|
Kako su hrvatska poduzeća dočekala i kako se nose s recentnom ekonomskom krizom? Kojim se strategijama opstanka služe? Što žele od države i političke elite/države? - Odgovore na ta i druga pitanja nudi studija Centra za istraživanje poduzetništva objavljena rujna 2011. pod naslovom PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA - Socioekonomska analiza rezultata empirijskoga istraživanja u hrvatskoj metaloprerađivačkoj i drvoprerađivačkoj industriji: neka iskustva od 2008. do 2010. godine
 |
Govoriti u hrvatskim prilikama o poduzećima i krizi iz 2008. godine, na općenitoj ili pak na nekoj kontekstualnoj razini (na razini pojedinih industrija), znači prije svega govoriti o moći i/ili nemoći malih i srednjih poduzeća da se bore s krizom; naime, oni brojčano dominiraju i hrvatskim gospodarstvom. Potom, to znači govoriti i o ne/moći poslovne i političke elite da tu borbu na primjereni način podrže – ili barem da je svjesno ne blokiraju zbog svojih parcijalnih interesa... - Iz Zaključnih napomena
Drago Čengić (voditelj projekta, urednik), Ružica Butigan, Nada Kerovec, Saša Poljanec Borić
PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA. Socioekonomska analiza rezultata empirijskoga istraživanja u hrvatskoj metaloprerađivačkoj i drvoprerađivačkoj industriji: neka iskustva od 2008. do 2010. godine
Zaklada Konrada Adenauera, Centar za istraživanje poduzetništva Instituta Ivo Pilar i Hrvatska gospodarska komora
Zagreb, 2011. - Str. 126. - ISBN: 978-953-95030-4-6
- Sadržaj / Na početku... / Puni tekst knjige
|
Sadržaj
- Omot / Impresum / Sadržaj
Na početku...
I. ANLIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Drago Čengić, Ružica Butigan: Uvodno: čemu ovo istraživanje?
Drago Čengić: Vlasnici, menadžeri i proizvodnja post-kriznih strategija
Ružica Butigan: Marketing, poduzeća i strategije uspješnosti u vrijeme gospodarske krize
Nada Kerovec: Kriza, tržište rada i ne/zaposlenost: europska i hrvatska perspektiva
Saša Poljanec Borić: Regulacija, kriza i poduzeća: treba li računati na pomoć države?
II. ZAKLJUČNE NAPOMENE
Drago Čengić: Kriza i poduzeća: neke poruke za nove strategije djelovanja poslovne i političke elite
III. ZUSAMMENFASSUNGEN
IV. DODATCI
* Temeljni rezultati istraživanja
* Marketinške strategije: kvalitativna analiza
* Anketni upitnik
* Zahvala
- Puni tekst knjige
Na početku...
U godinama obilja mudar čovjek štedi, dok lakoumni i površni karakteri na to ne misle, računajući da višim prihodima ne može doći kraj i da u budućnosti može biti "samo bolje". Pa ipak, nema ekonomskih bajki s decenijski dugim razdobljima zajamčenoga gospodarskoga rasta u suvremenom, nadasve globaliziranome svijetu. To je naučila (ili je mogla naučiti) i Hrvatska, odnosno njena politička i ekonomska elita i obični građani nakon 2008. godine.
Od te godine postalo je jasno da nas svjetska financijsko-ekonomska kriza neće mimoići, bez obzira što je to u početku nijekao tzv. politički establishment. Kriza je do sada skinula brojne maske, pogotovo one o naravi prethodnoga gospodarskoga rasta, o stvarnoj (ne)brizi politike i države za gospodarski razvoj zemlje i o razvojnoj (ne)moći hrvatskoga gospodarstva. Ona je razotkrila i brojna unutrašnja žarišta društvenih i ekonomskih sukoba, koja godinama rađaju društvenom potrošnjom bez ekonomskoga pokrića i kupovinom socijalnoga mira na račun budućih generacija.
Postoje li i gdje su ključevi za izlazak iz sadašnje ekonomske recesije i krize upravljanja zemljom? Dio (oporbene) politike, kao i dio intelektualne javnosti, misli da ima odgovore na ta pitanja, no njihove ideje nisu za sada sastavnice bilo kakvog operativnog, novog modela gospodarskoga rasta ili pak hrvatskoga modela socijalno-tržišnoga gospodarstva u uvjetima krize. Stjecajem okolnosti naš je istraživački tim temi krize prišao iz jedne druge, socioekonomske perspektive, prateći djelovanje krize na poduzeća u metaloprerađivačkoj i drvoprerađivačkoj industriji. Zanimalo nas je, prije svega, kojim se strategijama poduzeća u te dvije industrije bore s posljedicama krize i koje su pouke njihove borbe sa sadašnjom krizom za ostale sudionike političkoga, gospodarskoga i intelektualnoga života u zemlji. Tome smo cilju prilagodili raspoložive hipoteze, prikupljeni empirijski materijal, korištenu sekundarnu građu i u ovoj knjizi prikupljene radove. Koliko smo u tome uspjeli? O tome neka sude čitatelji, osobito onaj dio stručne javnosti koji nove ideje o post-kriznoj praksi nastoji temeljiti i na svježim podatcima iz svijeta oko nas, pa tako i iz rukovodne i tržišne prakse poduzeća iz ove dvije važne industrijske grane.
Koristim također ovu priliku da se još jednom iskreno zahvalim Uredu Zaklade Konrada Adenauera u Zagrebu što je financijski pomogao ovaj projekt, kao i Institutu Ivo Pilar te Hrvatskoj gospodarskoj komori što su, svatko na svoj način, pripomogli da njegov rezultat - ova studija - ugleda svijetlo dana.
Drago Čengić
>>> Centar za istraživanje poduzetništva
>>> Konferencija: GOSPODARSKO STANJE HRVATSKE I POST-KRIZNE STRATEGIJE, 16.9.2011.
|
