Skup o mirnoj reintegraciji hrvatskoga Podunavlja u tisku

VJESNIK: Mirna reintegracija Podunavlja najuspješnija misija UN-a
GLAS SLAVONIJE: Srbi izostali sa znanstvenog skupa
VEČERNJI LIST: Prisjećanje na ’91. i mirnu reintegraciju
HINA, VJESNIK ON-LINE. Završio znanstveni skup o procesu mirne reintegracije

 


 

REINTEGRACIJA: Stručnjaci, znanstvenici i sudionici na dvodnevnom skupu u Vukovaru

Mirna reintegracija Podunavlja najuspješnija misija UN-a

 

Bivši upravitelj Jacgues Klein istaknuo je da je cijela misija UNTAES-a, kroz pregovore i povremene pritiske, bila vrlo uspješna, osim u obnovi infrastrukture

 

VUKOVAR – U organizaciji Područnog centra Instituta društvenih znanosti „IvoPilar“, u Vukovaru je u četvrtak počeo dvodnevni stručno-znanstvem skup posvećen mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske
Govoreći o procesu reintegracije i misiji UNTAES-a, nekadašnji privremeni upravitelj hrvatskog Podunavlja general Jacques Paul Klein najvažnijim je u procesu ocijenio demilitarizaciju pod nadzorom međunarodnih snaga, reintegraciju ljudi i njihov zajednički život, normalizaciju
odnosa između Zagreba i Beograda, te značaj reintegracije za širu sigurnost, posebno u BiH. Naveo je da je na području okupiranog Podunavlja bilo 7000 vojnika ‘RSK-a’ i oko 1500 pripadnika milicije, dok je UNTAES na raspolaganju imao 5000 vojnika iz 10 zemalja, 800 UN-ovih policajaca, kao i zračnu potporu iz NATO-ove baze u talijanskom Avianu. Od lokalnih Srba tijekom UN-ova mandata otkupljeno je oko 6000 raketnih bacača, gotovo 10.000 streljačkog naoružanja, 15. granata i oko dva milijuna komada streljiva. Klaen je istaknuo da je cijela misija UNTAES-a, kroz pregovore i povremene pritiske, bila vrlo uspješna, osim u obnovi infrastrukture, za što Klein nije uspio ishoditi novac od međunarodne zajednice.
„Mirna reintegracija Podunavlja najuspješnija je mirovna operacija UN-a u povijesti i primjer kako se neuralgične točke u svijetu mogu na mirni način razriješiti“, ustvrdio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, ocijenivši organizaciju i provedbu lokalnih izbora 1997. na području Podunavlja ključem cijelog procesa reintegracije.

– Goran Čorkalo, Vjesnik, 14. studenoga 2008.

 


 

Srbi izostali sa znanstvenog skupa

 

VUKOVAR – U organizaciji Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ jučer je u Vukovaru započeo dvodnevni znanstveno-stručni skup “Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja: očekivanja, učinci i perspektive”. Skup je okupio 30-ak predavača, znanstvenika i sudionika u provedbi mirne reintegracije, koji su istaknuli kako je riječ o jedinoj misiji UN-a koja je uspješno završena. Vladimir Šeks je naglasio kako su lokalni izbori za hrvatsko Podunavlje bili ključni element. Vesna Skare Ožbolt pojasnila je kako je u tom procesu bilo važno pet elemenata: demilitarizacija, izbori, normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije, Pismo namjere i reintegracija srpske manjine te uspostava povjerenja kao najteži dio procesa, jer je trebalo razriješiti odnose među ljudima. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta „Ivo Pilar“, istaknuo je kako su na 11. znanstveno-stručni skup pozvani svi relevantni akteri, uključujući i predstavnike srpske zajednice, no oni se nisu odazvali. “Drago mi je što su otvorenju nazočili predstavnici Konzulata Srbije u Vukovaru, a zašto nitko od intelektualaca iz redova srpske zajednice u Hrvatskoj nije došao, ne znam”, rekao je Sakić, dodajući kako je, među ostalima, poziv za sudjelovanje upućen Miloradu Pupovcu.

– D. Korpoš, Glas Slavonije, 14. studenoga 2008.

 


 

 

VUKOVAR – 17 GODINA POSLIJE

Prisjećanje na ’91. i mirnu reintegraciju

 

Najveće zanimanje izazvao je govor J. P. Klein

 

Sada počasni građanin Vukovara Jacques Paul Klein svoj je boravak u Gradu heroju produžio jer je jučer sudjelovao u radu dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa “Vukovar 91′ – 17 godina poslije” čija je tema proces mirne reintegracije. Kako je Klein bio UN-ov prijelazni upravitelj u hrvatskom Podunavlju i gIavni akter procesa za uspostavIjanje suživota na tada uništenom području, izazvao je veliku pozornost sudionika skupa.
– Morali smo ukloniti srpski strah od etničkog čišćenja, a postojali su stalni pritisci Hrvata da što prije steknu nadzor nad tim područjem – rekao je Klein. Prisjetio se i brojnih sastanaka, način na koji je preuzeta kontrola na nafutnim poljima u Đeletovcima i kako se otkupljivalo zaostalo otužje od građana. – Od same okupacije ovog područja pa do potpisivanja Erdutskog sporazuma hrvatska Vlada nastojala je mirnim rješenjem osloboditi okupirana područja. Mislim da činjenicu, da je to u cijelosti jedina uspješna UN misija, danas ne koristimo dovoljno – rekla je Vesna Škare Ožbolt, tadašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja. Vladimir Šeks govorio je o lokalnim izborima u Podunavlju provedenima u travnju 1997. godine, a koji su, kako ju istaknuo, omogućili da se proces u cijelosti završi.

– (bb), Većernji list, 14. studenoga 2008.

 


 

Završio znanstveni skup o procesu mirne reintegracije „Vukovar ’91. – 17 godina poslije“

 

„Nadam se da će međunarodni sud donijeti odluku da je na Hrvatsku izvedena agresija. Neinstitucionalizacija agresije nosi naime u sebi sjeme zla i izvor je mogućih budućih konflikata“, ustvrdio je ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Vlado Šakić, dodajući da je isprika Hrvatskoj za agresiju nužna kako se ne izjednačila krivnja, što je, kako je istaknuo, interes Srbije

 

VUKOVAR – Prikazivanjem dokumentarnog filma Vinkovačke televizije iz 2003., autorice Ankice Mlinarić, o razmišljanjima skupine tadašnjih učenika vukovarske Gimnazije o tome što za njih znače pojmovi tolerancija i suživot u Ružičkinoj kući završio je dvodnevni Znanstveno-stručni skup „Vukovar ’91. – 17 godina poslije“.
Središnja tema skupa, koji je organizirao vukovarski Centar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, bio je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kojim je to područje, nakon privremene okupacije u Domovinskom ratu, 1998. vraćeno u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Zatvarajući skup, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Vlado Šakić upozorio je kako i 17 godina nakon srpske agresije na Hrvatsku još „nisu institucionalizirane ni krivnja za agresiju ni agresija na Hrvatsku“.
„Nadam se da će međunarodni sud donijeti odluku da je na Hrvatsku izvedena agresija. Neinstitucionalizacija agresije nosi naime u sebi sjeme zla i izvor je mogućih budućih konflikata“, ustvrdio je Šakić, dodajući da je isprika Hrvatskoj za agresiju nužna kako se ne izjednačila krivnja, što je, kako je istaknuo, interes Srbije.
Na skupu, koji je u četvrtak uvodnim izlaganjem otvorio prijelazni upravitelj mirovne misije UN-a u hrvatskome Podunavlju, umirovljeni američki general Jacques Paul Klein, sudjelovalo je tridesetak znanstvenika i sudionika procesa mirne reintegracije.
U izlaganjima, sažetim u tematske cjeline svjedočanstava, znanstvenih pogleda na proces reintegracije te duhovno-kulturne dimenzije mirne reintegracije, sudionici skupa iznijeli su viđenja procesa mirne reintegracije koji je počeo 12. studenoga 1995. godine potpisivanjem Erdutskoga sporazuma, a završio 15. siječnja 1998. vraćanjem hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Sudionici skupa, nakon njegova završetka, položili su vijence i zapalili svijeće podno spomen-obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari te na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata.
Znanstveno-stručni skup „Vukovar ’91. – 17 godina poslije“ održan je u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine. [Hina]

– Hina, Vjesnik on-line, 14. studenoga 2008.

Također provjeri

Dr. sc. Saša Mrduljaš: Ne može Dodik računati s potporom Hrvatske u odvajanja RS-a od BiH…, 8. 1. 2024.

Portal Hrvatskog kulturnog vijeća 8. siječnja 2024. objavljuje razgovor s dr. sc. Sašom Mrduljašem pod… Pročitaj više o Dr. sc. Saša Mrduljaš: Ne može Dodik računati s potporom Hrvatske u odvajanja RS-a od BiH…, 8. 1. 2024.