Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Novi broj (105-106) časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA


Iz tiska je svibnja 2010. godine izašao br. 105-106 časopisa Društvena istraživanja. Tematski dio broja pod naslovom HRVATSKE VRIJEDNOSTI U TRANZICIJI: EUROPSKA STUDIJA VREDNOTA 1999.-2008. čine četiri rada na temelju podataka za Hrvatsku iz Međunarodnoga projekta European Values Study.

di_105-106 - Uz temu broja 105-106
- Sadržaj broja 105-106

UREDNIŠTVO ČASOPISA "DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA"
Glavna i odgovorna urednica: Renata FRANC
Izvršna urednica: Gabrijela SABOL
Uredništvo: Andreja BRAJŠA-ŽGANEC, Ljiljana DOBROVŠAK, Goran MILAS, Anka MIŠETIĆ, Nenad POKOS, Lynette ŠIKIĆ-MIĆANOVIĆ, Maja ŠTAMBUK, svi iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (Hrvatska); Hans-Peter BLOSSFELD, Otto-Friedrich-Universität Bamberg (Njemačka), Alex HASLAM, University of Exeter (Velika Britanija), David PICARD, Universidade Nova de Lisboa (Portugal), Andreas ZICK, Universität Bielefeld (Njemačka)

- Sadržaj, sažeci, ključne riječi i puni tekstovi br. 105-106
- O časopisu Društvena istraživanja

 


Uz temu broja 105-106


Tematski dio ovoga broja Društvenih istraživanja čine četiri rada, na temelju podataka za Hrvatsku iz Međunarodnoga projekta EVS. European Values Study projekt je s dugom prošlošću i velikim značenjem za kvantitativnu komparativnu metodologiju društvenih znanosti. Zamišljen kao projekt u kojembi se pokušale ocrtati vrijednosne konstante u svimeuropskim društvima, počeo je 1980. godine. Pregled teorijskih koncepata vrijednosti i dotadašnjih istraživanja i kvalitativna analiza zasnovana na metodi fokusnih grupa upotrijebljena je u konceptualizaciji anketnog istraživanja, koje je provedeno 1981. u deset zemalja Zapadne Europe. Anketni upitnik obuhvatio je niz pokazatelja koji su se odnosili na odnos prema raznimaspektima života i rada, socijalnu snošljivost i povjerenje, religioznost, odnos prema braku i obitelji, političke stavove i moralnost, društvenu solidarnost i demografske deskriptore ispitivanih osoba. U idućim godinama još 16 zemalja diljem svijeta provelo je svoja nacionalna istraživanja istim anketnim upitnikom, kako bi se ono usporedilo s početnih deset zemalja.

U sljedećim valovima empirijskoga prikupljanja podataka, koji su se provodili u vremenskim razmacima od devet godina, anketni je upitnik dopunjavan novimtemama, ali je sačuvao velik broj varijabli upotrijebljenih u prvom prikupljanju podataka i time omogućio vremensku usporedbu kojom bi se mogla opisati dinamika razvojnih promjena europskih zemalja s kraja 20. i početka 21. stoljeća. U novim valovima prikupljanja podataka broj zemalja sudionica rastao je 1990. godine sa 10 na 33 zemlje (uključujući SADi Kanadu), 33 zemlje 1999./2000. bez izvaneuropskih zemalja, a 2008. obuhvatio je 44 zemlje od Atlantika do Kavkaza, predstavljajući time najobuhvatniji projekt istraživanja vrijednosti europskoga prostora. Uz to valja napomenuti da seWorld Values Survey izdvojio kao zaseban projekt 1995., provodeći svoje empirijsko prikupljanje podataka od te godine također u pravilnim desetogodišnjim razmacima i ulazeći u međurazdoblje između prikupljanja podataka Europske studije vrijednosti.

Projekt je, kao i cijela komparativna znanost, napredovao umetodološkompogledu, pridonoseći razvoju komparativne metodologije, strategija testiranja invarijatnosti i hijerarhijskoga modeliranja te općenito spoznajama o mogućnostima komparacije u multinacionalnim projektima. Stoga je i posebnost četvrtoga vala EVS-a proizašla iz uočenih nedostataka prethodnih valova, pa sada uključuje puno probabilističko uzorkovanje u svimzemljama obuhvaćenima projektom i vrlo opsežnu proceduru verifikacije sadržajne valjanosti prijevoda upitnika na nacionalne jezike, kojom bi se trebalo smanjiti odstupanje rezultata istraživanja zbog metodoloških propusta. No osim razvoja metodologije, projekt je povećao i utjecaj društvenih znanosti na upravljačku praksu u mnogim zemljama, ali i pridonio povećanju integracije Europske unije kao skupa raznorodnih nacija i kultura koje se mogu integrirati jedino razumijevanjem osobitosti i poštivanjem različitosti.

Hrvatska u projektu sudjeluje od 1999. godine projektom Europska studija vrednota, što ga na Katoličkom bogoslovnom fakultetu vodi prof. dr. Josip Baloban, a od 2007. integriran je u znanstveni program Hrvatske vrijednosti u komparativnom kontekstu, koji koordinira prof. dr. Ivan Rimac. No kako projekt obuhvaća znatno širi opseg tema, oko njega se okupilo mnogo više suradnika s raznih područja društvenih znanosti. Iako je u odnosu na ukupnu povijest ovoga projekta hrvatsko sudjelovanje relativno kratko, anketno mjerenje provedeno 2008. označilo je ulazak u razdoblje u kojem, napokon, imamo priliku ne samo uspoređivati se s drugim europskim zemljama nego i provjeriti koje su društvene promjene nastupile od završetka Domovinskog rata do danas i jesmo li i u kojoj mjeri u mirnodopskim uvjetima napredovali. Ova vremenska komparacija čini se posebno važnom jer opisuje razdoblje pristupanja Europskoj uniji, koje je trebalo intenzivirati društvene reforme. Stoga će komparacije koje su omogućene ovim istraživanjem moći pokazati kakve su i kolike promjene hrvatskoga društva.

Radovi obuhvaćeni ovim brojem Društvenih istraživanja tek naznačuju sve bogatstvo tema i pristupa, koje će se tek pojaviti s novimanalizama. U ovoj fazi međunacionalno uspoređivanje još nijemoguće, jer nije završio vrlo opsežan posao integracije nacionalnih podataka u zajedničku bazu, ali radovi koji se pojavljuju u ovom broju ipak pokazuju kakve se sve teme i koji pristupi – komparativni ili kontemporalni – mogu očekivati od analize empirijskih podataka ovoga projekta.

Ivan Rimac



Sadržaj broja 105-106

Ivan Rimac: Uz temu - HRVATSKE VRIJEDNOSTI U TRANZICIJI: EUROPSKA STUDIJA VREDNOTA 1999.-2008.
Gordan ČRPIĆ, Siniša ZRINŠČAK: DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. i 2008. GODINE
Goran MILAS: SMRT U OBITELJI I RELIGIOZNOST
Ivan RIMAC, Lea ZOREC, Jelena OGRESTA: ANALIZA DETERMINANTI ODAZIVA U ANKETNOM ISTRAŽIVANJU EUROPSKE STUDIJE VRIJEDNOSTI
Gordan ČRPIĆ, Irena SEVER, Damir MRAVUNAC: ŽENE I MUŠKARCI: EGALITARNOST NA EGZISTENCIJALNOJ I KOLIZIJA U SVJETONAZORSKOJ RAVNI
Tihana JAŠAREVIĆ, Zdravka LEUTAR: SAMOPERCEPCIJA DRUŠTVENOG POLOŽAJA INVALIDA DOMOVINSKOG RATA
Maja TADIĆ: PREGLED NEKIH ISTRAŽIVANJA U KONTEKSTU SUBJEKTIVNE DOBROBITI
Đurđica ŽUTINIĆ, Damir KOVAČIĆ, Ivo GRGIĆ, Jerko MARKOVINA: PERCEPCIJA KVALITETE ŽIVLJENJA I NAMJERE O ODLASKU IZ RURALNIH SREDINA
Juan Carlos CHECA OLMOS, Ángeles ARJONA GARRIDO: Rezidencijalna segregacija u miješanim gradovima u Španjolskoj. Slučaj Almerije
Jasna JUSTINIĆ, Gordana KUTEROVAC JAGODIĆ: ODJEĆA (NE) ČINI ADOLESCENTA: SAMOPOIMANJE I POTROŠAČKA UKLJUČENOST U KUPOVINU ODJEĆE S MARKOM
Sanja SMOJVER-AŽIĆ, Tamara MARTINAC DORČIĆ: POVEZANOST OSOBINA LIČNOSTI I NEKIH KARAKTERISTIKA OBITELJSKOGA FUNKCIONIRANJA SA PSIHIČKIM SIMPTOMIMA MAJKI I OČEVA
Katica IVANDA: Njemačka kao useljenička zemlja
Jure KOVAČ, Manca JESENKO: Značenje i uloga povjerenja u organizaciji u procesima komuniciranja i nadzora
Jasmina IVŠAC PAVLIŠA: ATIPIČNI KOMUNIKACIJSKI RAZVOJ I SOCIOADAPTIVNO FUNKCIONIRANJE U RANOJ DOBI

RECENZIJE I PRIKAZI

 

 

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro