Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Rezultati trogodišnjeg istraživanja stavova o Hrvatskoj vojsci u tisku


Jutarnji list u brojevima od 3. i 4. siječnja 2011. godine na 2. i 3. te 10. stranici prikazuje iz pera Krešimira Žabeca rezultate istraživanja projekta HRVATSKA VOJSKA - HRVATSKO DRUŠTVO koje su zajednički proveli Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane u razdoblju od listopada 2007. do lipnja 2009. godine

hv_sl_1 hv_sl_2 hv_sl_3
- Jutarnji list, 3. siječnja 2011. - Jutarnji list, 4. siječnja 2011.



PRVO VELIKO ISTRAŽIVANJE O HRVATSKOJ VOJSCI

Časnici priznali: Dobre veze u stranci znače i više činove

Autor: Krešimir Žabec  / Objavljeno: 03.01.2011

Nadnaslov: Građani i časnici u dosad najvećem istraživanju o Hrvatskoj vosci
Stanje u Oružanim snagama: Ispitani časnici i časnice smatraju da je borbena spremnost Hrvatske vojske slabija danas
   nego u vrijeme Domovinskog rata

Veliki uzorak: Anketa je obuhvatila 3420 građana i 596 časnica i časnika
Pozitivan stav: Hrvatski građani i dalje su ponosni na vojnike svoje zemlje

Terensko istraživanje korištenjem metode usmene ankete provedeno je od listopada 2007. do lipnja 2009. godine

ZAGREB - Borbena spremnost Oružanih snaga slabija je nego u Domovinskom ratu , za napredovanje u časničkoj karijeri potrebne su političke i stranačke veze, vojska nije depolitizirana. To su samo neka od mišljenja građana te časnika i časnica Oružanih snaga iznijetih u istraživanju koje su proveli Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane.
Riječ je o projektu “Hrvatska vojska - hrvatsko društvo”. Stavovi javnosti, časnika i časnica prema Oružanim snagama te hrvatskom nacionalnom identitetu i identitetu Hrvatske vojske istraživali su se pune tri godine . Ispred Oružanih snaga na projektu je radio zamjenik načelnika Glavnog stožera general Slavko Barić.

Analiza tiska

To je najveće istraživanje stavova javnosti i pripadnika Oružanih snaga prema Hrvatskoj vojsci od uspostave hrvatske dražave. Istraživanje je provedeno od listopada 2007. do lipnja 2009. godine.
U tom razdoblju terenskom usmenom anketom obuhvaćeno je 3420 građana iz 135 naselja; 596 časnica i časnika i 147 kadeta grupno je ispitivano, a potom su anonimno ispunjavali upitnik. Uz to, organizarane su i fokus-grupe i ekspertne radionice te je analizirano pisanje hrvatskog tiska. Rezultati istraživanja objavljeni su 20. prosinca prošle godine. S obzirom na način ispitivanja i reprezentativni uzorak, autori istraživanja smatraju da su dobiveni rezultati potpuno relevantni i znanstveno respektabilni.
Oni pokazuju da građani i nadalje imaju pozitivan stav prema Oružanim snagama, te da su ponosni na svoju vojsku. Smatraju da je uloga vojske u obrani zemlje od prijetnji nacionalnoj sigurnosti jako važna. Podržavaju sudjelovanje Hrvatske vojske u međunarodnim operacijama održavanja mira te ukidanja služenja obveznog vojnog roka.
To je za Oružane snage i političko vodstvo države pozitivno.
Zabrinjavajuće je što većina građana i nadalje smatra da vojska nije depolitizirana, s čim se ne slažu ispitani časnici. Alarmantno je da i građani i časnici smatraju da je za napredovanje u časničkoj karijeri potrebna stranačka ili politička potpora. To smatra čak 78,8 posto ispitanih časnika!
Nad tim podatkom se sve relevantne političke strukture u državi itekako moraju zamisliti.
Obje kategorije ispitanika smatraju da su odnosi civilnih i vojnih vlasti zadovoljavajući, no za razliku od časnika građani smatraju da civilno društvo nije dovoljno uključeno u nadzor Oružanih snaga.

Najlošija slika

Reforma Oružanih snaga u istraživanju je dobila pozitivnu ocjenu te se smatra da je u odnosu na razdoblje Domovinskog rata vojska tehnički opremljenija, a njezini pripadnici obrazovaniji. No, časnici i časnice koji imaju nabolji uvid u stanje u vojsci smatraju da je borbena spremnost Hrvatske vojske slabija danas nego prije 16 godina u vrijeme Domovinskog rata, te da su vojnici danas manje domoljubni i spremni na žrtvu nego u vrijeme rata!
Najlošiju sliku o Oružanim snagama imaju ispitani članovi veteranskih udruga te Udruga obitelji poginulih, zatočenih i nestalih.
Oni provedene reforme unutar Oružanih snaga smatraju izrazito negativnim, a na pripadnike Oružanih snaga gledaju kao na plaćenike koji služe Amerikancima, dok je borbena spremnost države sve slabija.

Infografika

hv1_grafika


- Tiskani tekst u pdf formatu: Jutarnji list, 3. siječnja 2011., str. 2-3.
- Tekst na portalu Jutarnji.hr: http://www.jutarnji.hr/casnici-priznali--dobre-veze-u-stranci-znace-i-vise-cinove-/915121/


Istraživanje: Pravi Hrvat nije bahat i ne mora baš biti katolik

Autor: Krešimir Žabec  / Objavljeno: 04.01.2011

Nadnaslov: Nacionalni identitet je važan, ali...
Drugi dio istraživanja: Građani smatraju da pravi Hrvati moraju poštovati političke institucije i zakone te da
   Hrvatska može puno naučiti od drugih zemalja
Hrvatski vojnici: Građani ih doživljavaju kao ponosne, hrabre i domoljubne
Skromni stavovi: Ne smatramo da smo superiorni i da se Hrvatsku previše kritizira


Trogodišnje istraživanje provedeno je među 3420 građana, 596 časnika i časnica te 147 kadeta

ZAGREB - Hrvatskim građanima, časnicima i kadetima iznimno je važan nacionalni identitet, doživljavaju se pripadnicima hrvatske nacije i s njom se poistovjećuju. Važna im je teritorijalna pripadnost, a najmanje im je važna ona europska. Većina njih i u budućnosti se vidi ponajprije Hrvatima, a tek potom Europljanima. Pokazuju to rezultati trogodišnjeg istraživanja koje su proveli Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane.

Tri kategorije

Istraživanje je provedeno među 3420 građana, 596 časnica i časnika te 147 kadeta. Jutarnji list objavljuje drugi do istraživanja u sklopu projekta Hrvatska vojska - hrvatsko društvo. Danas objavljujemo rezultate istraživanja o hrvatskom nacionalnom identitetu i identitetu Hrvatske vojske.
Iako su ponosni na svoj nacionalni identitet, sve tri kategorije ispitanih gaje kritičko domoljublje prema naciji. Protive se određenim političkim odlukama, kritiziraju Hrvatsku itd. Osim toga, ne slažu se s odrednicama nekritičkog domoljublja. Većina ne smatra da je hrvatska nacija superiorna, da su odluke uvijek moralno ispravne te da se Hrvatsku previše kritizira. Po pitanju internacionalizma ispitanici su mnogo konzervativniji. Tako samo malo više od 20 posto kadeta i 30 posto građana smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorenija prema strancima. No, većina ispitanih ipak smatra da Hrvatska može puno toga naučiti od drugih zemalja.
Prema rezultatima, građani smatraju da pravi Hrvati moraju znati govoriti hrvatski jezik, imati hrvatsko državljanstvo, osjećati se Hrvatima i poštovati hrvatske političke institucije i zakone.

Vojnici su religiozni

Manje je pak za nacionalno određenje važno da su rođeni u Hrvatskoj, da imaju pretke u Hrvatskoj i da su katolici. Ove osobine kao najvažnije prevladavaju i u odgovorima koje osobine mora imati pravi hrvatski vojnik. Osim njih, prema mišljenju građana, časnika i kadeta, hrvatski vojnik mora biti discipliniran, kolegijalan, poštivati zapovijedi nadređenih, posjedovati vojne vještine i pridržavati se vrijednosti OS-a u privatnom životu.
Časnici i kadeti osjećaju veliku privrženost Oružanim snagama, drago im je i važno da su u vojsci i ta ih pripadnost ne sputava i ne nervira. Prema rezultatima rijetko kritiziraju Oružane snage. Pripadnike Oružanih snaga građani doživljavaju kao ponosne, domoljubne, religiozne, hrabre, konzervativne itd.

Infografika

hv2_grafika

- Tiskani tekst u pdf formatu: Jutarnji list, 4. siječnja 2011., str. 10.
- Tekst na portalu Jutarnji.hr: http://www.jutarnji.hr/istrazivanje--pravi-hrvat-nije-bahat-i-ne-mora-bas-biti-katolik/915522/

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro