Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Objavljena monografija CRKVA I VUKOVARSKI FRANJEVCI


U izdanju Franjevačkog samostana Vukovar i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Vukovar u travnju 2011. godine  objavljena je monografija fra Ivice Jagodića Crkva i vukovarski franjevci
 

vu_fra_naslovna

"... fra Ivica Jagodić uspio je u ovoj knjizi sažeti i na vizualno atraktivan način čitateljima opisati tri stoljeća dugu i sadržajnu baštinu franjevačke prisutnosti u Vukovaru." - Iz uredničkog slova prof. dr. sc. Dražena Živića



fra Ivica Jagodić
CRKVA I VUKOVARSKI FRANJEVCI

Nakladnici
Franjevački samostan Vukovar
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Vukovar

Urednik
prof. dr. sc. Dražen Živić

Recenzenti
prof. dr. sc. Vine Mihaljević
fra Vatroslav Frkin

Vukovar, 2011. - Str. 264.

 

- Naslovnica / Impresum i kazalo / Uredničko slovo / Pogovor 
- Predstavljena monografija CRKVA I VUKOVARSKI FRANJEVCI


Iz recenzija

Jednostavnom povijesnom i pastoralnom naracijom te govorom slika, ova monografija posreduje franjevačko poslanje i služenje Bogu i čovjeku te franjevačku ulogu u očuvanju i stvaranju hrvatskog katoličkog identiteta tijekom stoljeća a posebice za vrijeme srpske agresije na Vukovar kada su franjevci zajedno s hrvatskim narodom trpjeli, protjerani iz Vukovara i odvedeni u srpske koncentracijske logore, zajedno bili u progonstvu i vratili se u uništeni grad kako bi ga zajedno duhovno i materijalno obnavljali. Stoga je ova dojmljiva monografija otvorena i živa memorija u kojoj su sv. Bono, premda izgorjeli, snažnije prisutan u srcima Vukovaraca; nanovo podignuti crkveni zvonici, snažniji su znak i poziv na molitvu; stare knjige franjevačke knjižnice, „ranjene“, snažnije pričaju i Vukovarci, premda s dubokim ranama rata, vjeruju, svjedoče i žive upravo jer postaju članovima žive jezgre franjevačke župne zajednice. Franjevci svećenici i njihove žive zajednice vjernika otvaraju nadu i jesu nada Vukovara, što ova knjiga nedvojbeno i pokazuje: Vukovar živi.
Monografija Crkva i vukovarski franjevci je stručna knjiga u kojoj se prepoznaje dinamička franjevačka župna zajednica kao prototip duhovno-pastoraIne i moralne obnove Vukovaraca s jedne strane, a s druge pak strane sakralna obnova franjevačkog samostana i crkve kao prototip materijalne obnove hrvatske kulturne baštine nakon srpske agresije na grad Vukovar prije dva desetljeća. Pastoralno-duhovna obnova ostvaruje se pomoću aktivne i dinamične jezgre župne zajednice evangelizacijom i katehezom pojedinih dobnih uzrasta vjernika, a u obnovi sakralne arhitekture uključene su sve relevantne kulturne ustanove Republike Hrvatske. Stoga je u svakom pogledu preporučujem za objavljivanje.

Prof. Dr. sc. Vine Mihaljević

U Vukovaru s Ijudima borave već od 13. stoljeća sve do danas franjevci. Crkva sv. Filipa i Jakova, te uz nju dograđen samostan, vjekovni su svjedoci vjerskog i kulturnog života u Vukovaru. U opisu crkve i samostana autor se služio već izdanim djelima mnogih autora. Izvjesni broj stranica posvećen je pastoralnom djelovanju u vukovarskoj župi čega je autor i sâm svjedok kao aktualni župnik. Kratka poglavlja, primjereni naslovi, obilni slikovni prilozi kao i lagan stil potiču čitatelja da djelo pročita u jednom dahu. To je, naime, najveća vrijednost ove monografije fra Ivice Jagodica.

Fra Vatroslav Frkin


Kazalo

Uredničko slovo (prof. dr. sc. Dražen Živić)

1. O Vukovaru

2. Franjevci u Vukovaru
2.1. Povijesna prisutnost
2.2. Franjevci u Domovinskom ratu
2.3. Vukovarski franjevci u logorima
2.4. Povratak u Vukovar
2.5. Pastoralno djelovanje franjevaca danas

3. Samostan i crkva sv. Filipa i Jakova
3.1. Oltari, slike, kipovi, inventar, uređenje i obnova
3.2. Samostanska blagovaonica
3.3. Samostanska knjižnica i arhiv
3.4. Glazbeni arhiv
3.5. Ostalo samostanako blago i vrijednosti
3.6.Obnova crkve i samostana
3.7. Dar za Vukovar
3.8. Pastoralni centar sv. Bone i Dom sv. Franje
3.9. Kapele, kapelice i križevi

4. Štovanje sv. Bone u Vukovaru

5. Štovanje „Ranjenog Isusa” iz Vukovara

6. Istina o Vukovaru i spomenici posvećeni žrtvama Domovinskog rata

7. Pogovor (fra Željko Železnjak, provincijalni ministar)

8. Literatura i izvori

Zahvala


- Predstavljena monografija CRKVA I VUKOVARSKI FRANJEVCI

Novogodišnja čestitka Instituta za 2011.


pilar_cestitka

Sporazum o suradnji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Instituta Ivo Pilar


Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić potpisao je s ravnateljem Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Vladom Šakićem Sporazum o suradnji u Rektoratu Hrvatskog katoličkog sveučilišta 27. siječnja 2012.
 
sporazum_1_ sporazum_2_ sporazum_3_ sporazum_4_
 
Uzajamno povezivanje znanstveno-nastavnih i znanstvenih djelatnika radi izvođenja nastave na sveučilišnim studijskim programima, provedba zajedničkih znanstveno-istraživačkih projekata, izdavanje i razmjena znanstvenih publikacija, organizacija mogućih zajedničkih interdisciplinarnih poslijediplomskih (doktorskih i specijalističkih) studija samo su neka od područja u kojima će Hrvatsko katoličko sveučilište surađivati s Institutom Ivo Pilar


- Unicath.hr: Potpisan Ugovor o suradnji između Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Instituta "Ivo Pilar"



UZ DAN INSTITUTA 2011. >>> 20 godina istraživanja Instituta Ivo Pilar


640dpi

- Temeljne odrednice rada i djelovanja Instituta / Znanstvena misija i razvoj hrvatskog društva / Oko 200 znanstvenih projekata u 20 godina znanstvenih istraživanja / Znanstveno publiciranje: časopisi, zbornici, studije, posebna i izdanja u suradnji / Digitalizacija  i dostupnost znanstvenih istraživanja / Poruka za planiranje hrvatske budućnosti

lnstitut društvenih znanosti Ivo Pilar znanstvena je institucija u području društvenih i humanističkih znanosti. Područja su djelovanja lnstituta znanstvena istraživanja, znanstveno nakladništvo, javno predstavljanje znanstvenih postignuća, međunarodno razmjena znanstvenih informacija, sudjelovanje u akademskoj nastavi i drugim aktivnostima koje su usko povezane s područjem rada lnstituta. Institut je utemeljen 26. studenog 1991. odlukom Skupštine Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom "Institut za primijenjena društvena istraživanja". Sukladno Zakonu o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti 1993. postao je javni institut Republike Hrvatske. Odlukom Upravnog vijeća od 18. veljače 1997. godine preimenovan je u "Institut društvenih znanosti lvo Pilar". Nazvan je prema hrvatskom znanstveniku i publicistu dr. sc. lvi Pilaru koji je imao neprocjenjivu ulogu u razvoju društvenih i humanističkih disciplina u nas.

Prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar uz 20. obljetnicu njegova utemeljenja i djelovanja

poster_430dpi glas_nsk_ravnatelj

 
Temeljne odrednice rada i djelovanja Instituta

Nekoliko je temeljnih odrednica koje Institut Pilar čine posebnim ne samo u hrvatskom nego i u regionalnom, postsocijalističkom okruženju.

1.

Institut je osnovan temeljem inicijative skupine hrvatskih znanstvenika iz društvenog i humanističkog područja neposredno nakon uspostave hrvatske neovisnosti i demokratskog poretka. Tu inicijativu poduprlo je Zagrebačko sveučilište i Ministarstvo znanosti što nas je od početka poticalo da se organizacijski, mrežnim ustrojem područnih i funkcionalnih centara, razvijamo kao nacionalni institut u području društvenih i humanističkih znanosti sukladno sličnim znanstvenim institucijama u okviru Europske Unije i SAD-a. Drugim riječima, Institut je otpočetka usporedno razvijao i nacionalnu i globalnu dimenziju svojega znanstvenog djelovanja.

2.

Druga je temeljna odrednica multidisciplinarnost i interdisciplinarnost u pristupima istraživanju u području društvenih i humanističkih znanosti. Sama činjenica da znanstvenici i znanstveni novaci Instituta, kojih je trenutačno 107, profesionalno usmjerenje crpe iz 16 različitih znanstvenih polja od kojih je 10 u području društvenih, 5 u području humanističkih i 1 u području medicinskih znanosti, nedvojbeno podupire navedenu odrednicu. Temeljni cilj koji smo takvom orijentacijom planirali postići jest mogućnost teorijski i metodološki kvalitetnih istraživanja različitih i najsloženijih društvenih pojava, što smo prema mnogim javnim priznanjima i uspjeli. S druge strane, na temelju takve orijentacije i postignuća postali smo komplementarni sa sličnim vodećim institutima u najrazvijenijim zemljama zapadne civilizacije, što nam olakšava pristup međunarodnim projektima i znanstvenu razmjenu informacija.

3.

Treća se odrednica odnosi na institutsko usmjerenje k razvoju sukladnog odnosa između znanstvenih istraživanja i akademske nastave. Danas je, stoga, velika većina znanstvenika i velik broj znanstvenih novaka uključen u akademsku nastavu. Osim toga, sudjelovali smo u stvaranju nekih visokoškolskih studija, fakulteta pa čak i jednog sveučilišta.

4.

Četvrta je odrednica sustavno poticanje razvoja i razvijanje mladih znanstvenika te njihovo uključivanje u sve vrste znanstvenih djelatnosti. Tome u prilog nedvojbeno govori činjenica da ih je u zadnjih desetak godina gotovo stotinu magistriralo i doktoriralo u okviru rada u Institutu.

5.

Peta, ali nikako najmanje važna odrednica jest znanstveno publiciranje. O kvaliteti, tematskoj različitosti i dosezima naših objavljenih znanstvenih istraživanja može se doznati na našem internetskom portalu jer smo sve naše znanstvene uratke učinili dostupnim javnosti.


 
Znanstvena misija i razvoj hrvatskog društva

Institut, sukladno navedenim odrednicama i posebnostima, obavlja svoju znanstvenu misiju u okviru nacionalne znanstvenoistraživačke strategije te prioriteta EU-a u području društvenih i humanističkih znanosti. U takvom kontekstu važnost i korisnost našeg djelovanja ovisi o dva sklopa činjenica. Prvi se odnosi na značenje koje se pridaje znanosti u cijelosti u hrvatskom društvu te u skladu s time društvenoj i humanističkoj znanosti posebno. Drugi sklop odnosi se na primjenjivost naših znanstvenih postignuća. Kako znamo, metaforički rečeno, znanstvena postignuća i društveni procesi u Hrvatskoj još su uvijek više "u svađi" nego u "skladnom braku" zbog čega su društveni procesi osiromašeni, a mi znanstvenici uskraćeni za provjere primjenjivosti većine naših znanstvenih postignuća.

Unatoč tome, osobno smatram da je i taj odnos proces sam po sebi te da samo upornim i kvalitetnim radom možemo utjecati da se promjeni u skladu s našim očekivanjima. Drugim riječima, mi u Institutu Pilar sustavno ispunjavamo svoju temeljnu znanstvenu misiju i time sudjelujemo u razvoju hrvatskog društva, ali istodobno dijelimo i razočaranje s našim kolegama u pogledu niskog statusa koji se pridaje znanosti i znanstvenicima, što se posebno ogleda u relativno slaboj zastupljenosti rezultata znanstvenih istraživanja u nacionalnim i lokalnim strategijama razvitka.

 
Oko 200 znanstvenih projekata u 20 godina znanstvenih istraživanja

U dvadeset godina među dvjestotinjak projekata različitog tematskog karaktera i složenosti teško je izdvojiti nekoliko najvažnijih projekata. Radije bih pobrojao tematska područja koja su bolje pokrivena i u okviru kojih su objavljena znanstvena postignuća iz tih projekata. To su socijalni, nacionalni i kulturni identitet, javno mišljenje i masovni mediji, kvaliteta življenja, urbane, ruralne, populacijske, religijske, tehnološke studije, obrazovanje i ljudski potencijali, integralna održivost i održivi razvoj, ratni sukobi i njihove posljedice, obitelj, djeca i mladi, demokracija i dobra uprava, lokalni razvoj i lokalna povijest, migracije, međuljudske razlike, život i djelo Ive Pilara itd.

Veći broj projekata imao je strateški nacionalni karakter, a svakako treba spomenuti i dugogodišnji kontinuitet provedbe i sudjelovanja u međunarodnim projektima do razine sedmog okvira EU-a u koji smo trenutačno uključeni s dvama projektima.

Kada je riječ posebno o projektima iz područja humanističkih znanosti, dosad su prevladavali projekti iz povijesti, sociokulturne antropologije i religijskog područja, a književnost je zastupljena u projektu "Odnos kultura-društvo u hrvatskoj modernizaciji" koji vodi dr. sc. Ivan Rogić.

 
Znanstveno publiciranje: časopisi, zbornici, studije, posebna i izdanja u suradnji

Osim časopisa Društvena istraživanja odnedavno Institut izdaje i časopis Pilar za društvene i humanističke studije s kojim uz društvena istraživanja popunjavamo cjelokupni mozaik tema kojima se istraživački bavimo. Cilj nam je razviti i taj časopis do iste razine. A što se tiče drugih publikacija u posljednje vrijeme razvijamo uz poznate biblioteke Zbornici i Studije posebne biblioteke u okviru naših područnih i funkcionalnih centara.

Želim, međutim, ovdje istaknuti da je nakladnička djelatnost u Institutu najviše opterećena nedostatnim novčanim sredstvima zbog čega ne možemo često prikladno objaviti vrijedna empirijska postignuća, a s obzirom na to da nismo trgovačko društvo, tu situaciju ne možemo znatnije sami poboljšati. Stoga, naši budući planovi uvelike ovise o stanju u izdavaštvu u cjelini te o tome kako će nadležne državne institucije financirati znanstveno izdavaštvo.

 
Digitalizacija  i dostupnost znanstvenih istraživanja

Uz objavu znanstvenih postignuća, kao posebno važno nameće se i pitanje njihove dostupnosti u sklopu nacionalnih i međunarodnih informacijskih sustava. U tom kontekstu kada je Institut Pilar sklapao Sporazum o suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu istaknuo sam važnost digitalizacije tiska i njegove dostupnosti putem informacijskih sustava za kulturnu i znanstvenu javnost te usporedio to s važnošću izgradnje hrvatskih autocesta u geopolitičkom smislu.

Naš sporazum odnosi se na suradnju u primarnom području NSK-a, a to je pohranjivanje i uporaba vrijednih znanstvenih publikacija, ali i u području cjeloživotnog učenja, organiziranja zajednički javnih skupova itd. Prvi Ugovor koji smo potpisali odnosi se na trajnu pohranu pisane baštine dr. Ive Pilara u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici koju su obiteljski nasljednici darovali Institutu u trajno vlasništvo. Nadam se da će i ta građa biti digitalizirana u dogledno vrijeme i time dostupna hrvatskoj i inozemnoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti...


 
Poruka za planiranje hrvatske budućnosti

Planovi za budućnost Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar povezani su s nacionalnom strategijom razvoja znanosti te s europskim prioritetima u području društvenih i humanističkih znanosti, a svoja relativno visoka očekivanja temeljimo na dosadašnjim postignućima i javnom značenju koje Institut ima u hrvatskom i međunarodnom kontekstu. Ta izjava biti će jasnija u kontekstu moje poruke na kraju:

U Hrvatskoj se naziru dvije perspektive koje bi mogle bitno odrediti i kulturnu i znanstvenu scenu u budućnosti. Jedna ima ishodište u naslijeđenoj totalitarnoj baštini s prepoznatljivim akterima, dok druga teži k usklađivanju hrvatske razvojne matrice s europskim integracijama. Problem je što nas i iz nekih europskih središta potiču da napravimo korak unatrag u Hrvatskoj kako bismo napredovali u Europi, što ohrabruje aktere s totalitarnim predznakom. Dužnost je nas znanstvenika, a posebice iz društvenog i humanističkog područja, razumijevati, predviđati i objašnjavati te procese te na tome temeljiti prijedloge za strategije razvitka. Dužnost je političara, s druge strane, da znanje stečeno putem naših istraživanja ugrade u procese koji će odrediti hrvatsku budućnost u europskom i globalnom kontekstu. Institut Pilar i njegova postignuća doživljavam dijelom tih procesa i jednim od temelja za planiranje hrvatske budućnosti.

 

Prof. dr. sc. Vlado Šakić


- Svečana akademija u povodu 20. obljetnice Instituta Ivo Pilar

>>> POVIJEST INSTITUTA IVO PILAR

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Novi broj (104) i uredništvo časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA


Iz tiska izašao posljednji broj časopisa Društvena istraživanja za 2009. godinu. Broj potpisuje novo uredništvo na čelu s glavnom urednicom dr. sc. Renatom Franc. Svi radovi u 104. broju prihvaćeni su za objavljivanje u vrijeme mandata glavne urednice dr. sc. Maje Štambuk. Presudan pomak u unapređenju časopisa novo uredništvo očekuje i od skorog prijelaza na programsku platformu Open Journal System.

di_104
NOVO UREDNIŠTVO ČASOPISA "DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA"
Glavna i odgovorna urednica: Renata FRANC
Izvršna urednica: Gabrijela SABOL
Uredništvo: Andreja BRAJŠA-ŽGANEC, Ljiljana DOBROVŠAK, Goran MILAS, Anka MIŠETIĆ, Nenad POKOS, Lynette ŠIKIĆ-MIĆANOVIĆ, Maja ŠTAMBUK, svi iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (Hrvatska); Hans-Peter BLOSSFELD, Otto-Friedrich-Universität Bamberg (Njemačka), Alex HASLAM, University of Exeter (Velika Britanija), David PICARD, Universidade Nova de Lisboa (Portugal), Andreas ZICK, Universität Bielefeld (Njemačka)

- Sadržaj, sažeci, ključne riječi i puni tekstovi br. 104
- O časopisu Društvena istraživanja

 

Riječ urednice dr. sc. Renate Franc

Na početku mandata novo uredništvo zahvaljuje svima koji su utemeljili i 18 godina razvijali časopis Društvena istraživanja. Kvaliteta i ugled časopisa obvezuju nas i potiču na to da časopis unapređujemo i dalje. Od mogućih unapređenja ponajprije ističemo veći utjecaj časopisa u domaćoj i, posebno, međunarodnoj znanstvenoj zajednici te povećanje društvene relevantnosti i aktualnosti. Oboje podrazumijeva daljnje povećanje i ujednačavanje kvalitete objavljenih radova.
Vjerujem da će nam u ostvarenju ovih ciljeva, odmah na početku, uz domaće članove uredništva, pomoći i novi međunarodni članovi te nove upute za autore i recenzente koje pripremamo. Presudan pomak očekujemo i od skoroga prijelaza na programsku platformu Open Journal System, za što je dosadašnje uredništvo pod vodstvom glavne urednice Maje Štambuk već obavilo potrebne pripreme.
Za daljnja unapređenja časopisa, uz trud uredništva, nužni su kvalitetni radovi i zainteresirani čitatelji. Stoga autore pozivamo na to da nam šalju društveno relevantne, teorijski utemeljene i metodološki korektne radove, a recenzente da budu još zahtjevniji, pa time i korisniji autorima. Čitatelje pozivamo na što češće posezanje za časopisom kao pouzdanim izvorom spoznaja i činjenica o društvenim pojavama, kao i informacija o suvremenim teorijskim i metodološkim pristupima u društvenim i humanističkim znanostima.
Polazeći od uvjerenja da svi zajedno – autori, recenzenti, uredništvo i izdavač – težimo što kvalitetnijim, utjecajnijim i raznovrsnijim radovima, s krajnjim ciljevima unapređenja hrvatskih društvenih i humanističkih znanosti, njihove međunarodne afirmacije te primjene znanstvenih spoznaja u rješavanju društvenih problema i oblikovanju mjera, radujemo se budućoj suradnji.


Sadržaj 104. broja

Renata Franc: Riječ urednice
Zlatan Krajina, Tena Perišin: Digitalne vijesti: mediji, tehnologija i društvo
Karmen Erjavec, Melita Poler Kovačič: Nova konfiguracija granica – nova podjela Europe? Medijska reprezentacija ulaska Slovenije u schengenski režim
Zvonimir Galić, Željko Jerneić, Marija Belavić: O svecima i superherojima: provjera Paulhusova modela socijalne poželjnosti
Slavica Šimić Šašić, Mira Klarin: Varanje u srednjim školama u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini
Darko Polšek: Tko je pobijedio u znanstvenim ratovima?
Snježana Prijić-Samaržija, Ivanka Avelini Holjevac, Marko Turk: Žene u znanosti: stakleni strop
Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Zvjezdana Prizmić, Renata Franc: Dobne i spolne razlike u strategijama regulacije raspoloženja
Dina Šverko: Emocije u kontekstu dimenzija individualizma i kolektivizma
Tamara Martinac Dorčić, Marta Ljubešić: Psihološka prilagodba roditelja na dijete s kroničnom bolesti
Sara Ursić: Mjesta i nemjesta u suvremenim konceptualizacijama prostora
Danijel Vojak: Inicijativa Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva za reguliranje "ciganskoga pitanja" u Hrvatskoj i Slavoniji potkraj XIX. st.
Ivo Turk, Marijan Jukić: Promjene u obrazovnoj strukturi stanovništva Karlovačke županije (1981. – 2001.)
Ljiljana Kordić: Odnos prema radu u srpskoj državnoj upravi
RECENZIJE I PRIKAZI

OTVORENE KARTE INSTITUTA IVO PILAR


U povodu 20. obljetnice Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar kao posebnu ediciju Institut je objavio snop od 56 igraćih karata koje sadrže pregnantne informacije o njegovoj djelatnosti i radu u jubilarnom razdoblju. - Urednici: Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Goran Milas, Anka Mišetić, Mirjana Paić-Jurinić i Zlatko Rebernjak. - Koncepcija i oblikovanje: Zlatko Rebernjak, FORMA ULTIMA. - Sadržaj: >>> Grupni portret zaposlenika Instituta 2011. >>> Administrativno središte i područni centri Instituta >>> Fukcionalni centri Instituta >>> Nakladništvo Instituta >>> Skupovi Instituta >>> Projekti i knjižnica Instituta >>> Bibliografija Instituta >>> Nagrade i priznanja Instituta >>> Zaposlenici po znanstvenim poljima i akademskim stupnjevima >>> Pregled zaposlenika >>> Biografija dr. Ive Pilara; ravnatelj i pomoćnica ravnatelja; impresum >>> 56 otvorenih karata Instituta
povecalo

karte

 



Grupni portret zaposlenika Instituta 2011.

k-1


Administrativno središte i područni centri Instituta

k-2


Fukcionalni centri Instituta

k-3

k-4



Nakladništvo Instituta

k-5

k-6


Skupovi Instituta

k-7


Projekti i knjižnica Instituta

k-8


Bibliografija Instituta

k-9


Nagrade i priznanja Instituta

k-10


Zaposlenici po znanstvenim poljima i akademskim stupnjevima

k-11


Pregled zaposlenika

k-12

k-13


Biografija dr. Ive Pilara; ravnatelj i pomoćnica ravnatelja; impresum

k-14


56 otvorenih karata Instituta
povecalo

k-56


- Koncepcija i oblikovanje: Zlatko REBERNJAK, Grafički studio FORMA ULTIMA, Zagreb









































 

Potpisan Sporazum o suradnji Sveučilišta u Dubrovniku i Instituta Ivo Pilar


Rektor prof. dr. sc. Mateo Milković potpisao je s ravnateljem Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Vladom Šakićem Sporazum o suradnji u Rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku 12. rujna 2011.
 

du_sporazum_1 du_sporazum_2


Na potpisivanju Sporazuma uz rektora Sveučilišta prof. dr. sc. Matea Milkovića i ravnatelja Instituta prof. dr. sc. Vlade Šakića bili su i prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Vlatko Lipovac, voditelj dubrovačkog područnog centra Instituta dr. sc. Vinicije Lupis, glavni urednik časopisa Pilar dr. sc. Zlatko Matijević i znanstveni suradnik Instituta dr. sc. Zlatko Hasanbegović

Uzajamno povezivanje znanstveno-nastavnih i znanstvenih djelatnika radi izvođenja nastave na sveučilišnim studijskim programima, provedba zajedničkih znanstveno-istraživačkih projekata, izdavanje i razmjena znanstvenih publikacija, organizacija mogućih zajedničkih interdisciplinarnih poslijediplomskih (doktorskih i specijalističkih) studija samo su neka od područja u kojima će Sveučilište u Dubrovniku surađivati s Institutom Ivo Pilar.

>>> Sporazum o suradnji Sveučilišta u Dubrovniku i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Nacrt

- Sveučilište u Dubrovniku: Potpisan Sporazum o suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, 12. rujna 2011. 
- Portal Oko: Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ivo Pilar potpisali sporazum o suradnji, 12. rujan 2011.

>>> Potpora projektu znanstvene monografije Dubrovnika
>>> Područni centar Dubrovnik

Otvorenje Područnog centra Instituta Pilar u Dubrovniku


Svečano otvorenje Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Dubrovniku održat će se u subotu, 28. svibnja 2011. u 17,30 sati na adresi Od Kaštela 11

du_poziv_a

Djelatnosti i postignuća Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Područnog centra Dubrovnik predstavit će:

prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta i
dr. sc. Vinicije Lupis, voditelj Područnog centra Dubrovnik

Mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, blagoslovit će prostorije Područnog centra Instituta Pilar u Dubrovniku


- Pozivnica

- Prof. dr. sc. Vlado Šakić u povodu početka rada Područnog centra Dubrovnik

Potpora projektu znanstvene monografije Dubrovnika


Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić sastao se 13. rujna 2011. s ravnateljem Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Vladom Šakićem i voditeljem Područnog centra Instituta u Dubrovniku dr. sc. Vinicijem Lupisom te znanstvenim suradnicima Instituta dr. sc. Zlatkom Matijevićem i dr. sc. Zlatkom Hasanbegovićem
 

pilar_dubrovnik Predstavnici Instituta prezentirali su gradonačelniku projekt izrade znanstvene monografije Dubrovnika za čiju su provedbu angažirali najistaknutije hrvatske povjesničare, antropologe, urbaniste, sociologe, geografe, ekonomiste i druge stručnjake čiji je zadatak predstaviti novo viđenje Dubrovnika kroz tri sastavnice – prostora, ljudi i identiteta


Gradonačelnik je pohvalio sporazum o suradnji koji je Institut Ivo Pilar potpisao sa Sveučilištem u Dubrovniku, istaknuvši kako je to korak naprijed u razvoju Dubrovnika kao sveučilišnog i znanstvenog grada.

Ravnatelj Šakić kazao je kako je to logičan nastavak djelovanja Instituta u Dubrovniku, u kojem je njihovo djelovanje uvijek nailazilo na potporu i otvorena vrata.

Predstavnici Instituta prezentirali su gradonačelniku projekt izrade znanstvene monografije Dubrovnika za čiju su provedbu angažirali najistaknutije hrvatske povjesničare, antropologe, urbaniste, sociologe, geografe, ekonomiste i druge stručnjake čiji je zadatak predstaviti novo viđenje Dubrovnika kroz tri sastavnice – prostora, ljudi i identiteta.

Gradonačelnik je kazao kako daje punu potporu svakom znanstvenom radu čija je tema Dubrovnik, a posebno ovakvim projektima s gotovo enciklopedijskim pristupom dubrovačkoj povijesnoj baštini i suvremenom Dubrovniku.

Sukladno proceduri, Grad Dubrovnik poduprijet će ovaj izvrstan projekt, naglasio je gradonačelnik te istaknuo želju da predstavnici Instituta Ivo Pilar monografiju predstave članovima kulturnih vijeća i Savjeta za baštinu, izvjestili su na službenim web stranicama Grada.


- Dubrovnik.hr: Grad će poduprijeti projekt interdisciplinarne znanstvene monografije Dubrovnika, 13. rujna 2011.
- Dubrovački.hr: Potpora projektu interdisciplinarne znanstvene monografije Dubrovnika, 13. rujna 2011.

 
>>> Potpisan Sporazum o suradnji Sveučilišta u Dubrovniku i Instituta Ivo Pilar
>>> Područni centar Dubrovnik

ECHO - prvi projekt Područnog centra Varaždin


Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec i doc. dr. sc. Toni Babarović u okviru rada novoosnovanog Područnog centra Varaždin Instituta Ivo Pilar sudjeluju kao eksperti u projektu ECHO - Education and Career Harmonisation Operations - Usklađivanje karijere i obrazovanja: IPA projekt komponenta IV. – Razvoj ljudskih potencijala – program Europske unije za Hrvatsku "Razvoj metodologije za stvaranje modularnih kurikuluma srednjih strukovnih škola i pilot modularnog kurikuluma"
 

echo_1


Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec i doc. dr. sc. Toni Babarović na okruglom stolu u ivanečkoj srednjoj školi

Posebnost projekta je da uvodi inovaciju - iznaći metodu kako uskladiti programe srednjih strukovnih škola s tržištem rada, rekla je voditeljica projekta Gordana Kokanović-Krušelj. Projekt bi trebao završiti krajem studenog, a vrijednost mu je oko 188 tisuća eura, što većinom financira Europska unija. - Radio Varaždin, 17. svibnja 2011.

Projekt je u sklopu IPA programa Europske unije koji provodi Gospodarska škola Varaždin u suradnji s projektnim partnerima i suradnicima. IPA - Instrument for Pre-Accession Assistance ili Instrument pretpristupne pomoći jest program pomoći za razdoblje od 2007. do 2013. godine putem kojeg se pruža podrška državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u procesu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva i provedbi pravne stečevine EU-a.

Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec i doc. dr. sc. Toni Babarović sudjeluju kao eksperti u izradi metodologije za izradu modularnih krurikuluma u srednjim strukovnim školama te pilot modularnog kurikuluma. Kroz projekt razvit će se modularni kurikulum za pomoć srednjim školama koje sudjeluju u projektu kako bi svoje obrazovne programe što bolje prilagodile potrebama tržišta rada i na taj način osigurale veću stopu zapošljavanja svojih učenika.

- Brošura projekta
- Web portal Echo projekta
- Područni centar Varaždin

Iz medija


- Predstavljen projekt ECHO, Radio Varaždin, 17. svibnja 2011.
- IVANEC: Programe strukovnih škola uskladiti sa zahtjevima tržišta rada!, Varaždinska županija - službeni web portal, 18. svibnja 2011.
- Programe strukovnih škola uskladiti sa zahtjevima tržišta, eVaraždin.hr, 18. svibnja 2011.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro