Biblioteka Acta Instituti – pregled sadržaja

Knjiga 2.: Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2010.
Knjiga 1.: Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2005.


Knjiga 2.

BIBLIOGRAFIJA PILAR 2. Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2010.
Priredili: Tomislav Murati i Lobel Machala / Uredništvo: Ivan Rogić, Maja Štambuk, Ljiljana Kaliterna Lipovčan i Goran Milas
Biblioteka Acta Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar – Knjiga 2.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011. – Str. 310 + CD

SADRŽAJ

Predgovor
Uvod
Upute za korištenje bibliografske baze na CD-ROM-u
Bilješke o autorima


Predgovor

Bibliotečni niz Acta Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar pokrenuli smo godine 2006. u prigodi obilježavanja 15. godišnjice Instituta Pilar. Nakana mu je bila uokviriti publikacije koje će kontinuirano i analitički predstavljati javnosti stvarni učinak Instituta Pilar, vodeći se pritom činjenicom da je svaka znanstvena ustanova, osobito ona javnoga tipa, „koja se u svom djelovanju orijentira načelom izvrsnosti, obvezatna, po isteku određenog razdoblja, načiniti jednu vrstu bilance, gdje je vidljivo što je u promatranom razdoblju ‘proizvedeno’; koliko i kakvih radova te koliko i kakvih znanstvenika“ (iz predgovora Bibliografiji Pilar 1).
Te 2006. godine objavili smo Bibliografiju Pilar 1, a sada je pred vama Bibliografija Pilar 2, u povodu obilježavanja 20. godišnjice Instituta. Autori zastupljenih radova zaposlenici su Instituta Pilar u devetnaestogodišnjem razdoblju od 1992. do 2010. godine. Institut Pilar osnovan je potkraj 1991. godine, 26. studenoga, i u toj godini nije bilo objavljenih radova, a godinu 2011. nismo uzeli u obzir jer su mnogi radovi još u postupku objavljivanja.
O dvadeset godina koliko je prošlo od osnutka Instituta mogli bismo svjedočiti na različitim razinama, analizirajući pojedinačno sve sastavnice tako složenog projekta: od same ideje o potrebi da osamostaljena Hrvatska kontinuirano i istraživački dokumentira i razumije svoje društvene procese i promjene, do osnutka Instituta, njegova znanstvenog razvoja te znanstvenog i društvenog utjecaja.
U ovoj publikaciji predstavljamo glavni proizvod Instituta, proizvod koji se može najlakše dokumentirati: bibliografiju radova zaposlenih djelatnika. Iako obljetnički motivirano, a obljetnice jesu zgodna prigoda da se zaokruže razvojni ciklusi pojedinaca i institucija, ovo izdanje, između ostalog, pokazuje je li i u kojoj je mjeri bila korisna ideja da se osnuje Institut Pilar. Iz popisa objavljenih radova, nastalih ponajprije na temeIju vlastitih empirijskih istraživanja, moglo bi se sustavno pratiti najvažnije društvene procese i najvažnije probleme s kojima se susretala Hrvatska od svojih početaka, a koje su istraživači Instituta Pilar, često i na poticaj naručitelja, nastojali empirijski dokumentirati i znanstveno opisati.
Multidisciplinarnost i interdisciplinarnost u radu Instituta, a koja se očituje i u usmjeravanju vlastitog istraživačkog korpusa, dodatno olakšava i upotpunjuje strateški cilj Instituta – „istraživanjima do činjenica“. Danas u Instituta radi 105 istraživača, među kojima je najviše sociologa i psihologa, potom povjesničari i demografi, a zastupljeni su i istraživači iz gotovo svih polja unutar područja društvenih i humanističkih znanosti. U proteklih dvadeset godina u Institutu Pilar magistrirala su 32 istraživača i doktorirala 52. Objavljene su 1692 jedinice iz pera 116 autora. lako kvantitativni podatci ne jamče kakvoću, bez tog osnovnog uvida teško bi bilo osigurati elemente za preciznije ocjene institutskog opusa.
Sustavnim uvidom u Bibliografiju, koji je olakšan i odabranom koncepcijom (autorsko i predmetno kazalo, kronološko-abecedni slijed, mogućnost elektroničkog pretraživanja) a koja omogućuje jednostavan i brz pregled istraživačke i izdavačke produkcije kao i zastupljenost određenih istraživačkih interesa u pojedinim godinama, mogu se pratiti procesi rasta i širenja Instituta, stabilnost pojedinih istraživačkih problema, pojavljivanje novih tematskih istraživačkih sklopova, rast broja zaposlenih istraživača i suradnika te edukacijski rad s mladim istraživačima.
Tiskanoj verziji ovog izdanja priključena je Biblioglafija Pilar 2 na CD-ROM-u, koja pruža veće mogućnosti analize same bibliografije i osigurava lako preuzimanje podataka.
Uredništvo


Uvod

Bibliografija znanstvenih i stručnih radova znanstvenika i istraživača zaposlenih u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar daje cjelovit pregled njihove znanstvene i stručne produkcije.
Željelo se obuhvatiti radove nastale u razdoblju znanstvenikova zaposlenja ili profesionalnog angažmana u Institutu, a osnovni kriterij kojim su radovi prikupljeni, uvršteni i obrađeni bio je odabir samo znanstvenih i stručnih radova i prinosa, dok su oni manjeg znanstvenog i istraživačkoga karaktera bili isključeni. Ovim je pristupom uključena i tzv. rukopisna grada znanstveno-kvalifikacijskoga karaktera, tj. magisteriji i doktorati, a nisu uvrštene sljedeće kategorije radova: izvještaji i istraživački elaborati, skripta, sažetci znanstvenih izlaganja, prikazi i recenzije stručne literature i skupova, intervjui, kolumne i komentari u dnevnom ili tjednom tisku, manji članci u stručno-popularnim mjesečnicima, godišnjacima i sličnim serijskim publikacijama te manji prijevodi stručnih tekstova objavljeni u hrvatskoj periodici.
U skladu sa spomenutim kriterijima naše je bibliografsko prikupljanje i obradba bibliografske grade tako obuhvatilo 1692 bibliografske jedinice, kojih su autori zaposlenici Instituta Pilar u devetnaestogodišnjem razdoblju, točnije od 1992. do 2010. godine. U tih 1693 jedinica 116 autora – znanstvenika Instituta Pilar – daje trovrsni autorski prinos: kao pisci – članaka, radova u zbornicima, uvodnika, pogovora itd., kao urednici – knjiga, zbornika i časopisa, te kao prevoditelji (knjiga ili opsežnijih članaka).
Građa je prikupljana izravnim upitom, te je tada uređivana, također i dodatno istraživana i verificirana u katalogu NSK, a djelomično i u bazi tzv. Hrvatske znanstvene bibliografije, ponajprije u onom dijelu koji se odnosi na ključne riječi što ih znanstvenici sami dodjeljuju svojim radovima.
Svaka je bibliografska jedinica formalno ujednačena i prilagođena citatnom obliku prema standardu za bibliografsko citiranje – ISO 690, i to po „europskom“, a ne po harvardskom sustavu navođenja.
Jedinice su i sadržajno obrađene: pripisane su im stručne skupine i odgovarajući broj ključnih riječi, pojmova ili predmetnica.
Stručne su skupine temeljene na Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, koja je modificirana za sinoptičke i analitičke potrebe ove bibliografije, te su oblikovane 32 stručne skupine.
Neke od stručnih skupina i njihove potpodjele izravno su citirane iz UDK (filozofija, demografija, donekle psihologija i sociologija), neke su aglomerati interdisciplinarnih pristupa (npr. Domovinski rat), a neke pak onih multidisciplinarnih (npr. Sociologija religije. Religija i teologija; ili, primjerice: Sociologija obitelji. Rodne studije i spolnost).
Grada je unutar svake skupine raspoređena abecedno: po prvom navedenom autoru ili naslovu (radi li se o zborniku).
Sljedeće stručne skupine i podskupine korištene su za sustavni pregled bibliografskih jedinica:
Filozofija, epistemologija, etika
Filozofski sustavi i pravci. Povijest filozofije
Filozofija duha, priroda duha i uma, filozofija kulture
Epistemologija, filozofija znanosti
Etika
Psihologija
Metodologija istraživanja u psihologiji i društvenim znanostima
Razvojna i kognitivna psihologija
Psihologija ličnosti
Psihologija organizacije i rada
Socijalna psihologija
Psihologija obrazovanja i obrazovna istraživanja
Politička psihologija
Psihopatologija
Sociologija
Sociološke teorije i smjerovi. Sociolozi
Politička sociologija. Politologija
Sociologija organizacije, rada. Ekonomska sociologija. Sociologija profesija
Sociologija društvenih promjena. Sociologija razvoja. Konflikti
Društveni problemi, socijalna pomoć i rad. Kriminologija
Sociologija rizika i socijalna ekologija
Sociologija prostora i zajednica
Ruralna sociologija
Urbana sociologija

Sociologija obitelji. Rodne studije i spolnost
Sociologija nacionalnih i etničkih manjina
Sociologija kulture i sociokulturna antropologija. Sociologija znanja, izobrazbe i komuniciranja
Sociologija religije. Religija i teologija
Sociologija vojske
Domovinski rat. Srbijanska i crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju
Demografija. Migracije i iseljeništvo. Socijalna geografija
Povijest. Nacionalna povijest. Društvena povijest. Povijesne ličnosti. Povijesne i geografske studije
Književnost. Književna teorija i povijest. Filologija. Novinarstvo
Umjetnosti. Povijest umjetnosti
Časopisi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
Građu je moguće pretraživati pregledavanjem autorskog i predmetnog kazala.
Autorsko kazalo sadrži imena svih autora, a imena zaposlenika Instituta otisnuta su masnim, podebljanim tiskom.
Predmetno kazalo ili kazalo predmetnica i ključnih riječi sadrži pojmove koje su autori radova sami pridali svojim radovima (vidjeti u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji), kao i one predmetnice koje su preuzete iz kataloga NSK, a manji dio predmetnica sami smo kreirali kako bismo povećali preciznost ili odziv pretrage po pojmovima iz ovoga kazala.
Na koncu se kronološko-abecednim slijedom ponavljaju sve jedinice prethodno već navedene u sistematskom rasporedu po stručnim skupinama. Cilj je ovoga dodatka omogućiti brz uvid u dinamiku izdavačko-istraživačke produkcije i zastupljenost određenih istraživačkih interesa u pojedinim godinama.
Tiskanoj verziji priložena je bibliografija na CD-ROM-u koja nudi veću iskoristivost rezultata pretraživanja, a pruža i mogućnost preuzimanja dobivenih podataka.
Autor


Upute za korištenje bibliografske baze na CD-ROM-u

Pretraživanje sadržaja bibliografske baze moguće je odabirom jednog od izbornika: pregled po autoru, po predmetnici, po stručnoj skupini te prema kronološkom pregledu.
Pregled po autoru daje abecedni popis svih autora koji su navedeni u bibliografskoj bazi, a zaposlenici Instituta posebno su označeni (podebljanim slovima). Odabirom određenog autora prikazuje se popis njegovih radova u abecednom slijedu prema naslovu rada.
Pregled po predmetnici daje abecednim redanjem popis svih upotrijebljenih predmetnica i ključnih pojmova (gotovo 900 termina). Njihovim odabirom dobiva se popis svih bibliografskih jedinica koje imaju za predmet odabrani pojam u nekom strukovnom i/ili kompleksnom predmetnom kontekstu. Većina bibliografskih jedinica ima više od tri predmetnice ili ključne riječi, pa je preporučljivo koristiti različite termine za pronalaženje kompleksne građe. Termini su odabirani sadržajnom analizom građe, ali ponajprije preuzimani s bibliografskih jedinica koje su autori radova sami opisivali predmetnicama u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. U odabiru termina iz različitih struka nisu korišteni strukovni tezaurusi.
Pregled po stručnim skupinama omogućuje odabir jedne od trideset i jedne stručne skupine te skupine Časopisi Instituta i njihovim odabirom pregled bibliografskih jedinica koje su poredane abecednim slijedom prema autorima.
Razvrstavanje građe u stručne skupine izrazito je osjetljiv analitički posao koji često, zbog interdisciplinarnosti predmeta, autorskih timova i pristupa, ne daje precizne rezultate. Međutim, takav sistematski raspored ima izrazito koristan sinoptički učinak, pogotovo u slučajevima kada je građa koju se sistematski prikazuje razmjerno ili izrazito heterogenog karaktera, a što je slučaj u istraživačkoj i vokacijskoj strukturi zaposlenika Instituta Pilar. Temelj klasifikacije jest UDK, koja je “osuvremenjena” prema potrebama našeg klasificiranja – istraživačkim projektima i temama Instituta. Razrada pojedinih skupina, osim što slijedi diobenu logiku UDK, ujedno je i pragmatična. Tako se pored klasičnih akademskih disciplina, dodatno razrađenih, nalazi i “nedisciplina” (npr. Domovinski rat). Njezino je oblikovanje obrazloženo u tiskanoj inačici bibliografije.
Kronološkim pregledom daje se uvid u jedinice koje su objavljene pojedine godine, od početka publiciranja u Institutu 1992. do 2010. godine. Odabirom godine dobiva se numerirani popis prema autorskom abecednome redu.
Podatke je moguće odabrati, kopirati i pohraniti u istom obliku koji je vidljiv na zaslonu u neki program za obradu teksta (npr. Word) te ih dodatno urediti.
Autori


Bilješke o autorima

Mr. sc. TOMISLAV MURATI rođen je u Zagrebu 1961. Diplomirao je sociologiju i bibliotekarstvo te je magistrirao bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je veći broj stručnih bibliografija iz područja sociologije, kao i stručnih i preglednih radova iz teorije bibliografije.

LOBEL MACHALA rođen je u Zagrebu 1969. Diplomirao je informatologiju, bibliotekarstvo i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija bavio se izdavaštvom. Zaposlen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kao voditelj Odsjeka za tekuću bibliografiju knjiga.


Knjiga 1.

BIBLIOGRAFIJA PILAR 1. Bibliografija zaposlenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju 1992.-2005.
Priredili: Tomislav Murati i Lobel Machala / Uredništvo: Ivan Rogić, Maja Štambuk, Zora Raboteg-Šarić i Željko Holjevac
Biblioteka Acta Instituti scientiarum socialium Ivo Pilar – Knjiga 1.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011. – Str. 188 + CD

SADRŽAJ

Predgovor uredništva
Uvod autora
Upute za korištenje / pretraživanje bibliografske baze na CD-ROM-u
Pregled po autorima
Pregled po stručnim skupinama
Pregled po predmeticama

Predgovor uredništva

Nije se teško složiti s tvrdnjom kako su dva glavna „proizvoda“ znanstvenih instituta u društvenim i humanističkim znanostima znanstveni/stručni radovi i – znanstvenici. Radovi se, poznato je, popisuju u različitim bibliografijama, a „proizvodnja“ znanstvenika dokumentira se kvalifikacijskim radovima (magisteriji, doktorati) te veličinom i kakvoćom pojedinih opusa. Nije se, također, teško složiti ni s tvrdnjom kako je svaka znanstvena ustanova koja drži do sebe, dakle koja se u svom djelovanju orijentira načelom izvrsnosti, obvezatna, po isteku određenog razdoblja, načiniti jednu vrstu bilance, gdje je vidljivo što je u promatranom razdoblju „proizvedeno“; koliko i kakvih radova te koliko i kakvih znanstvenika.
Upozoriti je, dakako, da redukcija odgovora na takva pitanja, ponajprije na kvantitativne podatke, nije potpuna. Razlog je jednostavan: brojnost radova i znanstvenika još nije i automatskim jamcem potrebne kakvoće. Bolji su pokazatelji veličina utjecaja, poznata citiranost, novina ideja i srodni. No ni uvid na temelju takvih pokazatelja, a bez osnovnog znanja o broju i brojnosti radova i znanstvenika, nije potpun. Stoga o broju i brojnosti radova i znanstvenika treba misliti kao o jednoj vrsti nultog pokazatelja, koji potiče i orijentira daljnju analizu veličine i kakvoće produkcije znanstvene ustanove. Posebno je uporaba takvih pokazatelja korisna u omeđivanju pojedinih razvojnih razdoblja znanstvene ustanove i u zasnutku preporuka korisnih u budućnosti.
Na tom tragu načinjena je i bibliografija radova znanstvenika Instituta Pilar ponuđena na idućim stranicama. Izravni vanjski poticaj na njezinu izradbu jest činjenica da se 2006. godine navršava 15 godina od osnutka Instituta, godine 1991. No prva „proizvodna“ godina nije 1991. – tada je, u studenom, Institut tek formalno utemeljen – nego godina 1992.; te godine objavljeni su prvi radovi etiketirani pripadnošću znanstvenika Instituta. Budući da je, na drugoj strani, strogosti radi, zadnja godina objavljivanja radova upisanih u bibliografiju godina 2005., vidljivo je da su u bibliografiji, zapravo, popisani radovi nastali u rasponu od 1992. do 1995., dakle, tijekom četrnaest godina. No zbog već – nije netočno reći – arhetipske sklonosti čovjeka geometrijskim obrazinama vremena, kaže se kako je riječ o bibliografiji radova u povodu 15. obljetnice Instituta. Posrijedi su radovi, ponovimo, odabrani na temelju „tvrdih“ mjerila kakvoće, kojima se opravdano može dopisati pridjev: znanstveni ili stručni. Svi drugi (radovi), o čemu podrobnije govore u svom Uvodu i autori bibliografije, nisu uzeti u obzir. Bibliografski popis pokazuje da je, dakle, „pravih“ radova u promatranom razdoblju, a autori kojih su znanstvenici Instituta, 1007. (U njima je, primjerice, i 29 doktorskih disertacija te 25 magisterija.) Vidljivo je i da su u izradbi pojedinih radova sudjelovali i drugi autori. Ukupno je u Bibliografiji zabilježeno 249 autorskih imena. Među njima je 84 autora iz Instituta.
Posrijedi je, vidi se, raznolika i nemala građa. Njezino sređivanje, ma koliko bilo skrupulozno i temeljito, nije oslobođeno opasnosti od pogrešaka. Stoga se bibliografski popis javlja u obliku ove, posebne publikacije, ali i u elektroničkoj inačici koja dopušta dodatne ispravke, popravke i dopune. Dakako, po posebnoj uredničkoj proceduri. Ista činjenica omogućuje i dopušta daljnje nadzirano i selektivno akumuliranje podataka o radovima znanstvenika iz Instituta te, u perspektivi, i objavljivanje idućih bibliografskih publikacija, kada se uoči potreba za njima. Ta je mogućnost nagoviještena već i u nazivu ove publikacije. Ona se, jednostavno, zove: Bibliografija Pilar 1. Time je implicirana mogućnost da se, spomenute, iduće bibliografske publikacije označe ostalim brojevima iza jedinice, ovisno o rednom broju konkretne publikacije. Dodati je još da je u sastavu publikacije i posebni CD-ROM s uputama i podatcima nagoviještenima u sadržaju. Na taj se način „ponuda“ bibliografije dodatno upotpunjuje i jamči mogućnost iscrpna pregleda posla obavljenog u Institutu u proteklih četrnaest godina.
Još je upozoriti da je posrijedi publikacija koja stoji na početku posebnog (idućeg) niza jedinica, u kojima se izvješćuje o radu Instituta i o papirima važnim u takvu radu. Došlo se, stoga, do zaključka kako se izdavanjem ove Bibliografije Pilar 1 treba nagovijestiti i posebna skupina (budućih) izdanja Instituta. Zato je u nadnaslovu otisnuto i zajedničko ime takvih izdanja: Acta Instituti scientiarium socialium Ivo Pilar, Zagrabia. Pod tim, zajedničkim, imenom vjerujemo da će se u budućnosti pojaviti još brojne druge bibliografije (s brojevima 2, 3, 4 itd.) te ostale publikacije u kojima se reflektira i analizira stvarni učinak Instituta. Institut je, poznato je, javni institut. To, između ostaloga, znači i da je dužan javno predočiti barem osnovne podatke o tomu što su njegovi zaposlenici u određenom razdoblju postigli i učinili. Nitko, dakako, na to Institut ne obvezuje (ne računa li se „radna“ obveza spram Ministarstva znanosti). Ali takvo što i nije nužno, budući da je ista obveza samorazumljivom sastavnicom aspiracije na izvrsnost kojom se u cijelom dosadašnjem razdoblju pokušava orijentirati rad u Institutu i djelovanje Instituta u cijelosti. Ako se u tomu barem i djelomično uspjelo, do sada uloženi trud i nadarenost ljudi u Institutu i oko njega nisu bili posve bez posljedica.
U Zagrebu, listopada 2006.
Uredništvo


Uvod autora

Bibliografija znanstvenih i stručnih radova znanstvenika i istraživača zaposlenih u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar (od njegova osnutka 1991. do konca 2005. godine) daje cjelovit pregled njihove znanstvene i stručne produkcije na projektima koje je Institutu povjerilo Ministarstvo znanosti ili posebni naručitelji.
Željelo se obuhvatiti radove nastale u razdoblju znanstvenikova zaposlenja ili profesionalnog angažmana u Institutu, a osnovni kriterij kojim su članci prikupljani i uvrštavani bio je odabir jedino znanstvenih i stručnih radova i prinosa, dok su oni manjeg znanstvenog i istraživačkog karaktera bili isključeni. Ovim je pristupom uključena i tzv. rukopisna građa znanstveno-kvaliflkacijskoga karaktera, tj. magisteriji (25) i doktorati (29), a neuvrštene su sljedeće kategorije pismenih radova: istraživački elaborati, skripta, sažetci znanstvenih izlaganja, prikazi i recenzije stručne literature i skupova, intervjui, kolumne i komentari u dnevnom ili tjednom tisku, manji članci u biltenima političkih stranaka, manji popularni članci u stručno-popularnim mjesečnicima, godišnjacima i sličnim serijskim publikacijama te manji prijevodi stručnih tekstova objavljeni u hrvatskoj periodici.
Naše je bibliografsko prikupljanje i obradba bibliografske građe tako obuhvatilo 1007 bibliografskih jedinica kojih su autori zaposlenici Pilara u realnom četrnaestgodišnjem razdoblju. U tih 1007 jedinica 84 autora sudjeluje u trovrsnom autorskom prinosu: kao pisci (članaka, uvodnika, pogovora, radova u zbornicima), kao urednici (zbornika i časopisa) te kao prevoditelji (knjiga i tek manjim dijelom opsežnijih članaka).
Građa je prikupljana izravnim upitom te je tada uređivana, a često i provjeravana kako bi se, poglavito u slučaju hrvatskih izvora, utvrdili točni podatci, osobito kada je riječ o nazivima zbornika i stručnih skupova. Tako je dobrim dijelom građa dodatno istraživana i verificirana u katalogu NSK, a tek djelomično i u bazi tzv. Hrvatske znanstvene bibliografije, i to u onom dijelu koji se odnosi na nazive matičnih publikacija inozemnih znanstvenih izvora (zbornici i časopisi).
Svaka je bibliografska jedinica formalno ujednačena i prilagođena citatnom obliku prema ISO 690, i to po europskom, a ne tzv. harvardskom sustavu navođenja.
Jedinice su i sadržajno obrađene: pripisane su im stručne skupine i odgovarajući broj ključnih riječi ili predmetnica.
Stručne su skupine temeljene na Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, koja je za sinoptičke i analitičke potrebe ove bibliografije modificirana. Tako smo dobili 30 stručnih skupina.
Većina stručnih skupina i njihove potpodjele izravno su citirane iz UDK (filozofija, demografija, psihologija i donekle sociologija), a neke su aglomerati interdisciplinarnih pristupa tematskoj fokusiranosti na povijesno „gust“ i kratak period poznat i znanstveno obradivan kao Domovinski rat. Smatrali smo stoga da je korisno, pregledno i smisleno, s obzirom na često vrlo interdisciplinaran sastav autorskih timova, istraživačkih pristupa i tematsku fokusiranost, grupirati radove o problematici koju je neposredno nametnuo Domovinski rat (1991.-1995.).
Građa je unutar svake skupine raspoređena abecedno: po prvom navedenom autoru ili naslovu (radi Ii se o zborniku i časopisu).
Sljedeće stručne skupine i podskupine korištene su za sustavni pregled bibliografskih jedinica:
Filozofija, epistemologija, etika
Filozofski sustavi i pravci. Povijest filozofije
Filozofija duha, priroda duha i uma, filozofija kulture
Epistemologija, filozofija znanosti
Etika
Psihologija
Metodologija istraživanja u psihologiji i društvenim znanostima
Razvojna psihologija
Psihologija ličnosti
Psihologija organizacije i rada
Socijalna psihologija
Politička psihologija
Psihopatologija
Sociologija
Sociološke teorije i smjerovi. Sociolozi
Politička sociologija, Politologija
Sociologija organizacije, rada, ekonomska sociologija. Sociologija profesija
Sociologija društvenih promjena. Sociologija razvoja. Konflikti
Društveni problemi, socijalna pomoć i rad. Kriminologija
Sociologija rizika i socijalna ekologija
Sociologija prostora i zajednica
Ruralna sociologija
Urbana sociologija
Sociologija obitelji. Rodne studije i spolnost
Sociologija nacionalnih i etničkih manjina
Sociologija kulture, znanosti, izobrazbe i komuniciranja
Sociologija religije
Sociologija vojske
Domovinski rat. Srbijanska i crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.
Demografija. Migracije i iseljeništvo
Nacionalna povijest. Kulturne i političke ličnosti. Društvena povijest. Povijesne i geografske studije
Varia: umjetnosti, filologija, novinarstvo
Građu je moguće pretraživati pregledavanjem autorskoga i predmetnoga kazala.
Autorsko kazalo sadrži imena svih 249 autora, a imena zaposlenika Instituta otisnuta su masnim, podebljanim tiskom.
Predmetno kazalo ili kazalo predmetnica i ključnih riječi sadrži pojmove koje su autori sami pridali svojim radovima (vidjeti u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji), kao i one predmetnice koje smo našli u katalogu NSK. Dio ključnih riječi ili predmetnica sami smo kreirali da bismo povećali preciznost ili odziv pretrage po pojmovima iz ovoga kazala. Znatan je problem u tim nastojanjima nepostojanje strukovnih nacionalnih tezaurusa koji bi i autorima i dokumentalistima olakšali sadržajno označivanje radova. Optimalna učinkovitost korištenja kazala može se očekivati tek u elektroničkoj inačici ove bibliografske baze. No i sada ovo kazalo daje precizan i analitički odgovor na pitanje kojim su se znanstvenim područjima bavili i koje su teme obrađivali znanstvenici Instituta Pilar.
Na koncu se kronološko-abecednim slijedom ponavljaju sve jedinice prethodno već navedene u sistematskom rasporedu po stručnim skupinama. Cilj je ovog dodatka omogučiti brz uvid u dinamiku izdavačko-istraživačke produkcije i zastupljenost određenih istraživačkih interesa u pojedinim godinama.
Rijeć-dvije i o bibliografskom opisu. Već je rečeno da je prilagođen citatnom obliku prema međunarodnoj normi za oblikovanje bibliografskih bilježaka – ISO 690, ali treba naglasiti da su zapisi kraćeni do razine dovoljne da omogući nedvosmislenu identifikaciju jedinice, a posljedično tomu i njezino pronalaženje u knjižničnim ili knjižarskim katalozima. To znači da bibliografske jedinice nemaju napomena, numerički podatci za časopise dani su u skraćenu obliku – izostavljanjem termina „vol.“, „god.“ „br.“. Jedino brojčanim oznakama stranica prethodi (ili slijedi) termin „str.“ („p.“) kako bi se izbjegle moguće zabune u kompleksnijim dvojnim sustavima numeriranja raznovrsnih časopisa.
Autori


Upute za korištenje/pretraživanje bibliografske baze na CD-ROM-u

Pristup podacima moguć je pomoću triju indeksa ili popisa, koji se pregledavaju odabirom (“klikanjem”) njihovih naziva u ponuđenom meniju.
Prvi, pregled po autoru, daje abecedni popis svih autora – zaposlenika Instituta. Ostali (ko)autori nisu dani u autorskom kazalu, već se do njih dolazi posredno preko autora, tj. koautora, zaposlenika Instituta.
Odabirom (“klikanjem na”) autora, otvara se – na novom zaslonu, u kronološkom slijedu – popis svih njegovih/njezinih radova (od 2005. prema 1992.).
Podatke je moguće odabrati, kopirati i pohraniti u istom obliku (koji je vidljiv na zaslonu) u neki tekstualni program, npr. Word, te ih dodatno urediti.
Drugi, pregled po predmetnici, daje abecednim redanjem popis svih upotrijebljenih predmetnica i ključnih pojmova (oko 550 termina). Njihovim odabirom dobiva se popis svih bibliografskih jedinica koje imaju za predmet odabrani pojam u nekom strukovnom i/ili kompleksnom predmetnom kontekstu. Većina bibliografskih jedinica ima više od tri predmetnice ili ključne riječi, pa je preporučljivo koristiti različite termine za pronalaženje kompleksne građe. Termini su odabirani sadržajnom analizom građe, ali ponajprije preuzimani s bibliografskih jedinica koje su autori radova sami opisivali predmetnicama u tzv. Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. U odabiru termina iz različitih struka nisu korišteni strukovni tezaurusi.
Treći pregled, pregled po stručnim skupinama, omogućuje da korisnik odabere jednu od tridesetak stručnih skupina i njihovim odabirom pregledava bibliografske jedinice koje su poredane abecedno-kronološkim slijedom.
Razvrstavanje građe u stručne skupine izrazito je osjetljiv analitički posao koji često, zbog interdisciplinarnosti predmeta, autorskih timova i pristupa, ne daje precizne rezultate. Međutim, takav sistematski raspored ima izrazito koristan sinoptički učinak, pogotovo u slučajevima kad je građa koju se sistematski prikazuje relativno ili izrazito heterogenog karaktera, a što je slučaj u istraživačkoj i vokacijskoj strukturi zaposlenika Insitituta Pilar. Temelj klasifikacije jest UDK, koja je “osuvremenjena” prema potrebama našeg klasificiranja – istraživačkim projektima i temama Instituta.
Razrada  pojednih skupina, osim što slijedi diobenu logiku UDK, ujedno je i pragmatična. Tako se pored klasičnih akademskih disciplina, dodatno razrađenih, nalazi i “nedisciplina” – Domovinski rat. Njezino je oblikovanje obrazloženo u tiskanoj inačici bibliografije.
Autori

 

 

Također provjeri

Društvena istraživanja

– Br. 1 – 161 / 1992. – 2023. Društvena istraživanja je časopis za opća… Pročitaj više o Društvena istraživanja