Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

In memoriam: Srećko Lipovčan


Riječ ravnatelja Instituta Ivo Pilar dr. sc. Vlade Šakića na posljednjem ispraćaju dr. sc. Srećka Lipovčana

Srećko Lipovčan rođen je u Zagrebu 1942. godine. Zagreb nije samo njegov rodni grad nego i mjesto iz kojeg je odlazio i vraćao mu se i u kojem se ostvarivao kao čovjek i intelektualac. Svoj ljudski, nacionalni i intelektualni identitet razvijao je, predstavljao i branio često u okolnostima u kojima je sloboda bila san, a ne stvarnost. U takvim vremenima poglavito ovisimo o sebi samima i ravnamo se prvenstveno prema svojoj savjesti. Zato i javna postignuća imaju posebnu težinu.

lipovcan

Dr. sc. Srećko Lipovčan
Zagreb, 1942.-2009.


Srećko Lipovčan prisutan je u hrvatskoj javnosti kao novinar već od ranih šezdesetih godina, kada je kao dvadesetogodišnjak objavljivao tekstove u nizu tadašnjih kulturnih listova i listova za mlade (Kolo, Vijenac, Prolog, Studentski list, Polet, Telegram) te se bavio novinarskim i uredničkim poslom na prvom i trećem programu tadašnjeg Radio-Zagreba. Uz posao novinara obrazovao se i završio povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zagreb je napustio 1972. godine i otišao u Njemačku. Do 1978. boravio je u Kölnu i Berlinu, gdje je studirao njemački jezik, slavistiku, povijest jugoistočne Europe i bizantistiku. Istodobno, ondje je nastavio djelovati kao radijski novinar te je u razdoblju do 1990. objavio više od tisuću i pol novinarskih i publicističkih tekstova. Krajem osamdesetih godina upisao je poslijediplomski studij  na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u polju znanosti o književnosti i 1999. stekao akademski stupanj doktora znanosti s tezom o mladom Ujeviću i njegovoj prozi. U tim prijelomnim godinama Srećko Lipovčan bio je intezivno prisutan u hrvatskoj javnosti kao novinar, povjesničar, sveučilišni profesor, kulturni djelatnik. Posebno je bio aktivan u Hrvatskom književnom društvu, Hrvatskom novinarskom društvu i Hrvatskoj izvještajnoj agenciji, a kao predavač na Hrvatskim studijima. Od 2000. godine do odlaska u mirovinu 2007. Srećko Lipovčan bio je zaposlen kao znanstvenik u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Bavio se kulturnom i političkom problematikom 19. i 20. stoljeća, povijesti medija, hrvatskim iseljeništvom te životom i djelom dr. Ive Pilara.

Iz ovog kratkog presjeka Srećkovog životnog puta razvidan je njegov široki intelektualni horizont i stalna težnja za osobnim usavršavanjem u svim područjima njegovih interesa. Srećko nijedno područje nije napuštao kada je prelazio na novo. Drugim riječima, on je svoje intelektualne interese neprestano širio i produbljivao, a teme kojima se bavio uvijek su bile aktualne i značajne za hrvatsku kulturnu, političku i društvenu zbilju. Stoga opus koji je ostavio iza sebe nije samo bogat nego i raznolik. Uz tisuće novinarskih uradaka autorom je sedam knjiga i jedanaest poglavlja u knjigama te urednikom pet knjiga. Objavio je šezdesetak znanstvenih i stručnih radova te sudjelovao na desetcima znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz znanstvenu, novinarsku i stručnu djelatnost obavljao je niz uredničkih poslova, inicirao je i sudjelovao u nizu izdavačkih projekata te preuzimao odgovorne dužnosti u tijelima kulturnih institucija s kojima je surađivao. Po djelu koje je ostavio iza sebe mogli bi mu pripisati značajno stariju dob od one u kojoj je umro.

U Institutu Pilar Srećko Lipovčan sudjelovao je u nizu projekata i drugih znanstvenih i stručnih djelatnosti. Visoka razina na kojoj ih je obavljao priskrbljivala je značajan ugled Institutu. Među tim projektima i djelatnostima nezaobilazno mjesto zauzima uređivanje dvaju godišnjaka Pilar i na tim temeljima pokretanje znanstvenog časopisa za društvene i humanističke studije Pilar. Osim toga uređivao je zbornike i bio gost urednik u časopisu Društvena istraživanja, a posebno valja naglasiti njegov organizacijski angažman na znanstvenim skupovima Instituta. Znanstveni projekt „Ivo Pilar – teoretičar hrvatske modernizacije“ nastavio je voditi i nakon odlaska u mirovinu, te Institut baštini njegova dosadašnja postignuća i ujedno preuzima obvezu završiti projekt na način kako ga je on zamislio. Časopis Pilar ostat će njegov svojevrsni spomenik u Institutu, a budući da je razvio vrijedan suradnički tim na čelu s kolegom i prijateljem Zlatkom Matijevićem, časopis će i dalje zauzimati mjesto pri vrhu publicističke djelatnosti u Institutu.

Svi koji su poznavali Srećka Lipovčana, a posebno znanstvenici i djelatnici Instituta Pilar, pripisuju mu brojne vrline među kojima su se dvije osobito isticale. Prva je njegov odgovoran odnos prema svakom poslu koji je obavljao, što je značajno nadilazilo razinu prosjeka. Druga je povezana s prvom, a odnosi se na njegovu ozbiljnost i preciznost u svakom poslu koje su poticajno djelovale na sve suradnike, a ponekad ih čak i plašile jer su im se činile nedostižnim. Zato njegov odlazak u mirovinu u Institutu nikako nije doživljen kao prestanak suradnje nego je prihvaćen kao formalna neumitnost, što je zapravo i bila. Srećko Lipovčan do svoje je smrti ostao znanstvenik u Institutu Pilar.

- Znanstvena bibliografija
- Posljednji ispraćaj

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro