati neke podatke koji upućuju na dosege pojedinih jedinica lokalne samouprave u možda najvažnijem kontekstu - obrazovanju, onda je ovo dobra prigoda da provjerimo uporabljivost indeksa razvijenosti. Najlakše ćemo to učiniti kombiniranjem pokazatelja razvijenosti s rezultatima istraživanja koje smo vodili, a koji predstavlja sveobuhvatno istraživanje uspješnosti osnovnih škola. Istraživanje je organizirano i provedeno tijekom tri godine u svim redovnim osnovnim školama u Hrvatskoj, i to među učenicima četvrtih i osmih razreda. U istraživanju je sudjelovalo gotovo 100.000 učenika i 14.000 učitelja..."

- Jednako obrazovanje svima? Ne baš, Jutarnji list - Magazin, 25. rujna 2010., str. 28-29.

Iz tiska: dr. sc. Josip Burušić u povodu početka školske godine


Jutarnji list od 7. rujna 2010. u rubrici Komentari objavio je tekst dr. sc. Josipa Burušića (Centar za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta Ivo Pilar) u povodu početka školske godine pod naslovom "Je li školovanje u Hrvatskoj najgora stvar koja vam se u životu mogla dogoditi?"

burusic1 burusic2


- dr. sc. Josip Burušić (Centar za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta Ivo Pilar): Je li školovanje u Hrvatskoj najgora stvar koja vam se u životu mogla dogoditi?

NACIONALNI INDEKS SREĆE: prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan


Mjesečnik BANKA u broju za rujan 2010. u sklopu projekta NACIONALNI INDEKS SREĆE donosi prilog prof. dr. sc. Ljiljane Kaliterna Lipovčan pod naslovom "Kriza je dobra za zdravlje". Nacionalni indeks sreće dugoročni je projekt časopisa Banka, agencije Hendal i Allianza koji svaki mjesec prati kvalitetu života i osobno zadovoljstvo Hrvata.

nis-1 nis-2


U teškim vremenima ljudi nužno žive zdravije, potvrđuju svjetska istraživanja, a i Nacionalni indeks sreće ukazuje na relativno visoku procjenu fizičkog zdravlja hrvatskih građana

- Prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan: Kriza je dobra za zdravlje, BANKA, rujan, 2010., str. 60-61.

Iz tiska: dr. sc. Josip Burušić; dr. sc. Saša Poljanec Borić


O akciji Jutarnjeg lista "Moja Hrvatska - Kampanja za drugačiju zemlju" na novom inernetskom portalu  govori dr. sc. Josip Burušić , a dr. sc. Saša Poljanec Borić u Novom listu o stanju i perspektivama hrvatskog turizma

Dr. sc. Josip Burušić: Prestanite misliti da će vam država rješavati probleme. Preuzmite odgovornost!
Dr. sc. Saša Poljanec Borić: Zakon o golfu - smiješna igra za strane investitore

 

press-burusic press-poljanec

Jutarnji list, 15. listopada 2009., str. 12.

Novi list, 9. studenoga 2009., str. 26.

MOST / THE BRIDGE: Intervju s dr. sc. Vladom Šakićem


Nineteen years of the Ivo Pilar Institute of Social Sciences

THE IVO PILAR INSTITUTE - THE INTELLECTUAL CONSCIOUSNESS OF CROATIA

Interview with Vlado Šakić

MOST / THE BRIDGE - Croatian Journal of International Literary Relations

1-2/2010

Zagreb, July 2010

  

most-bridge

 

 

 

 

Dr. sc. Saša Poljanec Borić o turizmu kao strateškoj grani


U srpanjskom broja magazina BANKA u tekstu "TURIZAM: Kao da je vrijeme stalo" dr. sc. Saša Poljanec Borić (Centar za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj Instituta Ivo Pilar) objašnjava kako niskoakumulativni turizam, koji se bazira na 60 dana rada godišnje, definitivno nije strateška grana te da je pogrešna percepcija povezana s ulogom turizma u socijalizmu.

sasa_poljanec_1 sasa_poljanec_2


Zaostalo razmišljanje o turizmu kao strateškoj grani

Mantra o tome da je turizam jedna od strateških grana naslijeđena je iz socijalizma. Razvoj turizma počeo je 1963. kada je tadašnja politička elita odlučila da u Jugoslaviji moraju početi devizno poslovati. To je bila gospodarska afirmacija nesvrstanog statusa Jugoslavije i taj strateški element proizlazi iz činjenice da su hoteli na obali građeni kako bi prikupljali devize koje bi išle u centralnu banku Jugoslavije. Dakle, to "strateški" proizlazi iz toga što je turizam zemlju u smislu gospodarskog identiteta okrenuo na zapad, dok je prethodni koncept industrijalizacije koji je trajao od 1948. do kraja 50-ih godina bio pod utjecajem istoka.
Tada se prepoznala geopolitička pozicija Jugoslavije, političke elite prepoznale su vrijednost resursa, ali poslovni model je bio da objekti budu transmisija između strane potrošnje i zatvorenog deviznog tržišta. Ključ tadašnje ekonomije bio je skupljanje deviza ljeti te poslovanje na klirinškom tržištu zimi, a zarada je bila šticung. Velika većina objekata izgrađena je u režimu šticunga.
Druga je stvar tzv. opremljenost faktorima proizvodnje, dakle resursima koji su u Hrvatskoj fantastični. Hrvati su to usmjerenje zemlje počeli prepoznavati i interiorizirati kao hrvatski gospodarski identitet unutar Jugoslavije, s obzirom na to da je 88 posto turističkoga prometa u SFRJ realizirala Hrvatska. Hrvatska je taj i takav model razvoja preuzela, a ideja da je turizam strateška grana tako je ušla u "uporabu".
To nije slučajno jer je istina da turizam generira veliku količinu turističke potrošnje, važan je dio stabilnosti platne bilance u Hrvatskoj, dolazak turista važan je dio socijalne dinamike u primorskoj Hrvatskoj tj. održava vitalnost primorskih i otočkih zajednica odnosno ima važnu društvenu funkciju, a također je ključ fiskalnog kapaciteta otočkih zajednica. Ali, turizam je također već dio etablirane ekonomije, čije je strukturno obilježje izrazita sezonalnost i čiji aktualni razvojni ciklus proizvodi učinak žderanja prostora. Njegova je strateška pozicija konzumirana, za Hrvatsku, u Jugoslaviji, i potom pri stjecanju samostalnosti kad je turizam afirmirao sektor usluga i okretanje zemlje prema suvremenim političkim procesima tj. euroatlanskim integracijama. Kako je taj proces više-manje završen to više nije strateški sektor, već samo dio normalne ekonomske aktivnosti u zemlji u kojoj ključ turističke politike mora biti usmjeren na konsolidaciju ponude i građenje kvalitete, a ne na megalomanske mantre.
Strateška je zelena ekonomija, energetika i društvo znanja, a ne turizam koji je niskoakumulativan i bazira se na 60 dana rada godišnje. To da je turizam strateška grana jednostavno je zaostalo razmišljanje...

- Nives Matijević, Turizam: Kao da je vrijeme stalo, BANKA, srpanj 2010.

Dr. sc. Drago Čengić: Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju? - Neke teze


Ekonomisti u Hrvatskoj nisu glasni, ne vidi ih se i ne čuje i nisu ključni sudionici ekonomskog razvoja, konstatirali su Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike te sociolog Drago Čengić s Instituta Ivo Pilar na javnom predavanju magazina Banka "Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju?" koje je održano 19. siječnja 2010. u Zagrebu.
 

banka_profil_01 banka_profil_02 banka_profil_05


Sociolog Drago Čengić, s Instituta Ivo Pilar (Centar za istraživanje poduzetništva) konstatirao je da je teško, a možda i nemoguće saznati motive djelovanja važnih gospodarskih aktera, poput Ivice Todorića ili čelnih ljudi Podravke, kao i tko su ključni sudionici našeg gospodarstva. Čengić načelno nabraja političku elitu, te poduzetnike i menadžere, no, kako nastavlja, oni su najviše pod utjecajem političko-interesnih mreža (zbog značajnog udjela državnog vlasništva u gospodarstvu) koje su stvorile političke stanke.
Zbog toga političke stranke, čim dođu na vlast , ulaze u određena poduzeća pod sloganom da je to poduzeće od nacionalnog/strateškog interesa i tako se stvaraju poslovno-politički blokovi, a najbolji primjer je Podravka.
U takvim uvjetima, nastavlja Čengić, ekonomsko ponašanje čelnih ljudi nije orijentirano prema proizvodnji dodane vrijednosti uz nove tehnologije i investicije, već na osluškivanje želja svojih nalogodavaca i lobiranje za određene povlastice na tržištu, kao što su povlašteni ugovori u javnoj nabavi, subvencije, poticaji, kreditne liniji i sl. Čengić ovdje naglašava i da je od takve poslovne prakse do korupcije mali korak.
 

cengic_video Dr. sc. Drago Čengić, Centar za istraživanje poduzetništva Instituta Ivo Pilar, u prilogu Banke TV o javnom predavanju "Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju?", Zagreb, 19. siječnja 2010. 


- Dr. sc. Drago Čengić: Neke teze za raspravu na javnome predavanju „Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju?“, u organizaciji mjesečnika Banka, Profil Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb, 19. 1. 2010.
- Javno predavanje: „Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju?“, Bankamagazin, 20. 1. 2010.
- Fotogalerija
- Videoprilog Banke TV

Iz tiska: Razgovor s prof. dr. sc. Vladom Šakićem, ravnateljem Instituta Ivo Pilar


Većina Hrvata kao najpoželjnijeg poslodavca i dalje vidi državu što ukazuje na veoma lošu budućnost poduzetništva u Hrvatskoj, no ako želimo privatne inicijative, treba znatno povećati ulaganja u obrazovanje i znanost, kaže Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Ivo Pilar

banka_2009_12

poslovni.hr

Izjava dana, 3. prosinac 2009.

"Više od 80% Hrvata želi posao u državnoj službi, što je loše za budućnost poduzetništva."

Vlado Šakić, Institut 'Ivo Pilar'


Institut Pilar: Država i dalje najpoželjniji poslodavac

Hrvatski građani osobni život doživljavaju dvostruko boljima od prilika u državi: 70 posto građana misli da će se ekonomska situacija u Hrvatskoj pogoršati, ali samo 34 posto njih smatra da će njihov osobni život biti lošiji.

Djelomično objašnjenje ovako izraženih razlika osobno-javno može pružiti podatak da čak 90% građana svaki dan gleda televiziju, od toga najčešće Vijesti i Dnevnik, te da u novinama najviše njih čita Crnu kroniku (80%). Negativni događaji kojima obiluju te emisije/rubrike zasigurno utječu na iskazani pesimizam u pogledu budućnosti Hrvatske, EU i svijeta. S druge strane činjenica je da životni standard nije jedini, a osobito ne najvažniji element osobnog zadovoljstva i sreće. Obiteljski odnosi i općenito međuljudski odnosi u društvu ono su što najviše određuje stupanj životnog zadovoljstva građana, a tu Hrvatska stoji jako dobro -  hrvatski su građani zadovoljniji tim područjima od mnogih u EU.

O tome kako nastaje hrvatski pesimizam može se saznati iz Projekta Pilarov barometar hrvatskog društva koji, pružajući relevantnu spoznaju o političkim, gospodarskim, kulturnim i drugim procesima u hrvatskom društvu, demistificira uvriježenu sliku o njemu i o Hrvatima. Primjerice, prevladava mišljenje o opasnosti "odljeva mozgova", no Pilarovo istraživanje pokazalo je da svega 1,4% mladih visokoobrazovanih želi otići iz Hrvatske. S druge strane, unatoč tome što je zdravstveni sustav neefikasan, više od polovice građana zadovoljna je zdravstvenom zaštitom.

"Paušalne ocjene rezultat su neznanja, stoga nije neobično da se nekritički upuštaju u ocjenjivanje situacije”, kaže u novoj Banci Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Ivo Pilar koji ovih dana slavi 18 godina djelovanja. "Danas raspolažemo parcijalnim i nadasve nesustavnim uvidima u život u Hrvatskoj, a odluke bi se u suvremenom društvu morale donositi temeljem uvida u zbiljske životne prilike i one bi morale biti podložne kritikama birača. Dosadašnja politika temeljena na mišljenjima podrazumijevala je povjerenje građana i političara, a odluke su se donosile na temelju mišljenja nekolicine ili na metodološki neprovjerenim istraživanjima. Odluke bi se danas trebale donositi na temelju sustavnih, promišljenih i strogo provedenih znanstvenih istraživanja te na transparentnim rezultatima", zaključuje Šakić.

Komercijalna isplativost barometra

"Jedini nedostatak Pilarovog barometra jest da za takvo istraživanje više nema financijske potpore pa su upitna iduća istraživanja", dodaje Šakić. "Jesen 2009. je već prošla, očekuje nas Proljeće 2010. Naime, za primjereno sagledavanje rezultata potrebno je voditi računa o tome da oni izražavaju realnu sliku hrvatskog društva u određenom trenutku, ali i pratiti pomake i promjene koje se javljaju u vremenu", istaknuo je.

Šteta što za barometar nema novaca, jer on gospodarstvenicima i političarima, donositeljima ekonomskih odluka, može biti od velike koristi. Naprimjer, činjenica da se gotovo 70% građana osjeća sigurnima te da se ne boje kriminala i nasilja (u EU je to svega 50%) mogla bi poslužiti javnim politikama u donošenju određenih mjera, ali i Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja koja može stranim ulagačima naglasiti kako je Hrvatska u pogledu nasilja sigurna zemlja. Kako je ispitano više od 4000 građana u dvjestotinjak gradova i naselja, moguće je iskoristiti te nalaze i u dugo najavljivanoj reformi lokalne samouprave. No, kako naglašava Šakić, posebna je vrijednost Pilarovog barometra njegova međunarodna usporedivost sa zemljama EU, multi i interdisciplinarnost u istraživanjima koje se temelje na empirijskim podacima.

Porazna je činjenica da se i nakon dvadesetak godina tranzicije privatno poduzetništvo u Hrvatskoj nije afirmiralo jer većina Hrvata kao najpoželjnijeg poslodavca i dalje vidi državu. Naime, Pilarov barometar pokazao je da se više od 80% Hrvata želi zaposliti  u državnoj službi, državnim poduzećima i političkim organizacijama, što ukazuje na veoma lošu budućnost poduzetništva u Hrvatskoj.

Društvo znanja u koje toliko želimo ući mora se ostvariti ako želimo privatne inicijative, ali za to treba znatno povećati ulaganja u obrazovanje i znanost, zaključuje Šakić u novoj Banci.


- Bankamagazin, 3. 12. 2009.
- Intervju s prof. dr. sc. Vladom Šakićem u magazinu BANKA za prosinac 2009.

Tisak o znanstvenom predstavljanju Instituta Ivo Pilar u Beču


Tjednik za kulturu Hrvatsko slovo u broju 781 od 9. travnja 2010. godine iz pera Stjepana Šuleka donosi tekst o znanstvenom predstavljanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Beču. Autor, između ostalog, piše: „Budući da u hrvatskom tisku taj važan događaj nije zabilježen, želimo obavijesiti o ovom značajnom događaju koji može poslužiti kao pravi primjer hrvatske diplomacije na području znanosti i povijesti.“

hr-slovo






Prof. Heinrich Badura u završnoj riječi naglasio je da se 12. ožujka 2010. nešto važno dogodilo u Saveznom ministarstvu Republike Austrije. Pokazali smo da je Ivo Pilar bio povijesna ličnost koja je ostavila duboke tragove. Susreli smo se s Institutom iz Zagreba koji u Beču nije poznat, ali on se danas predstavio u najvišoj znanstvenoj vrijednosti


- Stjepan Šulek: Ivo Pilar u Beču, Hrvatsko slovo, br. 781 od 9. travnja 2010., str. 10.
- Dr. Ivo Pilar i ideja ujedinjene Europe - međunarodni skup, Beč, 12. ožujka 2010.
- Program skupa
- Fotogalerija sa skupa u Beču
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro