Posebna izdanja – pregled sadržaja

IDENTITET HRVATA BOKE KOTORSKE
BAPSKI ABECEDARIJ. Spomenici sela u nestajanju
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA: DEMOGRAFSKI IZAZOVI…
NOGOMET U GOSPIĆU. NK Gospić ’91 – stoljeće Gospićkih plavih
DEMOGRAFSKA I DRUŠTVENA ODRŽIVOST HRVATA U VOJVODINI
DAN JE ZAMIJENIO NOĆ, BURA NAM OČISTILA POGLED
POSAVINA U OBRANI KONSTITUTIVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
METODOLOGIJA DRUŠTVENIH ISTRAŽIVANJA: Temeljni uvidi
– BATA-BOROVO (1931. – 2016.). Povijesno naslijede i perspektive
VRIJEME PROMJENA: Makarska 1918.-1929.
GOSPIĆ – Grad, ljudi, identitet

 

IDENTITET HRVATA BOKE KOTORSKE
Uredili: Vanda Babić Galić i Željko Holjevac
Biblioteka Posebna izdanja
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Zagreb, 2023.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

Milan Bošnjak: Sustavna komunikacija i suradnja institucija Republike Hrvatske s Hrvatima u Boki kotorskoj
Darko Marčinko: Uloga nesvjesnog i arhetipova u održavanju identiteta
Grozdana Franov-Živković: Glagoljaštvo Boke kotorske kao znak kulturnog i nacionalnog identiteta i veze sa zadarskim područjem
Lovorka Čoralić: Bokelji u Mletcima kao sastavni dio hrvatske iseljeničke zajednice: primjer iseljenika iz Herceg-Novoga
Maja Katušić: Boka kotorska i međukulturalne migracije: vjenčanja u Kotoru tijekom 18. stoljeća
Saša Mrduljaš: Značaj katolicizma u crnogorskoj nacionalnoj identifikaciji
Ivana Prijatelj Pavičić, Sandra Šustić Cvetković: Prilog poznavanju cavtatske slike pripisane Božidaru Vlatkoviću i pitanju trajanja utjecaja Lovre Dobričevića u dubrovačkom slikarstvu
Domagoj Vidović: Pogled u toponimiju središnjega dijela Boke kotorske
Matilda Kolić Stanić: Luka Brajnović – Bokelj među začetnicima komunikologije
Željko Brguljan: Predci sv. Leopolda Bogdana Mandića: novljanski Mandići i Carevići i peraški Bujovići u arhivskim vrelima
Lana Hudeček, Milica Mihaljević: Što nam mrežni izvori Instituta za hrvatski jezik govore o Boki
Ozana Ramljak: Može li se reći zbogom – nostalgija u pjesništvu Viktora Vide
Josip Uglešić, Josip Renić, Jakov Momirović: Boka kotorska, biser hrvatske kulture koji treba poznavati – viđenje studenata zadarske Kroatistike

Sažetak
Summary
O autorima
O urednicima
Dodatak: Zaključci znanstvenog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske

 

Josip Brkić
BAPSKI ABECEDARIJ. Spomenici sela u nestajanju
Biblioteka POSEBNA IZDANJA
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2022.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Zahvala
Predgovor
PISMO OCU (prethodna napomena)

BAPSKI ABECEDARIJ

Brief an den Vater / Pismo ocu
»AN MIR SOLL ES NICHT FEHLEN« / UČINIT ĆU SVE ŠTO JE DO MENE
BAPSKA, POVIJESNE PARADIGME
PRILOG ISTRAŽIVANJU BAPSKO-NOVAČKIH MIKROTOPONIMA
KRITIKA DIJALEKTOLOŠKE PARADIGME SH./HS. DOGOVORNOG JEZIKA NA PRIMJERU BAPSKOG IDIOMA
CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA BAPSKOJ
DIFERENCIJALNI RJEČNIK BAPSKO-NOVAČKOGA GOVORA

PRILOZI

Antun Bošnjaković: NOVAK–BAPSKA GODINE 1767.
Marcel Burić: CRTICE O POVIJESTI ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA GRADCA U BAPSKOJ I NJEGOVIH ISTRAŽIVAČA
Slobodan Dimitrijević: GRADAC, BAPSKA SITE NÉOLITHIQUE
Vladimir P. Goss: SV. MARIJA U BAPSKOJ – PONOVO NAKON TRIDESET I PET GODINA
Sena Sekulić-Gvozdanović: C. KONTINENTALNA HRVATSKA / 1. SLAVONIJA

KAZALO IMENA
Bilješka o autoru
Bilješke o autorima priloga

 

Dražen Živić (ur.)
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA: DEMOGRAFSKI IZAZOVI, KVALITETA ŽIVLJENJA I PERSPEKTIVA RAZVOJA
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb – Vukovar, 2022. 

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Urednički predgovor

Stanovništvo Vukovarsko-srijemske županije – Aktualni trendovi i procesi
Opće demografske prilike i čimbenici kretanja i razvoja stanovništva Vukovarsko-srijemske županije (Dražen Živić)
Aktualni trendovi u prirodnom kretanju stanovništva Vukovarsko-srijemske županije (1999. – 2019.) (Ivo Turk, Nikola Šimunić, Nenad Pokos)
Aktualni trendovi u mehaničkom kretanju stanovništva Vukovarskosrijemske županije (Nenad Pokos, Nikola Šimunić, Ivo Turk)
Stanovništvo Vukovarsko-srijemske županije u europskom regionalnom kontekstu (Nikola Šimunić)

Kvaliteta življenja u Vukovarsko-srijemskoj županiji – Analiza empirijskih pokazatelja
Situacija, očekivanja i izbori sudbina na području Vukovarsko-srijemske županije u komparativnoj perspektivi (Stanko Rihtar)
Društvene i osobne odrednice životnog zadovoljstva i sreće stanovnika Vukovarsko-srijemske županije (Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Andreja Brajša-Žganec)
Dobrobit zajednice i planiranje lokalnog razvoja: prinos analizi razvojnih potreba i potencijala Vukovarsko-srijemske županije (Geran-Marko Miletić, Matea Milak, Mateo Žanić)
Privrženost mjestu i migracijske aspiracije stanovnika Vukovarsko-srijemske županije (Mateo Žanić, Geran-Marko Miletić, Matea Milak)

Između izazova, vizije i napretka
Vukovar – hrvatska kulturna metropola na Dunavu (Vlado Šakić, Katarina Perić)
Obilježja i utjecaj društveno-gospodarskih promjena međunarodnih razvojnih politika tranzicijske pravde u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Sandra Cvikić)
Proizvodnja razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije kao alata razvoja: neki sociološki uvidi u društvene, političke i gopodarske odrednice razvojne strategije (Drago Čengić, Sandra Cvikić)

Prilog — Tablični pregled anketnih rezultata
Sažetak
Summary

 

Ivan Brlić
NOGOMET U GOSPIĆU. NK Gospić ’91 – stoljeće Gospićkih plavih
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb – Gospić, 2022. 

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Zahvale
Uvodno slovo gradonačelnika Grada Gospića Karla Starčevića
Uvodno slovo predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza Marijana Kustića
Pozdravna riječ predsjednika Nogometnog kluba Gospić ’91 Darija Radoševića

Kada i zašto nogomet na Plavom planetu?
I. Uvod – Sport i nogomet stižu u Liku i Gospić
II. Sto godina nogometa u Gospiću, korijeni i razvoj
III. Povijest gospićkog nogometa između dvaju svjetskih ratova (1921. – 1941.)
1. Hajduk i Gradjanski – prvi gospićki klubovi između sporta i politike
2. Nogomet ulazi u gospićko društvo
3. Nogomet i nasilje – krvava utakmica u Senju
4. Ostali klubovi u Gospiću do početka Drugog svjetskog rata
IV. Lički nogomet u doba Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.)
V. Gospićki nogomet u razdoblju socijalističke Jugoslavije (1945. – 1990.)
1. „Sloboda” – prvo poslijeratno sportsko društvo i vraćanje nogometa
2. „Radnik” – nogomet u Gospiću u službi samoupravnog socijalizma
3. Vraćanje GOŠK-a na velika vrata i nova promjena imena – ponovno GOŠK (1957. – 1962.)
4. Novi naziv regionalne važnosti NK-a Lika – prvi veliki uspjesi kluba
5. NK Gospić – razvoj gradskog kluba (1969. – 1990.)
6. Gospićki plavi u 80-im godinama: nogometni svijet u ekspanziji i razvoju
VI. Novi početci u samostalnoj Hrvatskoj – HNK Gospić (1991. – 2001.)
1. Nogomet pod granatama – svi sportski uspjesi i pobjede Gospićkih plavih
2. Nogometne sezone iz snova HNK-a Gospić – najveći gospićki nogometni uspjesi
3. Novo ime na starim temeljima: HNK Gospić postaje NK Gospić ’91 – novi stari klub u nogometnim izazovima novog tisućljeća
4. Prema jubilarnoj 100. obljetnici klupskog nogometa u Gospiću
VII. Mali nogomet
1. Uspon malog nogometa
2. Usponi i padovi malog nogometa na prijelomu stoljeća
3. Mali nogomet u Gospiću danas
VIII. Ostali gospićki klubovi: suradnja i sportsko nadmetanje
1. Veliki ponos Žabice i Gospića – NK Velebit
2. Gospićki klubovi u 60-im godinama prošlog stoljeća – NK Visočica i NK Radnički
3. NK Lika i NK Croatia 92 Lički Osik – kvalitetan nogomet iz Novog Ličkog Osika
4. NK Pazarište – nogometna priča s kraja stoljeća iz Pazarišta
IX. Zaključak

Literatura
Imensko kazalo
Bilješka o autoru

 

Dražen Živić, Sandra Cvikić, Tomislav Žigmanov: DEMOGRAFSKA I DRUŠTVENA ODRŽIVOST HRVATA U VOJVODINI: AKTUALNI TRENDOVI, IZAZOVI I PERSPEKTIVE
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Zagreb – Subotica, 2022.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Urednička riječ (Ivana Bendra)

Demografske odrednice održivosti Hrvata u Vojvodini (Dražen Živić)
Održivost Hrvata u Vojvodini: između o(p)stanka i nestanka – uvodna napomena
1. Ukratko o demografskim promjenama i obilježjima Vojvodine nakon Drugoga svjetskog rata
2. Pola stoljeća depopulacije Hrvata u Vojvodini (1961. – 2011.) – osnovna obilježja
3. Prostorni kontekst demografske dinamike i razmještaja vojvođanskih Hrvata
4. Demografske strukture kao nepovoljne odrednice održivosti Hrvata u Vojvodini
4.1. Demografsko starenje i ostarjelost Hrvata u Vojvodini – osnovna obilježja biološke strukture
4.2. Društvena (obrazovna i ekonomska) struktura hrvatskoga stanovništva u Vojvodini
5. Aktualni trendovi u bioreprodukciji Hrvata u Vojvodini (2002. – 2020.)
6. Demografska bilanca vojvođanskih Hrvata (2002. – 2020.) – procjena
7. Buduće kretanje Hrvata u Vojvodini: projekcija stanovništva
8. Zaključak

Srbijanski proces tranzicijske pravde i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Vojvodini (Sandra Cvikić)
1. Srbijanski proces tranzicijske pravde i prava hrvatske nacionalne manjine
1.1. Uvodne napomene
1.2. Neke metodološke napomene
2. Diskurs zakonskog normiranja života hrvatske nacionalne manjine i srbijanski proces tranzicijske pravde
2.1. Uvodne napomene o statusu hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji
2.2. Diskurs normiranja života hrvatske nacionalne manjine
2.3. Diskurs tranzicijske pravde i proizvedeno znanje o hrvatskoj nacionalnoj manjini
3. Zaključna razmatranja

Hrvati u Srbiji i Vojvodini: osnovne povijesne i sociografske činjenice (Tomislav Žigmanov)
1. Dugostoljetna prisutnost i prilike u novijoj povijesti
2. Naznake o tranziciji u Srbiji i posljedice po Hrvate
3. Izgradnja i razvoj manjinske institucionalne infrastrukture
4. Tijela manjinske samouprave
5. Napomena o političkom organiziranju
6. Područje kulture u hrvatskoj zajednici
7. Naznake o situaciji u informiranju
8. Činjenice o obrazovanju na hrvatskome jeziku
9. Službena uporaba hrvatskoga jezika i pisma
10. Zaključna napomena

Sažetak
Summary
O autorima
Izvatci iz recenzija

 

Anita Bušljeta Tonković (ur.): DAN JE ZAMIJENIO NOĆ, BURA NAM OČISTILA POGLED. Uz 30. obljetnicu osnutka HGSS Stanice Gospić
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i HGSS Stanica Gospić
Zagreb – Gospić, 2021.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Uvod (Anita Bušljeta Tonković)

I. Hrvatska gorska služba spašavanja i Stanica Gospić kroz suvremeni geografski kontekst (Nikola Šimunić)
1. Prostorni okvir djelovanja HGSS Stanice Gospić
1.1. Hipsometrijska obilježja reljefa
1.2. Vertikalna raščlanjenost reljefa (energija reljefa)
1.3. Prirodne atrakcije – zaštićena područja
1.4. Minski sumnjiva područja
2. Stanovništvo
3. O HGSS-u ukratko
4. Gorski spašavatelji
5. Akcije spašavanja i potražne akcije
5.1. Akcije HGSS-a
5.2. Akcije HGSS Stanice Gospić
II. Hrvatska gorska služba spašavanja i Stanica Gospić kroz povijesni kontekst (Ivan Brlić)
1. Hrvatska gorska služba spašavanja: nastanak, razvoj i važnost
2. Osnutak i razvoj GSS Stanice Gospić kroz lik i djelo Ante Vujnovića (1989.-1996.)
3. Djelovanje GSS Stanice Gospić na prijelazu stoljeća (1997.-2002.): priprema za novi početak na starim temeljima
4. Novi početak: djelovanje HGSS Stanice Gospić od 2002. Godine
III. Hrvatska gorska služba spašavanja i Stanica Gospić kroz suvremeni sociološki kontekst (Anita Bušljeta Tonković)
1. HGSS Stanica Gospić i gorski spašavatelji osobno: Mi (ni)smo Supermeni
1.1. Gorski spašavatelj, oprema i potražni pas
1.2. Rizik, solidarnost i volontiranje
1.3. Širenje djelokruga HGSS-a
1.4. Kontinuitet Stanice: Ponos
1.5. Akcija: Nikada nije kad imaš vremena, uvijek je kad ne treba
1.6. Zašto sam GSS-ovac? – Il’ si taj il’ nisi taj
1.7. Što je GSS dao meni? – Lakši pogled na svijet

Umjesto zaključka: o izazovima i budućnosti HGSS-a (Anita Bušljeta Tonković)
Ja sam GSS-ovac: životopisi članova HGSS Stanice Gospić
Literatura i izvori


Dr. sc. Mato Arlović: POSAVINA U OBRANI KONSTITUTIVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2021.

SADRŽAJ

Naslovnica | Impresum | Sadržaj

Predgovor
I. Uvod
II. O političkopravnoj osnovi uspostave (ponovne) državnosti Bosne i Hercegovine
III. Ustavne osnove po ustavima iz 1974. za disoluciju SR BiH od SFRJ-a
IV. Memorandumske osnove velikosrpske politike i disolucija SFRJ-a
V. O pojmovima i međuodnosu nacija i narod
VI. Pravo naroda na samoodređenje i njegova zloupotreba
1. O pojmu prava naroda na samoodređenje
2. Subjekti prava naroda na samoodređenje
3. Sadržaj prava naroda na samoodređenje
4. Obilježja prava naroda na samoodređenje
5. Zloupotreba prava naroda na samoodređenje
VII. O demokratskim procesima 1990-ih u SR BiH
1. O višestranačju u SR BiH i višestranačkim izborima
2. Stajališta predsjedništva SR BiH o disoluciji SFRJ-a i statusu SR BiH (utjecaj na stavove etnonacionalnih stranaka)
VIII. Nastajanje srpske države u SR BiH i pravo naroda na samoodređenje
IX. Začetci velikosrpske agresije na SR BiH
X. Hrvati i drugi građani u obrani suverenosti BiH te svoje opstojnosti i samobitnosti u njoj
1. O nesnalaženju i nedjelovanju središnje vlasti SR BiH
2. Ustavnopravni aspekt prava na samoobranu
3. Ustavnopravni položaj općine u obrani SR Bosne i Hercegovine
XI. Hrvati i drugi građani Bosanske Posavine u obrani suvereniteta SR BiH i svoje opstojnosti u njoj
1. Okolnosti u SR BiH i Bosanskoj Posavini uoči početka agresije
2. O motivima samoorganiziranja Hrvata i drugih građana u obrani SR BiH i svoje opstojnosti u njoj
XII. Hrvatska zajednica Bosanska Posavina (HZBP)
1. Osnivanje HZBP-a
2. O razlikama između Hrvatske zajednice Bosanska Posavina i Srpske Republike BiH
3. Proglašenje Srpske Republike BiH i međunarodno priznanje Republike BiH – povod velikosrpskoj agresiji na njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost
4. Ukratko o ratu u Bosanskoj Posavini i njegovim učincima
5. Osvrt na posljedice rata u Bosanskoj Posavini
Prilozi (I. i II.)
Dokumenti (I., II. i III.)
Literatura


Vesna Lamza Posavec:
METODOLOGIJA DRUŠTVENIH ISTRAŽIVANJA: TEMELJNI UVIDI
Biblioteka POSEBNA IZDANJA; Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2021. – 336 str.

IZ SADRŽAJA

Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE DRUŠTVENIH POJAVA
Značajke znanstvenog istraživanja
Povezanost teorije i znanstvenog istraživanja
Vrste istraživanja
FAZE ISTRAŽIVANJA
Konceptualizacija
Operacionalizacija
Kvalitativne i kvantitativne metode
Field-metode
Opažanje
Intervju
Individualni intervju
Fokus-grupe
Anketa
Anketni upitnik
Uzorak
Tehnike anketiranja
Eksperiment
Desk-metode
Analiza arhivske građe
Analiza sadržaja
Realizacija
VREDNOVANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA
ETIKA ISTRAŽIVANJA

Literatura
O autorici


BATA-BOROVO (1931. – 2016.). Povijesno naslijede i perspektive
Biblioteka POSEBNA IZDANJA; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb – Vukovar, 2019.

SADRŽAJ

– Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor
Uvod

I. POVIJESNE, DRUŠTVENE, POLITIČKE I GEOGRAFSKE OKOLNOSTI I UVJETI OSNIVANJA I RADA TVORNICE BATA DO DRUGOGA SVJETSKOG RATA
Mira Kolar-Dimitrijević: Društveni i politički utjecaj na osnivanje i rad tvornice Bata u Borovu od 1931. do 1945. godine
Vlado Horvat: Vukovarsko područje kao odabrana lokacija za tvornicu „Bata“ u Borovu
Vlatka Dugački: Kako su Česi izgradili Borovo
Ivana Žebec Šilj: Bat’a – sretan (g)rad u Borovu
Krešimir Regan: Političke prilike među srpskim stanovništvom u vukovarskom kraju za Banovine Hrvatske (1939. – 1941.)
II. KOMBINAT BOROVO KROZ DRUGU POLOVINU 20. STOLJEĆA
Petar Elez, Dražen Živić: Kombinat Borovo i Borovo naselje u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata u svjetlu arhivskih izvora Državnoga arhiva u Vukovaru
Milan Ivanović, Ivan Hubalek: Kombinat „Borovo“ na listi 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji u razdoblju od 1969. do 1989. godine
Jasna Račić, Sven Cvek, Snježana Ivčić: Kombinat Borovo u tranziciji: perspektive radništva i promjena paradigme 1988. – 1991.
Albert Bing: Socijalna politika Bate-Borova kao činitelja društvene kohezije
Ivan Hubalek, Ivica Žabić: Nekretnine „Bata“ i „Borovo“ u razdoblju 1931. – 1991. (Borovo naselje – Vukovar)
III. „BOROVO“ U DOMOVINSKOM RATU I POSLIJERATNOJ REVITALIZACIJI GRADA VUKOVARA
Ivana Bendra: Tvornica „Borovo“ – doprinos tijekom obrane grada Vukovara 1991.
Ninoslav Gregurić-Bajza: „Borovo“ – organizacijske i kadrovske promjene uoči i tijekom Domovinskog rata, pa do povratka u Vukovar
Irena Đokić, Marijana Sumpor, Ljiljana Blažević: Razvojne perspektive Grada Vukovara: Revitalizacija Borova
IV. PRILOZI ZA POVIJEST „BATE“ / „BOROVA“
Srećko Tomas: Od Borova do znanosti i visokoga obrazovanja
Olivera Crevar: Toma Maksimović (Brčko, 29. 3. 1895. – Beograd, 16. 2. 1958.)
Danijel Rehak: Bata-Borovo: Razvoj sporta u Borovu od 1931. godine
Jasna Bekić, Đurđevka Pecikozić, Irina Marić, Jasmina Šahović Žabka: Strukovno obrazovanje – servis za razvoj zajednice

Sažetak
Summary

>>> Puni tekst


 

Ivan Hrstić: VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.—1929.
Biblioteka Posebna izdanja; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Grad Makarska
Zagreb, 2016. – Str. 492.

SADRŽAJ

– Omot | Impresum | Sadržaj

 Predgovor

1. PREMA ISTRAŽIVANJU DRUŠTVENOG RAZVOJA
2. URBANI RAZVOJ MAKARSKE
2.1. PRAVNI STATUS
2.2. RAZVOJ URBANIH KARAKTERISTIKA
2.2.1. Kontinuitet naselja od prapovijesti do 18. stoljeća
2.2.2. Osnove urbanog razvoja od 18. stoljeća do 1918.
2.2.3. Urbani razvoj od 1918. do 1929. godine
3. ORGANIZACIJSKO-ADMINISTRATIVNI USTROJ I POLITIČKI ŽIVOT GRADA
3.1. OSNUTAK KRALJEVSTVA SHS
3.2. ORGANIZACIJA POLITIČKIH STRANAKA U MAKARSKOJ NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
3.2.1. Socijalisti
3.2.2. Hrvatska pučka stranka
3.2.3. Demokratska i Samostalna demokratska stranka
3.2.4. Savez zemljoradnika / Zemljoradnička stranka
3.2.5. Narodna radikalna stranka
3.2.6. Hrvatska zajednica
3.2.7. Hrvatska (republikanska) seljačka stranka
3.3. RAZVOJ I DJELOVANJE PODRUČNE SAMOUPRAVE U DALMACIJI I POLOŽAJ MAKARSKE U DUBROVAČKOJ OBLASTI
3.3.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.3.2. Od sloma Monarhije do Vidovdanskog ustava
3.3.3. Osnivanje oblasti u Kraljevini SHS
3.3.4. Uspostava i razvoj oblasne samouprave Dubrovačke oblasti na primjeru Makarske
3.4. OPĆINSKA SAMOUPRAVA U DALMACIJI I BORBA ZA VLAST U MAKARSKOJ
3.4.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.4.2. Raspuštanje Općinskog vijeća 1922. godine
3.4.3. Borba H(R)SS-a za općinsku samoupravu
3.4.4. Odjeci atentata u Narodnoj skupštini u Makarskoj
3.4.5. Uvođenje diktature i imenovanje novog Općinskog vijeća
4. GOSPODARSTVO
4.1. PROMJENA GOSPODARSKE STRUKTURE MAKARSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA RAZDOBLJE AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
4.1.1. Suživot grada i sela
4.1.2. Poljoprivreda i ribarstvo
4.1.3. Pomorstvo, trgovina i obrt
4.1.4. Industrija
4.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
5. DRUŠTVENA STRUKTURA
5.1. TEORIJSKI OKVIR I METODOLOŠKI PRISTUP
5.2. UKUPNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1900. DO 1931. GODINE
5.2.1. Prirodno kretanje stanovništva
5.2.1.1. Sezonska kretanja nataliteta
5.2.1.2. Sezonska kretanja mortaliteta
5.2.1.3. Uzroci smrti
5.2.1.4. Smrtnost dojenčadi
5.2.2. Migracije
5.2.2.1. Iseljavanje
5.2.2.2. Doseljavanje
5.3. RODNA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
5.4. DRUŠTVENA STRUKTURA PREMA NACIONALNOSTI, VJEROISPOVIJESTI I PISMENOSTI
5.4.1. Društvena struktura prema nacionalnosti i vjeroispovijesti
5.4.2. Društvena struktura prema pismenosti
5.5. DRUŠTVENI SLOJEVI
5.5.1. Društvena stratifikacija
5.5.2. Struktura stanovništva prema zanimanjima
5.5.3. Analiza radno aktivnog i izdržavanog stanovništva prema rodu
5.5.4. Formiranje modernih društvenih slojeva u Makarskoj
5.5.5. Gradska elita
5.5.5.1. Politička elita
5.5.5.2. Umiješanost gradske političke elite u novčane afere
5.5.5.3. Ekonomska elita
5.5.6. Srednji društveni sloj
5.5.6.1. Slobodna zanimanja i javni službenici
5.5.6.2. Sitni obrtnici i mali trgovci
5.5.7. Niži društveni sloj
5.5.7.1. Težaci i ribari
5.5.7.2. Radništvo
5.6. DRUŠTVENA MOBILNOST
6. ŽIVOT U KRUGU GRAĐANSKE OBITELJI
6.1. OBITELJ I MODERNIZACIJA
6.2. STRUKTURA OBITELJI
6.3. ŽIVOTNI TIJEK
6.3.1. Djetinjstvo
6.3.1.1. Broj djece
6.3.1.2. Posao ili škola?
6.3.2. Mladost
6.3.2.1. Zabava
6.3.2.2. Uvjetovanost izbora bračnog partnera društvenim statusom
6.3.2.3. Miraz
6.3.3. Zrelo doba
6.3.3.1. Zakonodavni okvir stvaranja novih obitelji
6.3.3.2. Nupcijalitet
6.3.3.3. Dob mladenaca prilikom sklapanja prvog braka
6.3.3.4. Sezonske i dnevne varijacije vjenčanja
6.3.3.5. Moć i autoritet muškarca u obitelji
6.3.3.6. Uloga žena u svakodnevnom javnom životu
6.3.3.7. Nezakonita i predbračno začeta djeca te izvanbračne zajednice
6.3.4. Starost
6.4. UNUTRAŠNJOST OBITELJSKOG DOMA
7. SLOBODNO VRIJEME I DOKOLICA
7.1. TEORIJSKI KONCEPT I RAZVOJ DOKOLICE U MAKARSKOJ DO 1918. GODINE
7.2. RITAM GRADSKOG ŽIVOTA I JAVNI PROSTORI SUSRETA
7.3. TURISTIČKA PUTOVANJA KAO ODRAZ ŽIVOTNOG STILA
7.4. ORGANIZIRANA DOKOLICA
7.4.1. Gradska glazba
7.4.2. Sportski klubovi
7.4.3. Organizacije promicatelji službene ideologije
7.4.3.1. Jugoslavenski sokol
7.4.3.2. Organizacija jugoslavenskih nacionalista (Orjuna)
7.4.3.3. Jugoslavenska matica
7.4.3.4. Jadranska straža
7.5. ODNOS PREMA TIJELU I MODA
8. SUKOB SIMBOLA (CRKVA — DRŽAVA — NACIJA)
8.1. VJERSKI SIMBOLI
8.1.1. Vjera i modernost
8.1.2. Položaj Katoličke crkve u Kraljevini SHS u odnosu na razdoblje Monarhije
8.1.3. Vjerska slavlja u Makarskoj od 1918. do 1929. godine
8.1.3.1. Obilježavanje blagdana
8.1.3.2. Vjerske organizacije i drugi oblici pobožnosti
8.1.3.3. Društveni slojevi i religioznost
8.2. SVJETOVNI SIMBOLI
8.2.1. Državni simboli u službi ideje jugoslavenskog unitarizma
8.2.1.1. Proslave državnih praznika
8.2.1.2. Spomenici
8.2.1.3. Djelovanje nacionalističkih organizacija
8.2.1.4. Otpori nametanju državnih simbola
8.2.2. Nacionalni simboli
8.3. PRAKSA DAVANJA OSOBNIH IMENA KAO SIMBOLIČKI POKAZATELJ DRUŠTVENIH PROMJENA
9. „CRNA KRONIKA“ I MODERNIZACIJA
9.1. POJAVNOST KRIMINALNOG PONAŠANJA
9.1.1. Snage reda i mira
9.1.2. Sumarna analiza sedmodnevnih izvješća kotarskog predstojništva o djelovanju u redarstvenom pogledu
9.1.3. Nasilni zločini
9.1.4. Imovinski kriminalitet
9.1.5. Prekršaji protiv države i javnoga reda
9.1.6. Povrede javnoga morala
10. DRUŠTVENI RAZVOJ MAKARSKE OD 1918. DO 1929. U KONTEKSTU OPĆEG PROCESA MODERNIZACIJE

Izvori i literatura
Kratice
Sažetak
Summary
O autoru

>>> Puni tekst


  

GOSPIĆ – GRAD, LJUDI, IDENTITET. Urednik: Željko Holjevac
Biblioteka Posebna izdanja; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić
Zagreb – Gospić, 2013. – Str. 700.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE
Dane Pejnović: Gospić: geografski položaj, razvoj i suvremene značajke grada
Nenad Pokos – Ivo Turk: Demografska obilježja naselja Gospić i Grada Gospića
POVIJESNI RAZVOJ
Tatjana Kolak: Gospić u svjetlu arheoloških nalaza
Hrvoje Kekez: Lička županija i Kasezi u srednjem vijeku
Marko Šarić: Osmanski korijeni Gospića
Ivan Brlić: Stožerno mjesto Ličke pukovnije
Željko Holjevac: Gospić kao središte Ličko-krbavske županije
Ivica Šute: Gospić između dva svjetska rata
Davor Kovačić: Drugi svjetski rat na području Gospića
Branko Dubravica: Gospić u socijalističkom razdoblju
Davor Marijan: Gospić u Domovinskom ratu
BAŠTINA
Jelka Vince Pallua: Pala magla kraj Gospića grada:odabrane teme iz tradicijske kulture Gospića i gospićkoga kraja
Ratko Vučetić – Martina Ivanuš – Marko Špikić: Graditeljsko naslijeđe grada Gospića
Ana Tomljenović: Gospićko novinstvo (1886.–2009.)
Ana Tomljenović: Gospićanin Lovre Pavelić i njegova obitelj među najutjecajnijim
građanima svoga vremena (kraj 19. i prva polovica 20. stoljeća)
Vesna Bunčić – Silvije Šojat: Muzej Like Gospić
Ana Lemić: Matica hrvatska u Gospiću
Ana Lemić: Planinarstvo
CRKVA I ŠKOLSTVO
Mile Bogović: Crkva u prošlosti i sadašnjosti Gospića
Vesna Grahovac-Pražić: Obrazovanje u Gospiću nekad i sad
JEZIK I KNJIŽEVNOST
Ante Bežen: Govor Gospića i okolice
Ante Bežen: Mali rječnik gospićkoga govora
Ante Bežen: Gospiću hrvatskom pjesništvu
GOSPIĆ DANAS
Sanja Vrcić-Mataija – Vesna Grahovac-Pražić: Imena gospićkih naselja
Ivan Markešić: Gospićka groblja
ODRŽIVI RAZVOJ I OKOLIŠ
Maja Štambuk – Marica Marinović Golubić – Anita Bušljeta Tonković: Grad Gospić: 10 godina napretka (1997.– 2007.)
Zdenko Zeman – Marija Geiger Zeman: Okolišne dimenzije lokalne kulture: kako se u Gospiću promiče održivost?
Anita Bušljeta Tonković: “Jesen u Lici”: tradicijom prema održivosti
SUVREMENI IDENTITET I RAZVOJNI POTENCIJALI
Vlado Šakić – Renata Franc – Anka Mišetić – Geran Marko Miletić – Stanko Rihtar – Ines Sučić – Ivana Vrselja: Identitet građana Gospića
Saša Poljanec Borić: Razvojni potencijali

SAŽETAK
SUMMARY
POPIS AUTORA
KAZALO IMENA

>>> Puni tekst

 

 


 

Također provjeri

Društvena istraživanja

– Br. 1 – 161 / 1992. – 2023. Društvena istraživanja je časopis za opća… Pročitaj više o Društvena istraživanja